Poslovni broj: Us I-1782/2024-26

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici Vesni Restović, odvjetnici u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 8/1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, radi davanja suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, nakon javne rasprave zaključene 19. rujna 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 30. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se točka I. izreke rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-940-01/21-01/219, URBROJ: 514-04-03-02/03-21-03 od 29. srpnja 2021. te se u tom dijelu predmet vraća tuženiku na ponovni postupak, koji je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja točke II. izreke rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-940-01/21- 01/219, URBROJ: 514-04-03-02/03-21-03 od 29. srpnja 2021.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove ovog spora u iznosu od 2.500,00 (slovima: dvije tisuće petsto) eura u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima, sa zateznim kamatama, koje teku, ako tuženik dobrovoljno ne plati trošak upravnog spora u ostavljenom roku, od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi trošak zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-940-01/21-01/219, URBROJ: 514- 04-03-02/03-21-03 od 29. srpnja 2021., u primjeni Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 36/91, dalje: Uredba) i Odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini („Narodne novine“ broj 46/00, dalje: Odluka o izuzimanju), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, pod točkom I. odbijen je zahtjev FH, ovdje tužiteljice, za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske i to nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 50 m2 i k. č. [katastarska čestica], dvorište površine 2751 m2, koja u naravi predstavlja zemljište u Gradcu, ukupne površine 2801 m2, na kojemu je izgrađena građevina površine 133 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je predmet Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 13. listopada 2016. sklopljenog između Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa], sa sjedištem u [adresa] kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca. Pod točkom II. je odbijen zahtjev tužiteljice za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske i to 8/16 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 70 m2, a koja u naravi predstavlja dio dvojne zgrade u [adresa] zv. "Duvnjara", upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je predmet Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 13. listopada 2016. sklopljenog između Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa], sa sjedištem u [adresa] kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca.

2. Protiv osporenog rješenja tuženika tužiteljica je podnijela tužbu, koja je kod ovog suda zaprimljena 28. rujna 2021. pod poslovnim brojem UsI-3163/21, a poslana je preporučenom pošiljkom 24. rujna 2021.

3. Sud je ispitujući pretpostavke za vođenje upravnog spora, rješenjem pod poslovnim brojem UsI-3163/21-7 od 26. travnja 2022. tužbu odbacio kao nedopuštenu, uz obrazloženje kako izdavanje suglasnosti o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na temelju Uredbe i Odluke o izuzimanju nije stvar koja se, temeljem članka 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09, dalje ZUP), ima smatrati upravnom stvari, slijedom čega da, u konkretnom slučaju, nisu ispunjene pretpostavke za vođenje upravnog spora.

4. Rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-3104/2022-2 od 14. svibnja 2024. uvažene su žalbe tužiteljice i tuženika, poništeno je rješenje ovog suda pod poslovnim brojem UsI-3163/21-7 od 26. travnja 2022., te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak, gdje je zaveden pod gornjim poslovnim brojem, a sve u skladu sa zaključkom Imovinsko-pravnog odjela tog suda održanoj 8. svibnja 2024. kako je odlučivanje o zahtjevu radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, temeljem Odluke o izuzimanju, upravna stvar. Stoga je u konkretnom slučaju cijenjeno kako se radi o upravnoj stvari u smislu odredbe članka 2. ZUP-a, jer je osporenim rješenjem tuženika odlučeno o pravu, odnosno pravnom interesu tužiteljice neposrednom primjenom zakona i drugih propisa, u ovom slučaju Odluke o izuzimanju, pa je protiv tog rješenja potrebno osigurati sudsku zaštitu.

5. U tužbi tužiteljica pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito. U odnosu na točku I. osporenog rješenja tuženika ističe kako je u odnosu na nekretnine iz točke I. tog rješenja tuženik utvrdio kako je tužiteljica dokazala da su iste stečene naplatnim pravnim putem, a što kako je jedna od pretpostavki za davanje predmetne suglasnosti. Nadalje se poziva na dokumentaciju koju je priložila uz zahtjev i to: 1. Odluka o formiranju Zajednice sindikalnih odmarališta, broj 1113/59, donesena u [adresa] 3. lipnja 1959.; 2. Prijava za upis u registar tadašnjeg Okružnog privrednog suda u Splitu za Zajednicu sindikalnih odmarališta BiH, sa sjedištem u [adresa], broj 122/67 od 12. veljače 1967.g., a koja je prema prezentatu suda protokolirana dana 25. svibnja 1967.; 3. rješenje Okružnog privrednog suda u Splitu, broj Fi -157/67 od 30. svibnja 1967., kojim se u sudski registar upisuje Zajednica sindikalnih odmarališta BIH, sa sjedištem – [adresa]; 4. prijedlog radi promjene naziva organizacije u registru, od 14. prosinca 1970., broj 2671/70, kojim se naziv Zajednice sindikalnih odmarališta BiH sa sjedištem [adresa]/m mijenja, te se ista upisuje kao Zajednica odmarališta BiH sa sjedištem [adresa]; 5. rješenje Okružnog privrednog suda u Splitu, broj Fi - 1354/70, od 30. siječnja 1971., iz kojeg je razvidno brisanje dosadašnjeg naziva Zajednica sindikalnih odmarališta BiH Gradac na Moru, te upis novog naziva koji glasi Zajednica odmarališta BiH Gradac na Moru, te se dodatno briše raniji upravnik GH, s upisuje novi direktor KH; 6. Izvod iz registarskog uloška broj [broj ZK uloška], upisnik Fi - 1804/73 iz kojeg je razvidno da je Zajednica odmarališta BiH Gradcu n/m - s punom odgovornošću (s.p.o.) prestala postojati zbog organiziranja u Radnu zajednicu Gradac n/m u sastavu Samoupravne interesne zajednice (SIZ-a), Odmarališta u [adresa], a koji je upisan kod suda u Sarajevu u reg. uložak broj [broj ZK uloška]; 8. Potvrda Trgovačkog suda u Splitu; 9. Historijski izvodi iz sudskog registra Općinskog suda u Sarajevu, koji prileže spisu u više sadržajno identičnih primjeraka, ali različito datiranih, a iz kojih je nadalje razvidan nastavak pravnog slijeda od Samoupravne interesne zajednice odmarališta - Sarajevo, upisane u sudski uložak broj [broj ZK uloška], pa sve konačno do prodavatelja Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o., [adresa] i to kako slijedi: 1. Samoupravna interesna zajednica odmarališta [adresa] (upis iz siječnja 1977.); 2. Samoupravna interesna zajednica odmarališta [adresa], Radna zajednica - Gradac n/m (upis iz svibnja 1977.); 3. Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH – Sarajevo (upis iz listopada1988.); 4. Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH – Sarajevo sa p.o. u društvenoj svojini [adresa] (upis iz prosinca1991.), te 5. Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa] (upis iz ožujka 2006.).; 10. Uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije Općinskog suda u Sarajevu od 3. travnja 2018.; 12. više različito datiranih aktualnih izvoda iz sudskog registra za prodavatelja Zajednicu za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa]; 13. dokazi na okolnost odobrenja i ovlaštenja za izvršenu predmetnu kupoprodaju; a iz kojih proizlazi neosnovanost i nezakonitost odluke tuženika, sadržane u točki I. osporenog rješenja, Mišljenja je, suprotno proizvoljnom i neutemeljenom obrazloženju tuženika, kako je dokazala kontinuitet pravnog slijeda između upisane Zajednice sindikalnih odmarališta BiH i Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH d.o.o., sa sjedištem u [adresa], kao prodavatelja iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 13. listopada 2016., te navodi kako se u kontekstu sadržaja cjelokupne dostavljane dokumentacije ukazuje na irelevantnost omaški u pisanju prilikom navođenja pojedinih datuma, te na činjenicu da se upis Gradac na Moru ( n/ m ) kroz sve isprave navodi kao sjedište subjekta, a ne kao dio naziva subjekta, kako je to tuženik potpuno pogrešno zaključio na štetu tužiteljice.

