Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

48000 Koprivnica - Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-41/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Sonji Gundić-Biškup kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], osobno te kao zakonskog nasljednika OI iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Damiru Vukmanoviću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Koprivnici, radi naknade štete, nakon provedene usmene javne glavne rasprave zaključene dana 23. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženice, te objavljene presude dana 30. rujna 2025., temeljem odredbe čl. 335. st. 3. Zakona o parničnom postupku, istog dana

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženica Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna je tužitelju VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti iznos od 75.910,00 € (slovima: sedamdesetpettisućadevetstodeseteura) na ime imovinske štete, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 25. srpnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 5.720,00 € (slovima: pettisućasedamstodvadeseteura), u roku od 15 dana, dok se odbija zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 3.432,00 € (slovima: tritisućečetristotridesetdvaeura).

Obrazloženje

1.Tužitelji VI i OI podnijeli su Općinskom sudu u Bjelovaru u predmetu broj P-107/2022 dana dana 8. srpnja 2022. tužbu protiv tuženice, radi naknade štete.

1.1.U tužbi navode da su se radi pokušaja postizanja izvansudske nagodbe tužitelji po punomoćniku, a sukladno čl. 186. a. Zakona o parničnom postupku, dana 15. veljače 2019. obratili nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, te su dana 28. ožujka 2019. primili Obavijest od ODO u Bjelovaru broj N-DO-17/2019 od 26. ožujka 2019., kojim su izvješteni da povodom gore navedenog zahtjeva za izvansudsko rješenje spora, ne postoji mogućnost nagodbe. Radi navedenog ispunjeni su zakonski uvjeti za podnošenje ove tužbe.

1.2. U tužbi tužitelji nadalje navode da se pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, u ovršnom spisu broj Ovr-1046/2015 provodila ovrha na nekretninama vlasništvo tužitelja VI i OI, tamo ovršenika, upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 582-prizemna stambena zgrada u [adresa] sa 327 m2 i čk.br. 583/4 oranica u [adresa] (u naravi građevinsko zemljište sa 385 m2), a postupak je vođen radi naplate novčanog potraživanja NI kao prvoovrhovoditelja i Republike Hrvatske kao drugoovrhovoditelja. Tijekom tog postupka nekretnine, vlasništvo tamo ovršenika, ovdje tužitelja, prodane su na javnoj dražbi održanoj na sudskom ročištu dana 10. studenog 2017. g. i to ČI kao kupcu, za iznos kupovnine od 140.000,00 kn, što predstavlja ½ dijela vrijednosti tih nekretnina procijenjenih sa 280.000,00 kn. Nakon što su odbijeni brojni pravni lijekovi i podnesci ovršenika, taj ovršni postupak dovršen je rješenjem suda broj Ovr-1046/2015-174 od 9. studenog 2020. i tim danom je za tužitelje nastupila šteta.

1.3. Za vrijeme trajanja tog postupka, zakazan je i održan očevid za procjenu nekretnina i to dana 28. veljače 2017., kojem su bili prisutni odvjetnica GI, tadašnja punomoćnica ovršenika, zatim sudac Poljak Ivan i punomoćnik prvoovrhovoditelja, odvjetnik MI, te građevinski vještak ĆI. Za vrijeme trajanja očevida, ulazna putna vrata dvorišta nekretnina koje su procjenjivane, bila su zaključana, a isto tako i sve građevine, tako da prilikom procjene odnosno očevida, građevinski vještak kao ni ostali nazočni nisu legalno mogli ući niti u dvorište, a niti u stambene objekte. Prema iskazima susjeda tužitelja, a o čemu su tužitelji naknadno saznali, neke osobe su bile ispred njihove kuće, a jedna osoba je navodno preskakivala i preko ograde, no njima nije bilo rečeno tko su te osobe i zašto to čine. Nakon ovako održanog očevida, dakle nakon ulaska na nekretnine preskakanjem preko ograde, vjerojatno od strane vještaka, te bez pregledavanja stambene kuće i drugih građevina iznutra, jer su iste bile zaključene, vještak je sastavio Procjembeni elaborat, koji nosi datum 28. veljače 2017., te je taj elaborat u spis predmeta dostavljen 3. ožujka 2017. Dopisom suda od 15. ožujka 2017. određeno je dostavljanje navedenog Procjembenog elaborata strankama, te je uz taj dopis ovaj elaborat dostavljen i odvjetnici GI, kao punomoćniku ovršenika i to radi očitovanja u roku od 8 dana, te je ona taj elaborat i primila dana 24. ožujka 2017. O sadržaju navedenog Procjembenog elaborata građevinskog vještaka ĆI od 28. veljače 2017. punomoćnica GI nikada nije obavijestila svoje stranke, ovdje tužitelje, a niti je na isto izrazila bilo kakvo očitovanje, odnosno prigovore.

1.4. Tužitelji navode da je već iz samog Procjembenog elaborata vidljivo da je procjena nekretnina koje su bile predmet ovrhe, a koje su vlasništvo tužitelja, izvršena nezakonito, a uz odobrenje i suglasnost uređujućeg ovršnog suca, a da je ista nezakonita vidljivo je iz više razloga, a to prije svega da se u posjed nekretnina ušlo neovlašteno, odnosno preskakivanjem preko zaključane kolne i pješačke ograde, visine od oko 1,70 metara, te bez ulaska u stambene i gospodarske objekte. Zbog navedenog mnogi parametri koji su bitni radi utvrđivanja vrijednosti nekretnina, nisu mogli biti utvrđeni, a što je vidljivo i iz tehničkog opisa zatečenog stanja, gdje uz mnoge stavke ima i opaska „pretpostavljeno“ . Zbog opisanih razloga, navedeni elaborat je sačinjen manjkavo, odnosno na bazi pretpostavki, a što se vidi i iz činjenice da je tržišna vrijednost navedenih nekretnina procijenjena sa 279.979,22 kn ili 37.688,86 €, odnosno zaokruženo na 280.000,00 kn, a što je svakako ispod realne cijene za Grad Bjelovar, zonu u kojoj se te nekretnine nalaze, kao i njihovu kvalitetu.

1.5. Kako je već izloženo, o svim prethodno označenim činjenicama, punomoćnica nije nikada obavijestila stranke, niti im dostavila citirani Procjembeni elaborat, a niti je na taj elaborat stavila bilo kakve primjedbe, odnosno prigovore. Tome u prilog govori i podnesak suda od 30. kolovoza 2017. kojim sud obrazlaže prijedlog novog punomoćnika ovršenika za novom procjenom i novim nalazom, činjenicom da je nalaz vještaka ĆI, vlasnika "MT nekretnine" d.o.o. od 28. veljače 2017., već dostavljen punomoćnici GI i koji je zaprimila 24. ožujka 2017., te na koji nalaz ovršenici ovdje tužitelji po toj punomoćnici nisu izjavili nikakav prigovor, a kojim nalazom je vrijednost utvrđena sa 279.979,22 kn.