U odnosu na točku II. izreke, odnosno odbijanje zahtjeva za davanje suglasnosti za 8/16 dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 70 m2, koja u naravi predstavlja dio dvojne zgrade u [adresa], zv. „Duvanjara", Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], ističe kako je tuženik potpuno pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno protumačio institut dosjelosti, te apstrahirao niz vjerodostojnih dokaza iz kojih proizlazi kako je predmetna nekretnina stečena naplatnim pravnim poslom, odnosno kupoprodajom. Poziva se na dostavljenu dokumentaciju i to:

‑ Građevinska dozvola Narodnog odbora Općine Ploče, Kotar [adresa], broj: 05 17/30-1, od 30. lipnja 1959., iz koje je razvidno da se Trgovinskom poduzeću DUVAN iz [adresa] odobrava rekonstrukcija postojeće izgrađene zgrade u mjestu Gradac, u prijašnjem vlasništvu ĐH iz [adresa], a koja će služiti za odmaralište i koju je navedeno poduzeće kupilo od ĐH Kupoprodajnim ugovorom, ovjerenim od strane Kotarskog suda u Splitu, broj I. Ov. 3591/59, od 27. svibnja 1959.g., kako to nedvojbeno proizlazi iz točke 2. obrazloženja );

‑ Izvod iz Upisnika ovjera Kotarskog suda u Splitu iz 1959.g., iz kojeg jc razvidno da je na naprijed navedenom Kupoprodajnom ugovoru ovjeren potpis vlasnice - prodavateljice ĐH i to baš pod poslovnim brojem 3591, kao i da se kupoprodaja odnosila na predmetnu čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a da je kupac bilo upravo poduzeće Duvan za cijenu od 515.200,00 ondašnjih dinara,

‑ Informacija u vezi nabavke zgrade „Duvana” i „Viskića”, izdana od strane Računovodstva Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH Sarajevo, P.J. Gradac n/ m, iz koje je razvidno da je Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BIH, dana 11. lipnja 1970.g., od poduzeća „Duvan” iz [adresa] kupila predmetnu zgradu „Duvana” u Gradcu za iznos od 2.055.000,00 dinara, te

‑ pravomoćna Presuda zbog izostanka Općinskog suda u Kardeljevu, broj P- 155/89, od 29. lipnja 1989. temeljem koje je Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BIH [adresa] po tužbi protiv ranije vlasnice ĆH i dr. utvrđena vlasnicom za 1/2 dijela predmetne nekretnine.

a iz koje kako je razvidno da je vlasništvo predmetne nekretnine nesporno stečeno naplatnim pravnim poslom ( kupoprodajom ), dok tužba na dosjelost ustvari predstavlja samo tzv. formalnu tužbu, temeljem koje se na najjednostavniji način ishodila isprava podobna za uknjižbu prava vlasništva. Također, ističe kako je predmetna presuda zbog izostanka donesena upravo iz razloga što se tužena, ranija vlasnica ĆH i dr. nisu usprotivili tužbi, a što samo potvrđuje činjenicu da je ista tu nekretninu još ranije prodala poduzeću Duvan, a oni nakon toga Zajednici za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo. Mišljenja je da u kontekstu samog instituta dosjelosti tuženik potpuno pogrešno zaključuje da službena Informacija u vezi nabavke i isplate zgrade „Duvana”, koja je predmet zahtjeva, ne predstavila dokaz o naplatnom pravnom poslu, kao pravnoj osnovi stjecanja prava vlasništva nekretnine, te pojašnjava kako i institut stjecanija prava vlasništva dosjelošću u osnovi sadržava određenu kvalitetu posjeda, koja mora imati uporište u nekoj pravnoj osnovi, a što bi u konkretnom slučaju svakako bila kupoprodaja iz Informacije u vezi nabavke predmetne zgrade, jer niti jedna druga pravna osnova ne bi bila životna i opravdana. U dokazne svrhe je predložila da sud izvrši uvid u Odluku od 15. prosinca 1973., koju dostavlja u prilog tužbi, sasluša tužiteljicu i zz prodavatelja prokuristi BH, te u slučaju potrebe izvrši očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje vještaka geodeta. Zaključno, ističe kako je tuženik osporenim rješenjem povrijedio njezina temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, kao i pravo vlasništva zajamčeno Ustavom, koje pravo na mirno uživanje (imovine) vlasništva jamči i članak 1. protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i da sud meritorno riješi ovu upravnu stvar na način da usvoji zahtjev tužiteljice te tužiteljici izda suglasnost radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (suglasnost za raspolaganje nekretninama ) i to baš za:

‑ nekretninu označenu kao k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada, površine 50 m2 i k. č. [katastarska čestica], dvorište, površine 2751 m2, sve Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju zemljište u Gradcu, ukupne površine 2801 m2, na kojem je izgrađena građevina površine 133 m2, a koje nekretnine su predmet Ugovora o kupoprodaji nekretnina, od 13. listopada 2016., sklopljenog između Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH d.o.o., [adresa], sa sjedištem u [adresa], kao prodavatelja i FH, kao kupca, koji Ugovor je tog istog dana ovjeren kod javnog bilježnika Ante Barbića, u [adresa], pod brojem OV-12140/2016;

‑ 8/16 dijela nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada, površine 70 rn2, koja u naravi predstavlja dio dvojne zgrade u [adresa], zv. „Duvanjara' upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina je predmet Ugovora o kupoprodaji nekretnina, od 13. listopada 2016.g., sklopljenog između Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH d.o.o., [adresa], sa sjedištem u [adresa], kao prodavatelja i tužiteljice, kao kupca, koji Ugovor je tog istog dana ovjeren kod javnog bilježnika Ante Barbića, u [adresa], pod brojem OV-12140/2016.

Ujedno potražuje trošak upravnog spora sa zakonskim zateznim kamatama.

6. Podneskom od 9. srpnja 2025. tužiteljica je dodatno pojasnila pravni slijed od u zemljišnim knjigama upisane Zajednice sindikalnih odmarališta BIH do Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH d.o.o. [adresa], prodavatelja iz predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 13. listopada 2016., uz naglasak na pojašnjenja u svezi izmjena Zakona o privrednim društvima F BIH iz 2005. Nadalje, napominje kako je u dostavljenim Historijskim izvodima iz sudskog registra Općinskog suda u Sarajevu pravni slijed evidentiran tek od 1976/1977, budući da je pravni slijed, koji je prethodio ovom razdoblju, bio evidentiran pred tada nadležnim Okružnim privrednim sudom u Splitu (danas Trgovački sud u Splitu). Posebno pojašnjava rješenje Općinskog suda u Sarajevu, broj: UF/I-2239/05 od 22. ožujka 2006., a na temelju Zakona o izmjenama Zakona o privrednim društvima (izmijenjen član 382.), te prema kojem svako privredno društvo koje je upisano u sudski registar je moralo izvršiti usklađivanje statusa društva sa Zakonom o privrednim društvima i usklađivanje djelatnosti sa odlukom o standardnoj klasifikaciji djelatnosti, što je navedeno privredno društvo i učinilo, dana 14. listopada 2005., kada je donijeta Odluka o usklađivanju statusa društva sa Zakonom o privrednim društvima i usklađivanje djelatnosti sa odlukom o standardnoj klasifikaciji djelatnosti. U toj Odluci u članku 3. da se navodi kako društvo koje se usklađuje tom odlukom je pravni sljednik Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH, [adresa], sa p.o. u društvenoj svojini, sa sjedištem u [adresa], registrirano kod Kantonalnog suda u Sarajevu, Rješenjem broj : UF/I-5797/91 od 10.prosinca 1991., rješenjem broj: UF/I-1578/98 od 14. srpnja 1999. i upisano u registarski matični uložak broj: [broj ZK uloška]-1478, i ima svojstvo pravnog lica sa pravnom i poslovnom sposobnošću. Također, iz naprijed navedenog kako se može ustanoviti da svaki subjekt upisa posjeduje broj registarskog uloška, točnije matični broj subjekta (MBS) koji je jedinstveni evidencijski identifikacijski broj koji svakom subjektu upisa prilikom upisa u registar dodjeljuje nadležni registarski sud. MBS je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv u registarskom sudu, osim u slučaju promjene oblika organiziranja i sjedišta subjekta upisa na područje drugog registarskog suda, uz obavezno navođenje prethodno dodijeljenog MBS subjekta upisa. Koristi se kao stalna oznaka poslovnog subjekta u registru i kod povezivanja podataka o poslovnim subjektima sadržanih u drugim registrima i evidencijama, sve u skladu sa odredbama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br. 27/2005, 68/2005, 43/2009, 63/2014, 32/2019 - odluka Ustavnog Suda i 85/2021), a na temelju Okvirnog zakona o registraciji poslovnih subjekata Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 42/04) kojim se uređuju pravila vanparničnog postupka na osnovu kojih nadležni registarski sud postupa i odlučuje o upisu u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stoga, ističe kako je nesporno da je u pravom slijedu koji je uslijedio nakon ranijih upisa pred Okružnim privrednim sudom u Splitu, prvi sljednik i subjekt upisa, pred tadašnjim Okružnim privrednim sudom u Sarajevu bila Samoupravna interesna zajednica odmarališta - Sarajevo, nakon čega su za istu bili nadležni različiti sudovi pred kojima su se vodili postupci vezani za svaku promjenu subjekta upisa, počevši od Okružnog privrednog suda u Sarajevu, Osnovnog suda Udruženog Rada Sarajevo, Višeg suda u Sarajevu, Kantonalnog suda u Sarajevu, do Općinskog suda u Sarajevu (koji trenutno postupa kao nadležni sud), pa je i opravdana činjenica da se registarski uložak, tj. MBS više puta promijenio, u skladu sa naprijed citiranom odredbom iz čega proizlazi da se radi o istom subjektu upisa od prvog upisa do današnjeg stanja, koji je pretrpio niz izmjena koje su u skladu sa Zakonom. Napominje kako je registarski uložak broj (MBS): 1-1478 dodijeljen subjektu upisa rešenjem Osnovnog suda Udruženog rada Sarajevo, broj: U/I 513/88 od 25. listopada 1988., a koji je naknadno zaveden kao stari broj, te dodijeljen novi registarski uložak (MBS) Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu, broj : 065-0-Reg-13-001241 od 15. veljače 2016., reg. uložak broj: [broj ZK uloška]-01- 0271-09 (stari broj: 1-1478). Nadalje, ističe kako je došlo do stavljanja izvan snage Odluke o usklađivanju statusa društva sa Zakonom o privrednim društvima o usklađivanju djelatnosti sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti broj: 01/2005 od 14. listopada 2005. kada je stupila na snagu javnobilježnički obrađena isprava koju je sačinila javna bilježnica Zineta Džanbegović – Odluka o usklađivanju statusa društva sa Zakonom o privrednim društvima i usklađivanju djelatnosti sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti broj: 01/2005 od 14.10.2005. godine Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH, d.o.o. [adresa], broj: OPU-IP: 66/2012 od 14. ožujka 2012., iz koje kako je vidljivo prije svega da je MBS: [matični broj subjekta]-1478, da iz Historijata/Izvoda iz sudskog registra broj: 065-0-0RegZ-12-001210 od 07. ožujka 2012. proizlazi da postoji pravni kontinuitet između Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa], koja je nastala transformacijom Samoupravne interesne zajednice odmarališta - Sarajevo, te da je pravni sljednik iste, što potvrđuje sve naprijed navedene navode. Odlukom od 14. ožujka 2012. kako je izvršena numeracija pojedinih poglavlja i članova, u cilju racionalne normativne obrade akta, kao i usklađivanje Odluke sa Zakonom o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, broj : 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03; 68/05, 91/07, 84/08; 88/08 i 7/09) i stavljena je van snage Odluka o usklađivanju statusa društva sa Zakonom o privrednim društvima o usklađivanju djelatnosti sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti broj: 01/2005 od 14. listopada 2005. Zaključno, ističe kako je iz aktualnog izvoda iz sudskog registra Općinskog suda u Sarajevu, broj : 065-0-RegZ- 25-008345 od 23. lipnja 2025. razvidno kako je za Zajednicu za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa], matični broj subjekta upisa (MBS): 65-01-0271-09 (stari broj: 1-1478). U prilog podnesku tužiteljica dostavlja: Odluku o usklađivanju statusa društva sa zakonom o privrednim društvima i usklađivanje djelatnosti sa odlukom o standardnoj klasifikaciji djelatnosti od 14. listopada 2005.; Zakon o izmjenama Zakona o privrednim društvima FBIH za 2005.; Odluku o usklađivanju statusa društva sa Zakonom o privrednim društvima i usklađivanju djelatnosti sa Odlukom o klasifikaciji djelatnosti broj: 01/2005, od 14. listopada 2005., Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH, d.o.o. [adresa], od 14.03.2012.g. sa prilozima; te aktualni izvod iz sudskog registra za prodavatelja Zajednicu za odmor i rekreaciju radnika BIH, d.o.o. [adresa], od 23. lipnja 2025., koje pak isprave je u ovjerenoj preslici opunomoćenica tužiteljice predala u spis na raspravi pred ovim sudom 10. srpnja 2025.