1.6. Sve to rezultiralo je činjenicom, da je Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Poljak Ivanu temeljem ovakve nezakonite i neosnovane procjene tržišne vrijednosti nekretnina, prodao iste faktično na prvoj javnoj dražbi održanoj 10. studenog 2017. i to ČI kao kupcu, za iznos od 140.000,00 kn, tj. za ½ dijela vrijednosti procijenjenih nekretnina, kao da se radi o drugoj, a ne o prvoj javnoj dražbi. Naime, zaključkom o prodaji od 6. srpnja 2017., među inim određena je prodaja nekretnina na ročištu za prvu javnu dražbu koja je zakazana za 21. rujna 2017., te određeno da se nekretnina ne može prodati ispod 2/3 vrijednosti nekretnine (II. i IV. izreke istog). Zaključkom o prodaji od 6. rujna 2017. određeno je da se ročište za prvu javnu dražbu zakazanu za dan 21. rujan 2017. neće održati, te je odmah određena druga javna dražba za dan 10. studenog 2017., a protiv kojeg zaključka nije dopušten pravni lijek, te je na toj dražbi i došlo do prodaje nekretnina po pravilima koja važe za drugu dražbu, a iako prva nikada nije održana, već je odgođena. Prema nalaženju tužitelja, druga javna dražba se nije mogla provesti u situaciji kada prva dražba nije niti održana, a također do prodaje nije moglo doći temeljem nezakonito sastavljenog Procjembenog elaborata i to iz razloga kako slijedi:

- po novoj punomoćnici ovršenika, ovdje tužitelja, odmah nakon stupanja iste u postupak, predlagano je provođenje novog građevinskog vještačenja tržišne vrijednosti tih nekretnina s obrazloženjem da nalaz vještaka ĆI koji je služio kao osnova navedena u zaključku o prodaji, ne može biti zakonska i realna osnovica za prodaju tih nekretnina, a o čemu ni na koji način nije odlučeno;

- u tom smislu je dodatno obrazloženo da činjenica što se ranija punomoćnica ovršenika, odvjetnica GI, ovdje tužitelja, nije očitovala na taj nalaz, te istom nije prigovorila, ne znači da je sadašnjem punomoćniku zabranjeno stavljati novi prijedlog za utvrđivanje vrijednosti, pri čemu se pozvalo i na odredbe Ovršnog zakona, te je već tada jasno rečeno da ovršenici nisu od strane punomoćnice GI upoznati sa sadržajem i mišljenjem vještaka ĆI, te je nedvosmisleno navedeno da se oni s tim nalazom ne slažu i da na njega stavljaju primjedbe, pri čemu je i tada ponovljeno da o neutemeljenosti tog nalaza između ostalog govori i procjena izvršena po društvu Aurel d.o.o.

1.7. Unatoč gore navedenim činjenicama, Općinski sud po sucu Poljak Ivanu održao je javnu dražbu 10. studenog 2017. i na toj dražbi, pogrešno označenoj kao druga javna dražba, prodao je nekretnine koje su predmet ovrhe bez da je prethodno održana prva dražba i to na temelju procjene tih nekretnina izvršene po vještaku Turković Mariu, iako do tada sud ni na koji način tj. odlukom ili rješenjem nije odbio prijedlog ovršenika za novu procjenu. Nakon toga, a za vrijeme dok se punomoćnica ovršenika nalazila na bolovanju, sud je putem tzv. fizičke oglasne ploče suda, objavio rješenje o dosudi i to 16. 11. 2017., kojim je utvrđeno da je dražba održana i da su nekretnine prodane ČI kao kupcu, time da to rješenje o dosudi nikada od strane ovršnog suda nije dostavljeno punomoćnici ovršenika, a niti ovršenicima neposredno, pa je punomoćnik ovršenika to rješenje pribavio od Zk. odjela u [adresa] i to u mjesecu veljači 2018., kada je to rješenje dostavljeno na provedbu Zk odjelu. Dana 3. svibnja 2018. odvjetnica Vukmanović Sanja kao nova punomoćnica ovršenika predala je neposredno sudu svoj zadnji obrazloženi podnesak s prilozima, u kojem predlaže da ovršni sud ukine klauzulu pravomoćnosti na rješenje o dosudi, te u kojem podnesku je obrazloženo da se radi o rješenju koje je objavljeno na tzv. fizičkoj oglasnoj ploči suda, a ne na elektronskoj oglasnoj ploči, čijim uvođenjem je prestala važiti fizička oglasna ploča suda, te od uvođenja e-oglasne ploče više nije bilo niti moguće dostavljati bilo kakva pismena putem tzv. fizičke oglasne ploče.

1.8. U vrijednost nekretnine nije uzeta vrijednost zemljišta, odnosno gradilišta. Vrijednost nekretnine umanjena je za 6.000,00 € na ime navodnih građevinskih nedostataka, a nekretnina je promatrana samo izvana. Prema nalaženju tužitelja, o tome da je do prodaje došlo temeljem nezakonitog i nevaljanog procjembenog elaborata, jasno govori i činjenica da je vještak za procjenu nekretnina ĆI, koji je taj vještak sačinio, faktično bio nekompetentan za provođenje tog vještačenja i izradu nalaza i mišljenja. Naime, isti je u postupku provedenom kod Županijskog suda u Bjelovaru, razriješen te dužnosti, s obrazloženjem da on nema uvjete za vještaka za procjenu nekretnina, a niti je te uvjete imao u vrijeme kada je na tu dužnost imenovan. Navedeno znači da njegov nalaz nije moga biti, a niti može biti zakonita i valjana osnova za prodaju nekretnina tužitelja, a upravo je do prodaje došlo temeljem Procjembenog elaborata takve osobe. Posebno se ističe da je do razrješenja dužnosti vještaka Turković Maria došlo rješenjem predsjednice Županijskog suda u Bjelovaru broj: 4 Su-449/2009 od 9. kolovoza 2018., dakle u razdoblju nakon što ovršenici u okviru ovršnog postupka više nisu mogli izjavljivati nikakve pravne lijekove, te zbog navedenog kao jedini pravni put da isprave nezakonitost provedene ovrhe mogu koristiti putem tužbe u ovom parničnom postupku. Time je povredom odredaba Ovršnog zakona o načinu i uvjetima provođenja javne dražbe za prodaju nekretnina, kao i temeljem nezakonite i nevaljane procjene nekretnina izvršene temeljem nepotpunog i nezakonitog očevida na nekretninama, a što je sve provedeno uz znanje i odobrenje te po odlukama ovršnog suda, došlo do toga da je ovrha Ovr-1046/2015, provedena na štetu tužitelja. Time je njima uzrokovana imovinska šteta u iznosu od 571.943,93 kn, a koji iznos predstavlja vrijednost njihovih nekretnina prodanih na dražbi, a prema nalazu građevinskog vještaka FI, koja je već opisana i označena u ovoj tužbi.

1.9. Opisanim nezakonitim radnjama ovršnog suda, tužiteljima je nastala imovinska šteta jer je prodajom po ovakvoj procjeni i kupovnini njihovo dugovanje i dalje pretežno ostalo nenamireno, a ostali su i bez nekretnina koje su koristili za zadovoljavanje kako svojih, tako i stambenih potreba svoje djece. Nakon što su tužitelji saznali da je došlo do prethodno označene prodaje njihovih nekretnina na dražbi, isti su poduzeli brojene pravne radnje kako bi navedenu prodaju poništili, no sud je njihovu žalbu protiv rješenja o dosudi koje je objavljeno na fizičkoj oglasnoj ploči suda odbacio kao nepravodobnu i tako omogućio uknjižbu prava vlasništva za korist kupca.

1.10. Podneskom od 23. studenog 2023. tužitelji su sredili tužbeni zahtjev u važećoj valuti i istim predložili sudu donošenje presude kojom će se tuženica obvezati isplatiti tužiteljima iznos od 75.910,00 €/571.943,93 kn sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe uz naknadu parničnog troška.

2. Tužitelji su priložili u spis, kao dokaz da su pokušali spor riješiti s tuženicom mirnim putem, Obavijest ODO u Bjelovaru broj N-DO-17/2019 od 26. ožujka 2019. (list 9 spisa) kojim se zahtjev tužitelja za naknadu štete ocjenjuje neosnovanim, slijedom čega se otklanja mogućnosti nagodbe. Stoga su ispunjeni uvjeti iz članka 186. a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023; - dalje u tekstu: ZPP) za podnošenje tužbe protiv tuženice.