7. U odgovoru na tužbu tuženik osporava u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice te ostaje kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja. Za istaći je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/24), odnosno 17. svibnja 2024., Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije preuzelo poslove Ministarstva pravosuđa i uprave (članak 15. stavak 1.), slijedom čega je kao tuženik označeno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

8. U sporu je održana rasprava 25. ožujka 2022., 25. listopada 2024., 10. srpnja 2025., te 19. rujna 2025., kada je i zaključena, čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS), koji propis je u skladu s odredbom članka 169. stavak 1. tog Zakona za primijeniti u konkretnom slučaju, dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbe članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez prisutnosti tuženika. Na raspravi održanoj 25. ožujka 2022. opunomoćenica tužiteljice je istaknula kako je iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno kako su uknjižena Zajednica sindikalnih odmarališta BiH, te Zajednica sindikalnih odmarališta BiH Gradac na Moru, identični subjekti, te da Gradac n/m predstavlja tek sjedište, a ne dio naziva, što kako je razvidno iz odluke/rješenja o registraciji, kao i iz izvoda iz registarskih uložaka koji su dostavljeni u spis. Ujedno, opunomoćenica je sudu predočila na uvid presliku Odluke o formiranju zajednice sindikalnih odmarališta u Gradcu od 16. ožujka 1959., potvrđena od strane Trgovačkog suda u Splitu da je istovjetna izvorniku - ispravi pohranjenoj u zbirci isprava sudskog registra koju je potom i predala u spis na raspravi 25. listopada 2024.

9. Za istaći je kako je sud pretvorio raspravu zaključenu 25. listopada 2024. radi dopune dokaznog postupka, odnosno dostave rješenja Općinskog suda u Sarajevu broj UF/I-2239/05 od 22. ožujka 2006., koje rješenje je tužiteljica u spis dostavila podneskom od 7. siječnja 2025., a ovjerenu presliku istog predala u spis na raspravi pred ovim sudom 19. rujna 2025., a podneskom od 10. rujna 2025. je u spis dostavila Uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije izdano od Općinskog suda u Sarajevu, Odjel registra poslovnih subjekata, broj: 065-0-RegZ-25-009182 od 8. rujna 2025. kao i Historijski izvod iz sudskog registra Općinskog suda u Sarajevu, Odjel registra poslovnih subjekata, broj: 065-0-RegZ-25-009182 od 8. rujna 2025.. koje isprave je potom u izvorniku opunomoćenica tužiteljice predala u spis na raspravi pred ovim sudom 19. rujna 2025.

10. Opunomoćenica tužiteljice je popisala trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, zastupanja na raspravi od 25. ožujka 2022, 25. listopada 2024., 10. srpnja 2025. i 19. rujna 2025., sastava podnesaka od 7. siječnja 2025., 9. srpnja 2025. i 10. rujna 2025., svaka radnja 1.000,00 eura, te trošak sastava žalbe od 27. svibnja 2022. (protiv rješenja ovog suda pod poslovnim brojem UsI-1363/21-7 od 26. travnja 2022.) od 1.000,00 eura, sveukupno 9.000,00 eura bez PDV-a, sve uvećano za zakonsku zateznu kamatu.

11. Tijekom dokaznog postupka sud je pregledao i čitao dokumentaciju priloženu u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze (saslušanje tužiteljice i prokurista BH) sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije izvodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom ovog spora i tijekom upravnog postupka, dostatno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari, dok se pravni slijed između prodavatelja i upisanog nositelja prava korištenja u zemljišnoj knjizi dokazuje isprava, a ne izjavama stranaka.

12. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.

13. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

14. Odredbom članka 1. Uredbe propisano je kako se zabranjuje raspolaganje i opterećenje (prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava korištenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.) nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske koje su u vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju organa i institucija federacije, republika i pokrajina Kosova i Vojvodine (stavak 1.); kako se zabrana iz stavka 1. ovog članka odnosi i na poduzeća kao i druge pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske (stavak 2.); kako će zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda izvršit po službenoj dužnosti zabilježbu zabrane iz stavka 1. ovog članka u zemljišnim knjigama (stavak 3.).

15. Prema odredbi članka 2. Uredbe Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog zainteresiranog tijela ili osobe odlučiti da se određena nekretnina izuzme od zabrane utvrđene člankom 1. ove uredbe.

16. U skladu s odredbom članka 2. Uredbe, te pozivom na odredbu članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 101/98 i 15/00), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. travnja 2000. donijela Odluku o izuzimanju, koja je stupila na snagu 3. svibnja 2000., kojom je u točki I. propisala kako se izuzimaju od zabrane raspolaganja nekretnine iz članka 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 36/91) na kojima pravo korištenja, raspolaganja ili upravljanja imaju pravne osobe sa sjedištem u [adresa], Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini, a koje su stečene naplatnim pravnim putem, ako je to u interesu Republike Hrvatske, njenih građana ili pravnih osoba sa sjedištem u [adresa].

17. Točkom II. Odluke o izuzimanju je propisano kako se ovlašćuje ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave da u svakom pojedinom slučaju raspolaganja nekretninama iz točke I. ove Odluke utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti propisani tom točkom i postoje li kakve pravne zapreke, te na temelju toga, i prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva gospodarstva i Državnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske, izda suglasnost za raspolaganje tim nekretninama.

18. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je tužiteljica podnijela zahtjev tuženiku za izdavanje suglasnosti na temelju članka II. Odluke o izuzimanju, a u odnosu na nekretnine označene kao:

- k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 50 m2 i k. č. [katastarska čestica], dvorište površine 2751 m2, koje u naravi predstavlja zemljište u Gradcu, ukupne površine 2801 m2, na kojemu je izgrađena građevina površine 133 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Zajednice sindikalnih odmarališta BIH;

- 8/16 dijela k. č. zgr. [katastarska čestica], površine 70 m2, koja u naravi predstavlja dio dvojne zgrade u [adresa] zv. "Duvnjara", upisana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upisanog društvenog vlasništva s pravom korištenja i raspolaganja Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH Sarajevo;

koje nekretnine su predmet Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 13. listopada 2016., sklopljenim između Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH d.o.o. [adresa], kao prodavatelja, te tužiteljice, kao kupca, ovjeren u potpisima prokuriste tužitelja BH i tužiteljice od strane Javnog bilježnika u [adresa] Antom Barbićem, pod brojem: OV-12140/2016 "U [adresa], 13.10.2016.". U Ugovoru se navodi kako bi prodavatelj bio pravni sljednik upisane Zajednice sindikalnih odmarališta BIH, kao i Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BIH Sarajevo, kao i da je pravni prednik prodavatelja predmetne nekretnine stekao naplatnim pravnim putem. Predmetni zahtjev tužiteljice je zaprimljen kod tuženika 24. listopada 2016.

19. Odlučujući o zahtjevu tužitelji tuženik je osporenim rješenjem:

‑ pod točkom I. odbio zahtjev tužiteljice za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 50 m2 i k. č. [katastarska čestica], dvorište površine 2751 m2, koja u naravi predstavlja zemljište u Gradcu ukupne površine 2801 m2 na kojemu je izgrađena građevina površine 133 m2, upisana Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Naime, tuženik je utvrdio kako je Zajednica sindikalnih odmarališta BiH predmetne nekretnine stekla naplatnim pravnim putem, međutim, zahtjev je odbijen iz razloga jer je utvrđeno da upisana u zemljišnim knjigama Zajednica sindikalnih odmarališta BiH nije pravni prednik Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa] sa sjedištem u [adresa] (prodavatelj), slijedom čega nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje suglasnosti za izuzimanje od zabrane raspolaganja tim nekretninama;

‑ pod točkom II. odbio zahtjev tužiteljice za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske i to 8/16 dijela nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 70 m2, a koja u naravi predstavlja dio dvojne zgrade u [adresa] zv. „Duvnjara”, upisane Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Naime, tuženik je utvrdio kako je Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa] pravni sljednik Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo, međutim zahtjev je odbijen iz razloga jer je utvrđeno da je Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekla dosjelošću, koji posao se ne smatra naplatnim, pri čemu niti iz dostavljenih isprava nije razvidno da je Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo, odnosno njen pravni prednik, predmetnu nekretninu stekla naplatnim pravnim putem, slijedom čega nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje suglasnosti za izuzimanje od zabrane raspolaganja tom nekretninom.

20. Sud nije suglasan s obrazloženjem razloga odbijanja zahtjeva u odnosu na nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 50 m2 i k. č. [katastarska čestica], dvorište površine 2751 m2, koja u naravi predstavlja zemljište u Gradcu ukupne površine 2801 m2 na kojemu je izgrađena građevina površine 133 m2, upisana Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], odnosno u pogledu utvrđenja tuženika kako Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa] nije pravni sljednik Zajednice sindikalnih odmarališta BiH, kao upisanog nositelja prava korištenja u zemljišnoj knjizi.

21. Naime, pregledom zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška], utvrđeno je kako je na nekretninama označenim kao k. č. [katastarska čestica], u površini od 2751 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica], u površini od 50 m2, upisano društveno vlasništvo, s upisanim pravom korištenja predmetnih nekretnina u korist Zajednice sindikalnih odmarališta BiH, a sve na temelju rješenja N.O. Kotara Makarska br. 16. 826/49 od 4. kolovoza 1950. i rješenja Općinskog suda u Makarskoj Z-1145/62 od 20. srpnja 1962.

22. Spisu predmeta priložena je ovjerena preslika Odluke o formiranju Zajednice sindikalnih odmarališta broj: 1113/59, [adresa], dana 3. lipnja 1959., u kojoj se utvrđuje kako su Republički odbori sindikata koji imaju svoja radničko-službenička odmarališta u Gradcu na Moru i to: Republički odbor Sindikata rudara, metalurga i hemičara, Sindikat građevinskih radnika, Sindikat metalskih radnika, Sindikat saobraćajnih radnika i Sindikat trgovinskih, ugostiteljskih i turističkih radnika, zaključivši ugovore o međusobnom korištenju usluga od strane njihovih članova i svim ovim radničko-službeničkim odmaralištima, analogno odredbi članka 12. Zakona o osnivanju i poslovanju odmarališta (Službeni list FNRJ broj 26/58), u skladu sa Odlukom Predsjedništva Republičkog vijeća SSJ za BiH od 12. ožujka 1959., donijeli 30. svibnja 1959. predmetnu Odluku, kojom je osnovana Zajednica sindikalnih odmarališta (članak I.), a sjedište iste je u Gradcu na moru (članak III.). S tim u vezi je za istaći kako je tijekom spora tužiteljica priložila i Odluku o formiranju Zajednice sindikalnih odmarališta u Gradcu od 16. ožujka 1959. (presliku ovjerenu od Trgovačkog suda u Splitu da je istovjetna izvorniku – ispravi pohranjenoj u zbirci isprava sudskog registra), iz kojeg proizlazi kako su istu donijeli Republički odbori za BiH sindikata, koji su osnivači radničko-službeničkih odmarališta u Gradcu i to: R.O. Sindikata radnika rudarstva, metalurgije i hemijske industrije Jugoslavije, R.O. Sindikata trgovinskih, ugostiteljskih turističkih radnika Jugoslavije, R.O. Sindikata saobraćaja i veze Jugoslavije, R.O. Sindikata radnika građevinske industrije i građevinarstva Jugoslavije i R.O. Sindikata metalskih radnika Jugoslavije, analognom primjenom odredbi članka 12. Zakona o osnivanju i poslovanju odmarališta (Sl. list FNRJ broj 26/58) te u skladu sa Odlukom Predsjedništva Republičkog vijeća SSJ za NR BiH od 12. ožujka 1959. Točkom I. je odlučeno kako se tom Odlukom osniva Zajednica Sindikalnih odmarališta u koju se priključuju sva radnička sindikalna odmarališta u Gradcu na moru, koja pripadaju gore navedenim Republičkim odborima sindikata, dok je u točki III. odlučeno kako je sjedište Zajednice u Gradcu na moru.