3. Dopisom od 8. srpnja 2022. broj Pn-107/2022-2 pozvano je Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru na davanje odgovora na tužbu.

4. U odgovoru na tužbu tuženica, zastupana po ODO u Bjelovaru navela je da se prvenstveno predlaže da Općinski sud u Bjelovaru sukladno odredi čl. 68. Zakona o parničnom postupku zatraži od Vrhovnog suda RH da donese rješenje o delegaciji nadležnosti na neki drugi nadležni općinski sud, budući da se radi o predmetu u kojem tužitelji tvrde da im je nastala šteta u ovršnom postupku koji se vodio na istom sudu.

4.1. Ujedno, tuženica osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Iz navoda tužbe proizlazi kako tužitelji smatraju da im je provođenjem radnji u ovršnom postupku prodajom nekretnine nastala šteta u iznosu od 571.943,93 kn, navodeći kako je procjena nekretnine provedena nezakonito te da ih tadašnja punomoćnica tužitelja odvjetnica GI nije obavijestila o nalazu i mišljenju vještaka, pa da su time propustili pravo prigovora. Stoga tuženica ističe kako Republika Hrvatska ne može odgovarati za štetu koja je eventualno nastupila kao posljedica propusta u postupanju između punomoćnika i stranaka. Nadalje, ističe kako su sve radnje u ovršnom postupku provedene zakonito te su protiv svih odluka nezadovoljne stranke imale pravo žalbe višem sudu.

4.2. Za postojanje odgovornosti za štetu moraju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke i to: nezakonit rad suda, postojanje štete i postojanje uzročne veze između nezakonitog rada i nastale štete. Navedene tri pretpostavke u konkretnom slučaju nisu ispunjene, stoga nema odgovornosti države za štetu.

4.3. Nadalje, vezano za visinu tužbenog zahtjeva, tuženica ističe kako visina štete nikako ne može biti jednaka procijenjenoj vrijednosti nekretnine koju su pribavili tužitelji. Naime, sve da je nekretnina i prodana za neku drugu, višu cijenu, ona bi ionako bila prodana u ovršnom postupku, odnosno tužitelji ne mogu nikako dokazati da ne bi bila prodana, pa da im je nastala šteta u traženom iznosu od 571.943,93 kn (u vrijednosti cijele nekretnine).

4.4. Slijedom svega navedenog, tuženica smatra kako tužiteljima nije uzrokovala nikakvu štetu, niti je za istu odgovorna, stoga predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženici.

5. Povodom prijedloga Općinskog suda u Bjelovaru da se odredi drugi stvarno nadležni sud za postupanje u ovom predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Gr1- 217/2022-2 od 24. listopada 2022. odredio je da je za postupanje u ovom predmetu Općinski sud u Varaždinu.

6. U nastavku postupka koji se vodio u predmetu Općinskog suda u Varaždinu broj Pn- 131/2022, tuženica, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu, dostavila je podnesak (dopuna odgovora na tužbu) u kojem navodi da nisu točni navodi tužitelja o nepravilnostima u ovršnom postupku, budući da su isti, kao ovršenici, koristili pravne lijekove na odluke prvostupanjskog ovršnog suda ističući upravo te iste nepravilnosti, a sve njihove žalbe su tim povodom bile odbijene kao neosnovane. Izvanredne pravne lijekove tužitelji, kao ovršenici, nisu podnosili.

6.1. Nadalje, tuženica navodi da je Županijski sud u Bjelovaru pod brojem Gž Ovr- 191/2018 dana 4. travnja 2019. (list broj 548-549 spisa) rješenjem odbio žalbu ovršenika, ovdje tužitelja, i potvrdio rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici Ovr-1046/2015-75 od dana 27. veljače 2018. (list 384-385) kojim se odbacio prijedlog ovršenika radi povrata u prijašnje stanje i odbacio je žalba ovršenika na rješenje o dosudi. Ujedno je konstatirano kako je punomoćnica ovršenika, odvjetnica Sanja Vukmanović, bila uredno pozvana i na javnu dražbu 10. studenog 2017., te joj je uredno dostavljeno i rješenje o dosudi od 16. studenog 2017. objavom na e-oglasnoj ploči suda, tako da je propustila i rok za žalbu na rješenje o dosudi, a i rok za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

6.2. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru pod brojem Gž Ovr-113/2020 od dana 23. ožujka 2020. (listovi broj 610-611 spisa) odbija se žalba ovršenika, ovdje tužitelja, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici Ovr-1046/2015-115 od dana 16. srpnja 2019. (list broj 553-555) kojim odbijen prijedlog ovršenika radi ukidanja klauzule pravomoćnosti na rješenje o dosudi broj Ovr- 1046/2015-51 od dana 16. studenog 2017. Drugostupanjski sud potvrđuje kako je nesporno prema stanju spisa i priležećim ispravama u spisu (list 336), da se rješenje o dosudi ispravno objavilo i dostavilo putem e-oglasne ploče, sukladno čl. 98 st. 5 OZ/96, te da je dostava putem e-oglasne ploče bila osnovana i u skladu s propisima koji se primjenjuju na ovaj ovršni postupak pokrenut 2002. Prema navedenom ne može se govoriti o nepravilnom postupanju ovršnog suda, budući da su postupanja i odluke ovršnog suda bila preispitivana povodom pravnih lijekova. Do svake eventualne štete je došlo zbog propusta ovršenika da pravovremeno poduzmu moguće stranačke radnje i dispozicije (prigovor na vještački nalaz procjene, dolazak na javnu dražbu, žalba na rješenje o dosudi).

6.3. Ovršenici su u postupku imali čak troje punomoćnika koji su čak i istovremeno sudjelovali u postupku (odvjetnici GI, Pjevač Vlado i Vukmanović Sanja) i istovremeno poduzimali iste radnje, tako da su ovršenici, ovdje tužitelji, imali potrebnu pravnu pomoć i zaštitu, a međusobni odnosi stranaka sa tim punomoćnicima i odnosi punomoćnika međusobno, te poduzete radnje ili propuštanje radnji punomoćnika se nikako ne može staviti na teret tuženici Republici Hrvatskoj.

6.4. Vještački nalaz i procjenu nekretnine izrađen po JI iz ožujka 2017. ovršenici su primili po punomoćnici odvjetnici GI (prema dostavnici uz list 283 spisa primljeno na dan 24. ožujka 2017.), na što nisu prigovarali. Zaključak suda broj Ovr-1046/15-40 od dana 6. rujna 2017. s pozivom za javnu dražbu za dan 10. studenog 2017. (listovi 315-319 spis) ovršenici, ovdje tužitelji, su zaprimili putem punomoćnika odvjetnice Vukmanović Sanje na dan 12. rujna 2017. (dostavnica u spisu iza lista 328), no, uredno pozvani nisu pristupili na javnu dražbu dana 10. studenog 2017. (list broj 330 spisa) na kojoj se prema točki IV. Zaključka konačno mogla utvrditi vrijednost nekretnine i na kojem ročištu je saslušan vještak.

6.5. Rješenje o dosudi broj Ovr-1046/2015-51 od dana 16. studenog 2017. (listovi 335- 337) uredno je dostavljeno putem e-oglasne ploče s danom 24. studeni 2017. (izvod iz e- spisa list 337), na koje ovršenici nisu uložili žalbu, već su reagirali zakašnjelo tek podneskom od dana 13. prosinca 2017. (list broj 339 spisa) tražeći obavijest o stanju predmeta. Republika Hrvatska ne može biti odgovorna zato što uredno obaviješteni i pozvani punomoćnici nisu davali pravovremene prigovore na procjenu, jer se nisu odazvali na javnu dražbu, niti zato što nisu pravodobno preuzeli rješenje o dosudi putem e-oglasne ploče. Punomoćnica GI je otkazala punomoć u ovom spisu dana 3. ožujka 2017., a Procjembeni elaborat MT-nekretnine d.o.o. od dana 28. veljače 2017. je zaprimila dana 24. ožujka 2017. (list broj 283 spis s dostavnicom). Prema čl. 10 st. 2 Zakona o odvjetništvu odvjetnik je dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći i nakon što je otkazao zastupanje ako je to potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, ali najviše 30 dana od otkazivanja punomoći. Prema navedenom, ovršni sud je ispravno dostavio procjembeni elaborat na očitovanje punomoćnici. Republika Hrvatska ne može biti odgovorna za interne odnose punomoćnice i stranaka i zbog propuštanja da se izjavi prigovor na procjembeni elaborat.

6.6. Budući da nije bilo pravovremenih prigovora, niti su ovršenici na ročištu 10. studenog 2017. sudjelovali kod utvrđivanja vrijednosti nekretnine, ovršni sud nije imao razloga ne prihvatiti Procjembeni elaborat MT-nekretnine d.o.o. od dana 28. veljače 2017. te prema tome utvrditi vrijednost nekretnine. Naknadna činjenica razrješenja dužnosti vještaka po rješenju Županijskog suda u Bjelovaru broj SU-449/2009 od dana 09. kolovoza 2018. ne znači da je ovršni sud nezakonito postupao kad je vrijednost utvrđivao po procjeni tog vještaka. Naknadni prigovori na procjenu nekretnine izjavljeni po drugim punomoćnicima se prema stanju postupka ne mogu više uzimati u obzir te su bili usmjereni na odugovlačenje i opstrukciju postupka.

6.7. Na ovršni postupak se primjenjuje članak 87. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005, 67/2008), pa vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni nakon održanog ročišta na kojemu će strankama biti omogućeno da se o tome izjasne te da prilože odgovarajuće pisane dokaze. Podatke o stanju na tržištu nekretnina sud može zatražiti i od porezne uprave, ako ocijeni da je to potrebno. Prema tome, sud uzima u obzir ne samo procjenu vještaka, već i druge podatke i parametre, a činjenica je da su u postupku koji se vodi od 2002. već provedene i ranije procjene, te u spisu priležu procjene i fotografije nekretnine, podaci porezne uprave i sl., što je sve sudu poznato kod donošenja zaključka o određivanju vrijednosti nekretnine. Vrijednost nekretnine se mogla ponovno utvrđivati na ročištu za prodaju, te su ovršenici trebali na ročištu istaknuti i dokazati svoje navode, no, uredno pozvani ovršenici nisu pristupili na ročište, tako da je vrijednost nekretnine utvrđena te se pristupilo javnoj dražbi.

6.8. Predmetni ovršni postupak započeo je 3. srpnja 2002. pod brojem Ovr-840/2002. Uvidom u taj spis, kao i nastavne spise Ovr-601/2006, 2202/2006, 781/2007 do Ovr- 1046/2015, vidljivo je kako ovršenici, ovdje tužitelji, od početka postupka, već dvadesetak godina koriste isti obrazac postupanja, sve usmjereno na opstrukciju i odugovlačenje postupaka, a sve te pravne radnje su odbijene ili odbačene po višim instancama. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi, pa čak i kad su pravomoćno odbijeni/odbačeni prijedlozi za povrat u prijašnje stanje i prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti rješenja o dosudi, ovršenici putem punomoćnika u spis šalju brojne podneske s ciljem odgode ovrhe, no, ni u tome nisu uspjeli jer su pravomoćno odbijeni rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Gž Ovr-737/2020-2 od dana 7. listopada 2020. (list broj 663-669 spisa).

6.9. Tužitelji su visinu štete zatražili prema vrijednosti nekretnina po procjeni koju su sami naručili i ishodili privatnim putem. Tuženica se protivi privatnim vještačenjima i smatra da je visina štete neosnovano postavljena i nejasno obrazložena. Do štete je došlo isključivo radnjama i propustima samih tužitelja, odnosno njihovih punomoćnika u ovršnom postupku, te se ističe prigovor doprinosa šteti isključivo radnjama i propustima samih tuženika. Nepravilnosti u ovršnom postupku nije bilo, što je potvrđeno i kroz mehanizam pravnih lijekova i drugostupanjskih odluka. Ističe se da bi nekretnina svakako kad-tad bila prodana u ovršnom postupku, dakle, ovršenici bi svakako izgubili vlasništvo iste, na ime podmirenja svog dugovanja vjerovnicima. Tužitelji ne mogu tražiti naknadu punu vrijednost nekretnine, jer u ovršnom postupku se nekretnine gotovo nikad ne prodaju po punoj tržišnoj vrijednosti. Stoga je visina tužbenog zahtjeva nedokazana, jer bi trebalo dokazati stvarnu mogućnost da se u ovršnom postupka nekretnina mogla prodati po većoj cijeni i po točno kojoj cijeni.

6.10. Vezano za navode tužbe o nezakonitosti procjene nekretnine u ovršnom postupku koja je sačinjena po vještaku JI koja je naknadno razriješen dužnosti vještaka, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, za sadržaj nalaza i mišljenja (procjene) sudskog vještaka ne odgovara Republika Hrvatska već se radi o profesionalnoj odgovornosti vještaka prema odredbi članka 10. stavak 2. ZOO (pažnja dobrog stručnjaka, tako i Županijski sud u Splitu u predmetu Gž-291/19). Prema čl. 7. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima ("Narodne novine", broj 38/2014) sposobnost kandidata za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća o provedenoj stručnoj obuci kod stalnog sudskog vještaka odgovarajuće struke pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje pet vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje. Ističe se da je ĆI uspješno obavio specijalističku izobrazbu za procjenu nekretnina (Izvješće Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka od dana 9. ožujka 2010. i mišljenje mentora od 10. ožujka 2010.), te da je do dana sporne procjene imao iskustva s procjenama nekretnina na području [adresa] već više od 10 godina (rad u procjenjiteljskoj kući, rad na vještačenjima). Prema članku 9. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima ("Narodne novine", broj 38/2014), prije imenovanja za stalnog sudskog vještaka kandidat je dužan predsjedniku županijskog, odnosno trgovačkog suda dostaviti dokaz o sklopljenom ugovoru o obveznom osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Kandidat mora biti osiguran tijekom cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog sudskog vještaka. Navedene odredbe Pravilnika upućuju da za svoj rad vještak odgovara samostalno, a zbog značaja posla kojeg vještaci obavljaju država je smatrala nužnim propisati obvezu sklapanja ugovora o osiguranju od odgovornosti. Predmet osiguranja je profesionalna odgovornost za štete koje prouzroči stalni sudski vještak strankama u postupku tijekom obavljanja povjerenih mu poslova vještačenja ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja. Stoga za svaku štetu zbog nestručne procjene, tužitelji se imaju obratiti Croatia osiguranju d.d. radi ostvarenja odštetnog zahtjeva po polici osiguranja.

6.11. Slijedom navedenog, tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže da se isti odbije kao neosnovan u cijelosti, uz dosudu troškova postupka tuženici.

7. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Ureda predsjednika suda, broj 32 Su- 7/2023-5 od 18. siječnja 2023. i rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Ureda predsjednika suda, broj 32 Su-7/2023-8 od 24. siječnja 2023. određeni su Općinski sud u Čakovcu i Općinski sud u Koprivnici, kao drugi stvarno nadležni sudovi za postupanje u predmetima Općinskog suda u Varaždinu, iskazanim u tablicama u privitku rješenja. Stoga je ovaj predmet Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pn-131/2022 (ranije Pn- 107/2022 Općinskog suda u Bjelovaru) proslijeđen na daljnje postupanje ovom sudu, a prema Obavijesti Općinskog suda u Koprivnici, Ureda predsjednice suda, broj 31 Su- 10/2023-10 od 13. veljače 2023.

8. Podneskom od 22. svibnja 2024. punomoćnik tužitelja obavijestio je sud da je drugotužiteljica OI preminula **.**.2024., te je ovaj sud pravomoćnim rješenjem poslovni broj Pn-41/2023-29 utvrdio prekid postupka u ovom parničnom predmetu zbog smrti drugotužiteljice, te je isti nastavio s njenim nasljednikom, ovdje prvotužiteljem KI koji je preuzeo postupak u ime drugotužiteljice.

9. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica izvedeni su dokazi čitanjem cjelokupnog spisa Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1046/2015, Zahtjeva za mirno rješenje spora od 26. ožujka 2019., Rješenja Županijskog suda u Bjelovaru broj 4 Su-449/2009 od 9. kolovoza 2018., Rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Sesvete od 14. ožujka 2022., Zahtjeva za imenovanje stalnog sudskog procjenitelja ĆI od 3. rujna 2009., Izvješća HSUESV od 9. ožujka 2010., mišljenja iste udruge od 10. ožujka 2009., Rješenja Županijskog suda u Bjelovaru od 3. travnja 2014., polica „Croatia osiguranje“ broj 228270001193, 03849973983, 078270007897, 078090032920, žalbe od 22. kolovoza 2018., Rješenja Ministarstva pravosuđa od 16. listopada 2018., potvrde o smrti (list 201-203), te pravomoćnog Rješenje o nasljeđivanju iza pok. OI (list 207-210).

9.1. Sud je odbio provođenje dokaznog prijedloga tužitelja da se kao svjedoci saslušaju ĆI, Poljak Ivan, GI, Vukmanović Sanja i HI, te je odbio provođenje dokaza provođenjem građevinskog vještačenja vrijednosti nekretnine jer je na temelju provedenih dokaza u ovom postupku, a posebice uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1046/2015., sud utvrdio činjenično stanje potrebno za donošenje pravilne odluke. Na pripremnom ročištu prihvaćen je dokazni prijedlog za saslušanjem tužitelja kao stranaka u svrhu dokazivanja. Na ročište zakazano za dan 27. veljače 2024. radi saslušanja tužitelja kao stranaka u svrhu dokazivanja nisu pristupili tužitelji, a punomoćnik tužitelja opravdao je nedolazak tužiteljice OI zbog teškog zdravstvenog stanja. Na ročišta zakazana za 15. travnja 2025. i 23. svibnja 2025. nije pristupio tužitelj VI, a na koja je bio pozvan uredno putem svojeg punomoćnika radi saslušanja kao stranka u svrhu dokazivanja, navodeći da je bolestan, s time da o istome ne prilaže liječničku dokumentaciju. Na održanom ročištu 23. svibnja 2025. punomoćnik tužitelja naveo je da i nadalje ostaje kod dokaznog prijedloga za saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja, no sud je donio rješenje da se neće provoditi dokazni prijedlog pozivanjem tužitelja radi saslušanja kao stranke u svrhu dokazivanja jer je tužitelj u više navrata, a kako je navedeno, pozivan radi saslušanja, na koja ročišta nije pristupio, te nije pružio dokaz o opravdanoj spriječenosti. Stoga je zaključak suda da ponovno pozivanje tužitelja na ročište u svrhu dokazivanja ne bi bilo ekonomično i svrsishodno, te bi doprinijelo odugovlačenju postupka.

10. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku, te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Tužitelji su podnijeli tužbu navodeći da im je u predmetu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici broj Ovr-1046/2015, u kojem se provodila ovrha na njihovim nekretninama, nanesena šteta nepravilnim i nezakonitim radom suda, a iz sljedećih razloga.

12. Tužitelji ističu da je očevid za procjenu nekretnina, koji je održan 28. veljače 2017., proveden na način da građevinski vještak zbog zaključanih ulaznih putnih vrata dvorišta nekretnine koje su se procjenjivale, nije legalno mogao ući u dvorište, a ni u stambene objekte, pa je preskačući preko ograde, za što tužitelji nisu sigurni, ali o tome imaju informacije "da su neke osobe bile ispred kuće, od kojih je jedna, navodno preskakivala preko ograde". Stoga tužitelji smatraju da je iz Procjembenog elaborata od 28. veljače 2017., a koji je u spis dostavljen 3. ožujka 2017. i izrađen je po građevinskom vještaku JI, vidljivo da procjena nekretnina izvršena nezakonito, a uz odobrenje i suglasnost uređujućeg ovršnog suda. Naime, zbog navedenih razloga Elaborat je sačinjen manjkavo na bazi pretpostavki, a što se vidi iz činjenice da je tržišna vrijednost navedenih nekretnina procijenjena sa 280.000,00 kn, a što je svakako ispod realne cijene za Grad Bjelovar i zonu u kojoj se nekretnina nalaze, te njihovu kvalitetu. O sadržaju navedenog Procjembenog elaborata punomoćnica tužitelja GI nikada nije obavijestila svoje stranke, ovdje tužitelje, a niti je na istoj izrazila bilo kakvo očitovanje, odnosno prigovore, a koji su predlagali i da se provede nova procjena i sačini novi nalaz. Navedeno je rezultiralo da je sud temeljem ovakve nezakonite i neosnovane procjene tržišne vrijednosti nekretnina prodao iste faktično na prvoj javnoj dražbi održanoj 10. studenog 2017. i to ČI kao kupcu, za iznos od 140.000,00 kn, tj. za ½ dijela vrijednosti procijenjenih nekretnina, kao da se radi o drugoj, a ne o prvoj javnoj dražbi. Naime, zaključkom o prodaji od 6. srpnja 2017., među inim određena je prodaja nekretnina na ročištu za prvu javnu dražbu koja je zakazana za 21. rujna 2017., te određeno da se nekretnina ne može prodati ispod 2/3 vrijednosti nekretnine (II. i IV. izreke istog). Zaključkom o prodaji od 6. rujna 2017. određeno je da se ročište za prvu javnu dražbu zakazanu za dan 21. rujan 2017. neće održati, te je odmah određena druga javna dražba za dan 10. studenog 2017., a protiv kojeg zaključka nije dopušten pravni lijek, te je na toj dražbi i došlo do prodaje nekretnina po pravilima koja važe za drugu dražbu, a iako prva nikada nije održana, već je odgođena. Sud je putem tzv. fizičke oglasne oploče objavio rješenje o dosudi 16. studenog 2017., a koje nikada nije dostavljeno punomoćnici ovršenika, a niti ovršenicima neposredno, zbog čega su podnijeli prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti. ĆI nije imao uvjete za stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnine, zbog čega je rješenjem Predsjednice Županijskog suda u Bjelovaru razriješen te dužnosti, slijedom čega proizlazi da je do prodaje nekretnine došlo temeljem nezakonitog i nevaljanog Procjembenog elaborata kojega je izradio vještak koji je bio nekompetentan za provođenje tog vještačenja.

13. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1046/2015 utvrđeno je da je dana 3. srpnja 2002. doneseno Rješenje o ovrsi broj Ovr-840/2002-2 povodom prijedloga ovrhovoditeljice NI, zastupane po punomoćniku MI protiv ovršenika VI iz [adresa] na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 582-prizemna stambena zgrada u [adresa] sa 327 m2 i čk.br. 583/4 oranica u [adresa], radi namirenja novčane tražbine temeljem pravomoćne i ovršne Presude Općinskog suda u Bjelovaru broj P-976/1996 od 8. siječnja 1997., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 144.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 1. siječnja 1996., pa do isplate, kao i parničnog troška u iznosu od 3.278.00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 8. siječnja 1997., pa do isplate. U navedenom predmetu doneseni su brojni zaključci kojima se određuju očevidi zbog identifikacije i utvrđenja tržišne vrijednosti (11. rujna 2002., 4. studenog 2002., 17. kolovoza 2005., 7. studenog 2005., 8. svibnja 2006., 22. rujna 2008., 24. siječnja 2017.). Treće osobe podnosile su prigovore (**.**.2003. i OI od 27. kolovoza 2009.). Donijeto je više zaključaka o utvrđenju vrijednosti i prodaji (29. svibnja 2003., 25. kolovoza 2003., 17. rujna 2003., 16. svibnja 2005., 11. prosinca 2006., 10. svibnja 2007. 13. kolovoza 2009., 18. ožujka 2010.). Podnesen je prijedlog za odgodu dražbe (10. lipnja 2005.). Donijeta su rješenja o odgodi ovrhe (14. prosinca 2005., 20. lipnja 2006., 9. veljače 2007. od 14. travnja 2010., 30. travnja 2020.). Podneseni su prijedlozi za ponovno utvrđenje vrijednosti nekretnine (10. lipnja 2005., 7. prosinca 2005. , 27. kolovoza 2009.) Donijeto je rješenje o dosudi kupcu ZI od 14. lipnja 2007., a koje je ukinuto Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru od 6. prosinca 2007. broj Gž-1866/07-2. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1866/07-3 od 6. prosinca 2007. odbijena je žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim se odbacuje žalba ovršenika VI za povrat u prijašnje stanje. Pročitani su nalazi građevinskih vještaka II od 21. studenog 2008., Aurel d.o.o. od 13. srpnja 2007., očitovanje o promjeni vrijednosti nekretnine ŽI od 4. listopada 2016.

14. Nadalje u predmetu Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-1046/2015 rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-781/07-155 od 15. rujna 2009. ovršni postupak nastavljen je i u odnosu na novog suvlasnika u ½ dijela BI iz [adresa], kao ovršenicu. Zaključkom od 19. kolovoza 2009. spis Općinskog suda u Bjelovaru broj Ovr-265/09 spaja se na spis broj Ovr-781/07, zbog zajedničkog rješavanja, a radi se o prijedlogu za ovrhu na nekretninama ovrhovoditelja Republike Hrvatske protiv ovršenika VI temeljem poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Bjelovar, a u odnosu na koje je doneseno Rješenje o ovrsi na nekretninama ovršenika dana 9. listopada 2009., Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3794/2012 od 30. ožujka 2016. odbijena je ustavna tužba BI protiv Presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-2221/2011-2 od 10. svibnja 2012. kojom je obijena kao neosnovana žalba podnositeljice, te je potvrđena prvostupanjska Presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj P-645/10-39 od 10. ožujka 2011. kojima je odlučeno po tužbenom zahtjevu podnositeljice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom radi ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

15. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici broj Ovr- 1046/2015 nadalje je utvrđeno je da je Zaključkom Ovr-1046/2015-16 od 23. siječnja 2017. u ovršnom predmetu prvoovrhovoditeljice NI, zastupane po punomoćniku MI, odvjetniku iz [adresa], drugoovrhovoditelja RH, zastupane po ODO u Bjelovaru, protiv prvoovršenika VI, zastupanog po punomoćniku Vladi Pjevaču, odvjetniku iz [adresa] i GI, odvjetnici iz [adresa], drugoovršenice OI iz [adresa], zastupane po punomoćnici GI, odvjetnici iz [adresa], određen uviđaj na licu mjesta, radi utvrđenja vrijednosti nekretnine koja je predmet postupka, za dan 28. veljače 2017. u 14:00 sati, uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina "MT nekretnine" po JI. Uvidom u povratnice (poleđina lista 243) utvrđeno je da je punomoćnica GI predmetni zaključak primila 25. siječnja 2017., dok je punomoćnik Vlado Pjevač navedeni zaključak primio 30. siječnja 2017. Iz prijepisa zapisnika o očevidu proizlazi da za prvo i drugo ovršenika nitko nije pristupio, te je sud pozvao stalnog sudskog vještaka ĆI, koji je bio prisutan očevidu, da uzme potrebne parametre za izradu nalaza i mišljenja radi procjene građevinske vrijednosti nekretnina. Na očevidu se konstatira da je vještak uzeo sve potrebne parametre za izradu nalaza i mišljenja, te mu se nalaže da u roku od 15 dana izradi nalaz i mišljenje. Dana 3. ožujka 2017. vještak je dostavio u spis pisani nalaz i mišljenje, u kojem zaključku iznosi mišljenje da je tržišna vrijednost nekretnine ovršenika 279.979,22 kn, zaokruženo 280.000,00 kn. Vještak prilaže rješenje o imenovanju stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Bjelovaru broj Su 4 Su-231/14 od 16. rujna 2014. kojim je imenovan za stalnog sudskog vještaka za područje procjene nekretnina na vrijeme od četiri godine. Dopisom od 15. ožujka 2017. dostavljen je nalaz i mišljenje vještaka ĆI na očitovanje u roku od 8 dana, a koji nalaz je odvjetnica GI primila 24. ožujka 2017. (dostavnica uz list 283 spisa). Dana 3. ožujka 2017. zaprimljen je podnesak odvjetnice GI u kojem navodi da otkazuje punomoć ovršenicima za zastupanje u ovom ovršnom predmetu. Ovršenici se nisu očitovali na dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka, te je sud 6. srpnja 2017. donio Zaključak o prodaji kojim je utvrdio vrijednost nekretnina u iznosu od 279.979,22 kn, te je određena prodaja nekretnine na ročištu za prvu javnu dražbu 21. rujna 2017. Uvidom u sustav e-Spis utvrđeno je da je zaključak suda od 6. srpnja 2017. odvjetnik Vlado Pjevač primio **.**.2017., OI **.**.2017., ODO 12. srpnja 2017., Grad Bjelovar 12. srpnja 2017., založni vjerovnik Komunalac 12. srpnja 2017., odvjetnik MI **.**.2017., te prema potvrdi o otpravku proizlazi da je zaključak o prodaji nekretnina otpremljen na e- Oglasnu ploču 10. srpnja 2017. Podneskom od 18. srpnja 2017. prvoovršenik po punomoćniku Vladi Pjevaču dostavlja prigovor na utvrđenu vrijednost nekretnina, dok 7. kolovoza 2017. odvjetnica Sanja Vukmanović kao punomoćnica oba ovršenika traži da se vrijednost nekretnine točno utvrdi, odnosno da se odredi je li utvrđena vrijednost nekretnina određena za cijelu nekretninu ili samo suvlasnički dio od ½, a podredno da se odredi građevinsko vještačenje tržne nekretnine. Dopisom broj Ovr-1046/2015-39 od 30. kolovoza 2017. sud je obavijestio ovrhovoditelje i ovršenike putem njihovih punomoćnika da ih sukladno njihovim podnescima od 18. srpnja 2017. i 7. kolovoza 2017. obavještava da je procjena nekretnina ovršenika izvršena prema nalazu sudskog vještaka ĆI izrađenog 28. veljače 2017. koji je dostavljen punomoćnici prvo i drugo ovršenika GI koja je isti zaprimila 24. ožujak 2017., te na koji prvo i drugo ovršenici nisu izjavili prigovor, te je utvrđena vrijednost od 279.979,22 kn, a odnosi se na cijelu nekretninu. Punomoćnici ovršenika Sanja Vukmanović i Vlado Pjevač primili su dopis suda 4. rujna 2017.