23. Nadalje, spisu predmeta tuženika je priložena:

‑ preslika prijave Sindikata radnika Saobraćaja i veza Jugoslavije, Republički odbor za BiH, [adresa], broj: 122/67 od 12. veljače 1967. za upis u registar poduzeća i radnji podnesena Okružnom privedenom sudu u Splitu, gdje je zaprimljena 25. svibnja 1967. pod brojem FI-157/67, kojom je predložen upis posebne ugostiteljske jedince u sastavu osnivača, naziva i sjedišta: Zajednica sindikalnih odmarališta BiH u Gradcu n/M;

‑ ovjerena preslika rješenja Okružnog suda u Splitu pod poslovnim brojem Fi- 157/67-3 od 30. svibnja 1967. kojim je u Registar poduzeća i radnji Okružnog privedenog suda u Splitu, određen upis osnivanja posebne ugostiteljske jedinice u sastavu osnivača sa podacima: naziv i sjedište jedince: Zajednica sindikalnih odmarališta BiH - Gradac n/m, upravnik odmarališta GH, te se navodi kako su jedincu osnovali Republički odbori sindikata BiH, odlukom od 16. ožujka 1959., a kao dokaz o ispunjavanju propisanih uvjeta za rad kako je donijela Skupština općine Metković, uvjerenjem broj: 03-966/1-1967 od 11. svibnja 1967., naziva i sjedišta: Zajednica sindikalnih odmarališta BiH u Gradcu n/M. Upis jedinice kako je izvršen na registarskom listu broj 71. svezak XIX registra, poduzeća i radnji;

‑ preslika molbe Zajednice odmarališta BiH Gradac n/m, broj 2671/70 od 14. prosinca 1970. Okružnom privedenom sudu Split radi provođenja izmjena u odnosu na novi naziv zajednice, te u odnosu na direktora;

‑ preslika rješenja Okružnog suda u Splitu pod poslovnim brojem: Fi-1354/70-2 od 30. siječnja 1971. kojim je na prijedlog Zajednice sindikalnih odmarališta BiH Gradac na Moru, u registar poduzeća u radnji tog suda, u registarskom listu broj 71, svezak XIX , kod Zajednice sindikalnih odmarališta BiH, određen upis slijedećih promjena: brisan je dotadašnji naziv, te je upisan novi naziv: Zajednica odmarališta BiH, Gradac na Moru; brisan je dotadašnji upravnik GH, te je upisan ing. ZH, direktor, koji je upisan i kao novi ovlaštenih za potpisivanje.

24. Tužiteljica je uz tužbu priložila Odluku o organiziranju osnovne organizacije udruženog rada Zajednice odmarališta BiH u Gradcu n/M kao jedinstvene radne organizacije (priloženu u zbirci isprava sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu po Fi-1804/73), koju su donijeli radnici Zajednice odmarališta BiH u Gradcu n/M na zboru od 15. prosinca 1973., a u spisu tuženika je priložena:

‑ ovjerena preslika rješenja Okružnog privedenog suda u Splitu, Fi-1804/73, broj registarskog uloška [broj ZK uloška], u predmetu rješenja o upisu konstituiranja radne organizacije koja u svojem sklopu nema osnovnih organizacija udruženog rada, a na prijedlog Zajednice odmarališta BiH u Gradcu n/m s potpunom odgovornošću, kojim je u sudskom registru organizacija udruženog rada registarskog suda upisano konstituiranje radne organizacije pod tvrtkom: Zajednica odmarališta BiH s potpunom odgovornošću, Gradac n/m (naziv i sjedište organizacije udruženog rada). Nadalje, u sudski registar je upisano kako su osnivači Republički odbor sindikata rudara, metalurga i hemičara, sindikata građevinskih radnika, sindikata metalskih radnika, sindikata saobraćajnih radnika, i sindikata trgovinskih, ugostiteljskih i turističkih radnika iz [adresa]. U rubrici broj i datum akta o osnivanju ili ugovora o udruživanju, osnivanju banke i pristupanju je navedeno: 1113/59 od 3. lipnja 1959.;

‑ preslika rješenja Okružnog privedenog suda u Splitu pod poslovnim brojem Fi- 422/77 od 15. kolovoza 1978. kojim je određen upis brisanja RO Zajednice odmarališta BiH u Gradac n/m na broju registarskog uloška [broj ZK uloška], jer je ista organizirana u Radnu zajednicu Gradac n/m u sastavu Samoupravne interesne zajednice odmarališta u Sarajevu i kao takva upisana u registar Okružnog privedenog suda Sarajevo, rješenjem U/I 139/77 od 23. svibnja 1977. na broju registarskog uloška [broj ZK uloška]. Odredbom članka 2. Samoupravnog sporazuma o osnivanju Samoupravne interesne zajednice odmarališta u Sarajevu, Samoupravna interesna zajednica odmarališta da je preuzela sva prava i obveze RO Zajednice odmarališta BiH Gradac n/m.

25. Spisu tuženika prileži i Samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice odmarališta („Službeni list SR BiH“, broj 11/76 od 17. maja 1976.) kojim se u članku 2. utvrđuje kako Samoupravna interesna zajednica odmarališta na dan konstituiranja preuzima, kao pravni sljednik sva prava i obveze Zajednice odmarališta Bosne i Hercegovine u Gracu n/m, osnovane Odlukom Republičkog odbora Sindikata radnika: industrije i rudarstva, saobraćaja i veza, uslužnih djelatnosti, društvenih djelatnosti i građevinskih radnika [adresa] od 30. svibnja 1959., a koja je upisana u Registar Okružnog privedenog suda Splitu, rješenjem Fi-1804/73 od 14. veljače 1974. Nadalje se utvrđuje kako na dan konstituiranja Samoupravne interesne zajednice odmarališta prestaje s radom Zajednica odmarališta Bosne i Hercegovine.

26. Spisu je priložena o ovjerena preslika potvrde Trgovačkog suda u Splitu, Registar, R3-11134/2015 od 22. prosinca 2015. kojom se potvrđuje kako je u tom sudskom registru na reg. listu broj 71 svezak XIX rješenjem Fi-157/67 upisano osnivanje posebne ugostiteljske jedinice u sastavu osnivača s podacima Zajednica sindikalnih odmarališta BiH - Gradac n/m, koju su osnovali Republički odobri sindikata BiH, odlukom od 16. ožujka 1959., a dokaz o ispunjenju propisanih uvjeta za rad jedinice kako je donijela Skupština općine Metković, uvjerenjem broj: 03-966/1-1967. od 11. svibnja 1967. Nadalje se potvrđuje kako je rješenjem Fi-1354/70 na reg.listu 71/XIX upisano: briše se dosadašnji naziv Zajednice sindikalnih odmarališta BiH Gradac na moru, a upisuje novi koji glasi: Zajednica odmarališta BIH, Gradac na moru, a odluku o promjenama je donio Savjet Zajednice odmarališta BiH Gradac na moru na reg.ulošku I-87. Rješenjem Fi-422/77 od 15. kolovoza 1978. na reg.ulošku I-87 upisano je brisanje RO Zajednice odmarališta BiH, Gradac n/m zbog organiziranja u Radnu zajednicu Gradac n/m u sastavu Samoupravne interesne zajednice odmarališta u Sarajevu, i kao takva upisana u registar Okružnog privrednog suda u Sarajevu, na reg. uložak broj [broj ZK uloška], rješenjem U/I 139/77od 23. svibnja 1977.

27. Spisu tuženika prileže ovjerene preslike Historijskog izvoda iz sudskog registra izdanog od Općinskog suda u Sarajevu, Odjel registra privrednih društava, i to: broj:

065-0-RegZ-12-001210 od 7. ožujka 2012., broj: 065-0-RegZ-17-009691 od 8. siječnja 2018., broj: 065-0-RegZ-19-0010961 od 14. veljače 2020., te broj: 065-0-RegZ-17- 005020 od 10. srpnja 2020., iz kojih proizlazi kako je:

- rješenjem Okružnog privrednog suda u Sarajevu broj U/I-1118/76 od 14. siječnja 1977., reg. uložak broj [broj ZK uloška], u sudski registar, u registarskom listu br. 1, rubrika br. 1, upisano: Samoupravna interesna zajednica odmarališta - [adresa]. U rubrici 2. istog registarskog lista, pod oznakom upisi da stoji: Akt o osnivanju donesen dana 29. travnja 1976., konstituiranje završeno 18. lipnja 1976.;

- rješenjem Okružnog privrednog suda u Sarajevu, na reg. uložak broj [broj ZK uloška], rješenjem U/I 139/77od 23. svibnja 1977., reg. uložak broj [broj ZK uloška]., u sudski registar, u registarskom listu br. 1, rubrika 1, upisano: Samoupravna interesna zajednica odmarališta - [adresa], Radna zajednica - Gradac n/m). U rubrici 2. istog registarskog lista, pod znakom UPISI, stoji: Akt o osnivanju donesen dana 21. prosinca 1976. Konstituiranje završeno dana 26. ožujka 1977.

- rješenjem Osnovnog Suda Udruženog Rada [adresa] broj U/I 513/88 Od 25. listopada 1988. godine, reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, upisano je: Konstituiranje Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH [adresa], sa sjedištem u [adresa]. U registarskom listu broj 1, rubrika 2, upisano je: Zajednica za odmor i rekreaciju radnika je konstituirana kao organizacija ugostiteljsko turističke djelatnosti na osnovu Samoupravnog sporazuma o osnivanju Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH, a pravni je slijednik dosadašnjeg SIZ-a odmarališta Sarajevo koji je bio osnovan 17. svibnja 1976. (Sl. list SR BiH broj 11/76);

- rješenjem Osnovnog suda udruženog rada Sarajevo broj U/I 950/88 od 31. listopada 1988., reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, upisan je: Prestanak subjekta upisa usljed transformacije SIZ-a u Zajednicu za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo;

- rješenjem Osnovnog suda udruženog rada Sarajevo broj U/I 966/88 od 31. listopada 1988. godine, upisan je: Prestanak subjekta upisa usljed prestanka rada SIZ-a, na registarskom listu broj 1, subjekta upisa pod nazìvom: Samoupravna interesna zajednica odmarališta - [adresa] radna zajednica - Gradac n/m,

- rješenjem Osnovnog suda udruženog rada u Sarajevu broj U/I-5797/91 od 10. prosinca 1991. (fotokopija rješenja u spisu), reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, u sudski registar je upisano: Usuglašavanje sa članom 189. Zakona o preduzećima subjekta upisa pod nazivom: "Zajednica za odmor i rekreaciju radnika B i H Sarajevo sa p-o- u društvenoj svojini [adresa], sa sjedištem u [adresa];

- rješenjem Višeg suda u Sarajevu broj UF/I 604/93 od 27. travnja 1993., reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, u sudski registar upisana je: Promjena sjedišta preduzeća i dopuna djelatnosti kod subjekta upisa pod nazivom: "Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH" SARAJEVO SA p.o. u društvenoj svojini, a prema tom upisu da je sjedište subjekta upisa u [adresa];

- rješenjem Višeg suda Sarajevo broj UF/I 624/95 od 26. rujna 1995., reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, u sudski registar upisana je: Promjena sjedišta i lica ovlaštenog za zastupanje subjekta upisa pod nazivom: "Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH" [adresa] sa P. O. u društvenoj svojini, Dobrovoljačka 11. Prema tom rješenju sjedište subjekta upisa je u [adresa], ul. Hamdije Kreševljakoviča 3;

- rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I 1587/98 od 14. srpnja 1998., reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, u sudski registar upisana je: Promjena sjedišta, usklađivanje djelatnosti sa standardnom klasifikacijom i dopuna djelatnosti, usklađivanje djelatnosti sa Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju i dopuna djelatnosti, promjena lica ovlaštenog za zastupanje u vanjskotrgovinskom poslovanju kod subjekta upisa pod nazivom: Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo sa p.o. u društvenoj svojini. Prema tom rješenju sjedište subjekta upisa je u [adresa];

- rješenjem Općinskog suda u Sarajevu broj UF/I-2239/05 od 22. ožujka 2006., reg. uložak broj [broj ZK uloška]-1478, u sudski registar upisano je: Usklađivanje firme, osnovnog kapitala, osnivačkog akta sve u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, usklađivanje i izmjena djelatnosti u unutrašnjem prometu sa Odlukom o standardnoj klasifikaciji, izmjena djelatnosti u vanjsko-trgovinskom poslovanju kod subjekta upisa pod nazivom: Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa], sa sjedištem u [adresa]. Prema tom rješenju kako je osnivač subjekta "Udruženje za odmor i rekreaciju uposlenika" [adresa], sa osnivačkim ulogom u iznosu od 2.000,00KM što raspolaže sa 100% u osnovom kapitalu;