16. Slijedom navedenog proizlazi da ovršenici nisu prigovarali pisanom nalazu i mišljenju vještaka, u roku koji im je odredio sud, te su na na traženje da im sud pojasni predmetni nalaz, punomoćnici ovršenika uredno primili obavijest suda broj Ovr-1046/2015-39 od 30. kolovoza 2017. kojim ih sud obavještava da je procjena nekretnina izvršena sukladno nalazu vještaka, a na koji se ovršenici nisu žalili. Punomoćnica ovršenika GI otkazala je punomoć ovršenicima 3. ožujka 2017. dopisom dostavljenim u spis, a nalaz vještaka zaprimila je 24. ožujka 2017. U ovoj dostavi sud ne nalaz propust suda jer je prema čl. 10. st. 2. Zakona o odvjetništvu odvjetnik dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći i nakon što je otkazao zastupanje ako je to potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, ali najviše 30 dana od otkazivanja punomoći. Stoga je sud pravilno dostavio Procjembeni elaborat na očitovanje punomoćnici, te se u navedenom ne nalazi propust suca, a time i odgovornost tuženice.

17. Zaključkom o prodaji broj Ovr-1046/2015-40 od 6. rujna 2017. određeno je da se ročište za dražbu zakazanu za 21. rujna 2017. neće održati, te je zakazano ročište za drugu javnu dražbu za 10. studenog 2017. Uvidom u povratnice (poleđina lista 328) utvrđeno je da su punomoćnici ovršenika Sanja Vukmanović i Vlado Pjevač predmetni zaključak primili 12. rujna 2017. Na ročištu 10. studenog 2017. utvrđeno je da je kupac SI ispunio uvjete za dosudu predmetnih nekretnina jer je dao najpovoljniju ponudu. Na ročištu nisu bili prisutni ovršenici, niti njihovi punomoćnici, iako su bili uredno pozvani, te je ročište održano u njihovoj odsutnosti. Na ročištu je bio prisutan građevinski vještak ĆI, koji se očitovao u odnosu na procjenu sačinjenu u predmetu, kao i na primjedbe na procjenu dostavljenu od strane ovršenika, na način da je naveo da je i dalje ostaje kod svoje procjene navodeći za to razloge.

18. U odnosu na prigovor tužitelja da je očevid proveden na nezakonit načina jer je, kako navode, pretpostavka da je vještak utvrdio vrijednost nekretnina "preskačući ogradu" i pregledom nekretnine izvana, sud zaključuje da su tužitelji imali mogućnost biti prisutni predmetnom uviđaju jer su o istome uredno obaviješteni putem svojih punomoćnika, a na očevid nisu pristupili. Međutim, unatoč tome, tužitelji su svakako imali mogućnost isticati i navedene prigovore o načinu na koji je proveden uviđaj da su na nalaz i mišljenje vještaka uložili prigovore i primjedbe, a koji su izostali. Isto tako, tužitelji kao ovršenici nisu pristupili na ročište zakazano za drugu javnu dražbu 10. studenog 2017., iako su na isto bili uredno pozvani putem svojih punomoćnika, pa su svojim nedolaskom propustili biti prisutni očitovanju građevinskog vještaka koji se očitovao na njihove primjedbe o procijenjenoj vrijednosti. Stoga se svakako radi o propustu samih tužitelja.

19. Tužitelji su prigovarali da je vještak za procjenu nekretnina ĆI naknadno razriješen dužnosti vještaka, pa stoga smatraju da je nalaz kojeg je on napravio o procjeni vrijednosti njihove nekretnine sačinjen po nekompetentnoj osobi, međutim ovdje je potrebno navesti da je u vrijeme provođenja uviđaja za utvrđenje vrijednosti nekretnine i zaključka o prodaji nekretnine predmetni vještak imao uredna rješenja o imenovanju sudskog vještaka (listovi 277-278 spisa), koje je priložio uz nalaz i mišljenje. Ne postoji odgovornost suda, odnosno suca, a time ni tuženice zbog toga što je vještak kasnije razriješen dužnosti, s obzirom da je u vrijeme provođenja postupka ispunjavao sve uvjete za sudskog vještaka, a isto tako za sadržaj nalaza i mišljenja sudskog vještaka ne odgovara Republike Hrvatska, već se radi o profesionalnoj odgovornosti vještaka prema odredbi čl. 10. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koji za svoj rad odgovaraju samostalno, a zbog značaja posla kojeg vještaci obavljaju država je smatrala oportunim i propisati obvezu sklapanja ugovora o osiguranju od odgovornosti (od 5. kolovoza 2008.). Sud, sukladno članku 250. ZPP-a angažira vještaka radi razjašnjenja kakve činjenice za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, dok sam vještak odgovara za sadržaj svog nalaza.

20. Dana 16. studenog 2017. doneseno je rješenje o dosudi nekretnina broj Ovr- 1046/2015-51 kojim je nekretnina dosuđena kupcu SI. Uvidom u sustav e-Spis utvrđeno je da je rješenje o dosudi nekretnina objavljeno na e-Oglasnoj ploči, te je otpremljeno dana 21. studenog 2017. Zaključkom od 4. siječnja 2018. nekretnine su predane u posjed kupcu. Podneskom od 12. veljače 2018. punomoćnica ovršenika stavila je prijedlog radi povrata u prijašnje stanje, te je protiv rješenja o dosudi nekretnina od 16. studenog 2017. dana 12. veljače 2018. podnijela žalbu. Rješenjem broj Ovr-1046/2015- 75 od 27. veljače 2018. odbačen je prijedlog ovršenika radi povrata u prijašnje stanje kao nepravodoban, te je odbačena žalba ovršenika protiv rješenja o dosudi kao nepravodobna. Podneskom od 4. svibnja 2018. ovršenici su stavili prijedlog za ukidanje klauzule o pravomoćnosti na rješenje o dosudi. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ovr-191/2018-6 od 4. travnja 2019. odbijena je kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđeno je Rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici od 27. veljače 2018. U obrazloženju Rješenja drugostupanjski sud navodi da je prvostupanjski sud odbacio kao nepravovremen prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog roka za podnošenje žalbe jer je utvrdio da su ovršenici saznali da je donijeto rješenje o dosudi nekretnine najkasnije dana 11. prosinca 2017. jer su toga dana podnijeli žalbu protiv rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu o zabilježbi dosude nekretnine, a kako su prijedlog i žalbu podnijeli 13. veljače 2018., to je isto podneseno nakon proteka roka od 8 dana, od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. U obrazloženju rješenja navodi se da je rješenje o dosudi dostavljeno pravilnom primjenom čl. 98. st. 5. Ovršnog zakona. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici broj Ovr-1046/2015-115 od 16. srpnja 2019. odbijen je prijedlog oba ovršenika radi ukidanja klauzule pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina kao neosnovan jer je sud zaključio da je navedeno rješenje strankama dostavljeno putem e-Oglasne ploče suda i to kroz sustav e-Spis dana 21. studenog 2017., a kako je i evidentirano u sustav e-spis, a sukladno čl. 98. st. 5. Ovršnog zakona koji se primjenjivao u to vrijeme. Stoga se sukladno čl. 113. Zakona o parničnom postupku, a u svezi sa čl. 19. Ovršnog zakona smatra da je dostavljeno 24. studenog 2017., od kojeg dana teče rok za žalbu. Protekom roka za žalbu, a budući da žalba nije izjavljena, utvrđena je i pravomoćnost navedenog rješenja. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ovr-113/2020-2 od 23. ožujka 2020. odbijena je žalba oba ovršenika, kao neosnovana i potvrđeno je Rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici broj Ovr-1046/2015-115 od 16. srpnja 2019. U obrazloženju drugostupanjski sud navodi da je na poleđini rješenja o dosudi nekretnina od 16. studenog 2017. (list 336) priložen ispis iz e-Spisa upisnika radnji iz kojeg je i više nego razvidno da je to rješenje bilo objavljeno na e-Oglasnoj ploči suda počevši od 21. studenog 2017., pa do zaključno 24. studenog 2017., što je u skladu sa zakonskom presumpcijom iz odredbe čl. 98. st. 5. OZ/96, što znači da je rješenje o dosudi nekretnina dostavljeno žaliteljima istekom trećeg dana od dana isticanja na oglasnoj ploči, odnosno istekom 24. studenog 2017. Drugostupanjski sud nadalje navodi da neosnovano žalitelji ističu da s obzirom na vrijeme pokretanja ovog postupka uopće nije bilo mjesta primjeni odredbe o dostavi rješenja o dosudi putem oglasne ploče suda, već da je dostavu rješenja trebalo izvršiti putem pošte. Naime, postupak je u ovom predmetu započet još 3. srpnja 2002., što znači da se na njega primjenjuju odredbe OZ/96. Odredbom čl. 54. u vezi čl. 131. Zakona o izmjenama i dopunama OZ/96 ("Narodne novine", broj 88/05.), koji je na snazi od 28. srpnja 2005., izmijenjena je odredba čl. 98. st. 5. OZ/96 tako da je zakonskom presumpcijom sadržanom u toj odredbi određeno da se dostava rješenja o dosudi smatra obavljenom svim strankama i sudionicima u postupku istekom trećeg dana od objave tog rješenja na oglasnoj ploči suda. Shodno tome, prvostupanjski je sud rješenje o dosudi nekretnina od 16. studenoga 2017. pravilno dostavio strankama i svim sudionicima u postupku, uključujući i žalitelje, putem objave na e-oglasnoj ploči suda od 21. do 24. studenoga 2017. Prema tome, pravilno je utvrđena činjenica da je žaliteljima dostava rješenja o dosudi nekretnina od 16. studenoga 2017. izvršena objavom tog rješenja na e-oglasnoj ploči suda od 21. studenoga do 24. studenoga 2017. Kako ovršenici protiv tog rješenja nisu u zakonom propisanom roku podnijeli žalbu koja u smislu odredbe čl. 348. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP-a i čl. 19. st. 1. OZ/96 sprečava da to rješenje postane pravomoćno, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je zaključujući o pravilno i u skladu s odredbom čl. 98. st. 5. OZ/96 obavljenom dostavom rješenja o dosudi nekretnina od 16. studenoga 2017., te o nepostojanju zakonskih pretpostavki za ukidanje klauzule pravomoćnosti tog rješenja odbio takav prijedlog ovršenika, pa je time i materijalno pravo pravilno primijenjeno.

21. Cijeneći sadržaj Rješenja Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ovr-113/2020-2 od 23. ožujka 2020. i Rješenja Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž Ovr-191/2018-6 od 4. travnja 2019. stav je ovog suda da je u odnosu na prigovor tužitelja o nepravilnoj objavi rješenja o dosudi, a time i dostavi strankama, o istome su donesene pravomoćne sudske odluke, tako da se navedeni prigovori ne mogu ispitivati u ovom postupku jer bi to značilo zadiranje u pravomoćne sudske odluke.

22. U odnosu na prigovor tužitelja da je sud prodao nekretninu na drugoj javnoj dražbi prema uvjetima za drugu javnu dražbu iako prva javna dražba nije održana tužitelji su navedeno imali mogućnost isticati u pravnom lijeku protiv rješenja o dosudi, što je izostalo te se stoga isto ne može pripisati odgovornosti suca.

23. Dana 30. travnja 2020. Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici donio je rješenje o namirenju broj Ovr-1046/2015-152, protiv kojeg su ovršenici uložili žalbu, a koja je odbijena kao neosnovana Rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Gž Ovr-737/2020-2 od dana 7. listopada 2020. Dana 9. studenog 2020. isti sud donio je rješenje broj Ovr- 1045/2015-174 kojim je utvrdio da je ovrha dovršena, a protiv kojeg rješenja ovršenici nisu ulagali žalbu, te je isto postalo pravomoćno 14. prosinca 2020.

24. Temeljem odredbe čl. 105. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023 i 36/2014) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojih nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Pritom se nezakonit rad suca mora očitovati kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu, odnosno kao propuštanje da se primijeni zakon, drugi propis ili opći akt, dok se nepravilan rad očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti. Za ocjenu postojanja odgovornosti tuženice za štetu tužitelju u smislu odredbe čl. 105. st. 5. Zakona o sudovima bitno je je li riječ o nezakonitom i/ili nepravilnom radu suca u obnašanju sudačke dužnosti, je li tužitelj pretrpio štetu uslijed takvog rada suca i postoji li uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada suca i nestale štete pri čemu je potrebno da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog, odnosno nepravilnog rada, a koje sve pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

25. Na temelju provedenih dokaza u ovom postupku zaključak je suda, a zbog obrazloženih razloga u ovoj presudi da u predmetu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici broj Ovr-1046/2015, nije došlo do nezakonitog, odnosno nepravilnog rada suca, pa time i odgovornost tuženice za štetu tužitelju. Naime, tužitelji su u navedenom predmetu bili zastupani po odvjetnicima, pa su samim time imali stručnu pomoć za poduzimanje radnji tijekom cijelog postupka, a činjenica njihovog propuštanja na poduzimanje radnji ne može ići na teret tuženice jer za isto nema odgovornosti suca. U odnosu na određene prigovore, odnosno navode tužbe, o istima su donesene pravomoćne odluke drugostupanjskih sudova, tako da isti ne mogu biti predmet raspravljanja u ovoj parnici. Ovdje je potrebno istaknuti i da razmatrajući nezakoniti rad suca mora biti riječ o izuzetno teškim povredama Zakona koje su posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog prava, a što ovdje nije utvrđeno.

26. Obje stranke zatražile su naknadu parničnih troškova.

27. Tuženici je dosuđen parnični trošak sukladno vrijednosti predmeta spora i troškovniku predanom u spis, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje u tekstu Tarifa), a koji se sastoji od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.144,00 €, sastava odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora u iznosu od 1.144,00 €, zastupanje na ročištu 14. rujna 2023. (Tbr. 9.2. Tarife), u iznosu od 572,00 €, zastupanje na ročištu 14. listopada 2023. i 23. svibnja 2025 (Tbr. 9.1. Tarife), svako u iznosu od 1.144,00 €, zastupanje na ročištima 27. veljače 2024. i 15. travnja 2025. (Tbr. 9.5. Tarife), svako u iznosu od 286,00 €, odnosno sveukupno 5.720,00 €. Kako je tuženica u cijelosti uspjela u postupku, sud je odluku o troškovima postupka donio u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a, te je tuženici priznat parnični trošak u cijelosti. Sud je odbio zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 3.432,00 €, s obzirom da su ročišta 27. veljače 2024. i 15. travnja 2025., odgođena, te se na njima nisu izvodili nikakvi dokazi, dok se na ročištu 14. rujna 2023. raspravljalo o procesnim pitanjima.

28. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

Koprivnica, 30. rujna 2025.

Sutkinja:

Sonja Gundić-Biškup

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Odvjetnik Damir Vukmanović, Milana Šufflaya 15 a, Bjelovar

2. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici, Hrvatske državnosti 5 a, Koprivnica, n/broj P-DO-13/2023