- rješenjem Općinskog suda u Sarajevu broj 065-Reg-13-001241 od 15. veljače 2016., reg. uložak broj: [broj ZK uloška]-01-0271-09 (stari broj 1-1478), u sudski registar upisano je: promjena lica ovlaštenog za zastupanje i obim ovlaštenja, promjena adrese sjedišta društva brisanje i usklađivanje djelatnosti i povećanje lica ovlaštenih za zastupanje imenovanjem prokuriste kod subjekta upisa pod nazivom: Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH d.o.o. [adresa], sa sjedištem u [adresa]. Prema tom rješenju sjedište je u [adresa]. Lice ovlašteno za zastupanje subjekta u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom poslovanju je 1. BH, prokurist društva bez ograničenja, osim što pravne poslove otuđenja i opterećenja nekretnine Društva može poduzimati samo uz pismenu suglasnost osnivača, 2. PIPLOVIĆ F, direktor bez ograničenja ovlaštenja.

28. Imajući u vidu iznijeto, ovaj sud ne može prihvatiti razloge odbijanja zahtjeva tužiteljice za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] iznijete u pobijanom rješenju, jer bi iz stanja spisa i priloženih isprava proizlazio pravni slijed od upisnog nositelja prava korištenja do prodavatelja. Iz tog razloga trebalo je poništiti točku I. osporenog rješenja tuženika, uz napomenu da ovaj sud nije ulazio u ocjenu ostalih pretpostavki za davanje suglasnosti na pravni promet u smislu postojanja pravnih prepreka, kao ni razloge činjenice da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina još uvijek nisu svoje imovinskopravne odnose uredili međudržavnim ugovorom.

29. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice i poništio točku I. izreke osporenog rješenja tuženika KLASA: UP/I-940-01/21-01/219, URBROJ: 514-04-03-02/03-21-03 od 29. srpnja 2021., te u tom dijelu vratio predmet tuženiku na ponovni postupak, uz uputu iz članka 119. stavak 4. ZUS-a, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

30. U ponovnom postupku tuženik će ponovo odlučiti o zahtjevu tužiteljice za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske u odnosu na nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pri čemu se tuženik upućuje kako je u slučaju da utvrdi da ne postoje kakve pravne zapreke, prije izdavanja suglasnosti potrebno pribaviti i mišljenja Ministarstva gospodarstva i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

31. U pogledu točke II. izreke osporenog rješenja tuženika sud na temelju stanja spisa nema osnove za donošenje drugačije odluke.

32. Naime, sud je suglasan s razlozima odbijanja zahtjeva tužiteljice za davanje suglasnosti radi izuzimanja od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske i to 8/16 dijela nekretnine označene kao k. č. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 70 m2, a koja u naravi predstavlja dio dvojne zgrade u [adresa] zv. „Duvnjara”, upisane Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pri čemu sud ima u vidu dokumentaciju priloženu u spisu predmeta tuženika i baš pravomoćnu presudu Općinskog suda u Kardeljevu pod poslovnim brojem P-155/89 od 29. lipnja 1989., a na temelju koje je i izvršen upis prava korištenja u zemljišnoj knjizi. Navedena pravomoćna suda odluka donesena je u pravnoj stvari tužitelja Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH Sarajevo, kao pravnog sljednika SIZ-a Odmarališta Sarajevo, protiv tuženika pod 1. ĆH i dr., radi utvrđenja i uknjižbe, te je istom utvrđeno kako je tužitelj stvarni i pravni vlasnik ½ k. č. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a to pravo kako mu je pripalo na temelju dosjelosti. Imajući u vidu pojam instituta dosjelosti, odnosno da se radi o izvornom načinu stjecanja prava vlasništva, na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme, pravilna je ocjena tuženika kako predmetna nekretnina nije stečena naplatnim pravnim putem, pa se prigovori tužiteljice u tom smjeru otklanjaju kao neosnovani.

33. Stoga je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u tom dijelu, pa je presuđeno kao pod točkom II. izreke presude.

34. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema stavku 4. te zakonske odredbe troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama na iznos troškova spora sud odlučuje na zahtjev stranke.

35. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

36. Sud je tužiteljici u skladu s odredbom članka 144. stavci 1. i 2. ZUS-a, te Tbr. 27. Tarife, kao opravdan priznao trošak: na ime sastava tužbe, trošak zastupanja na raspravi od 25. ožujka 2022., 25. listopada 2024., 10. srpnja 2025. i 19. rujna 2025., svaka radnja po 500 bodova, odnosno ukupno 2500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 5.000,00 eura, bez PDV od 25%

37. Sud nije ocijenio opravdanim trošak zatražen na ime sastava podneska od 9. siječnja 2025. od 500 bodova, budući da je istim dostavljeno samo rješenje Općinskog suda u Sarajevu, broj UF/I-2239/05 od 22. ožujka 2006., odnosno radi se o postupanju sukladno nalogu suda; zatraženi trošak na ime podneska od 9. srpnja 2025. od 500 bodova, budući da je isti zaprimljen neposredno prije održavanja rasprave od 10. srpnja 2025., a za koju je tužiteljici priznat trošak zastupanja, pa je navode mogla istaknuti na raspravi, te priložiti isprave, kao i popisani trošak na ime podneska od 10. rujna 2025. od 500 bodova, budući da je istim tužiteljica ponovo dostavljala isprave već priložene u spisu tuženika, te se ne radi o obrazloženom podnesku u smislu odredbe članka 27. stavak 1. Tarife. Konačno, tužiteljici nije priznat niti trošak na ime sastava žalbe od 23. rujna 2001. od 500 bodova, odnosno 1.000,00 eura, budući da navedeno nije predviđeno odredbom članka 27. stavak 1. Tarife.

38. Kako je tužiteljica u sporu uspjela samo djelomično i to 50%, sud je naložio tuženiku da tužiteljici naknadi trošak razmjerno uspjehu u sporu, u iznosu od 2.500,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom u skladu s odredbom članka 144. stavak 4. ZUS- a, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora odbijen kao neosnovan.

39. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude, a rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a.

U Splitu, 30. rujna 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. FH iz [adresa], putem opunomoćenice Vesne Restović, odvjetnice u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 8/1,

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara

3. u spis