REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-611/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri d.o.o. iz Splita, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB 38922958547, zastupanog po punomoćniku Mariju Depolu, odvjetniku iz Splita, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1137/2023-2 od 15. veljače 2024., kojima je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3448/2018 od 1. lipnja 2023., u sjednici održanoj 30. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude i rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1137/2023- 2 od 15. veljače 2024., kojima je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3448/2018 od 1. lipnja 2023., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"1. Je li se kod utvrđenja visine izgubljene zarade oštećenika, koji je nesposoban za rad, i to putem netto plaće koju bi ostvarivao po redovnom tijeku stvari da nije bilo štetnog događaja, u takvu visinu uračunavaju i odbijaju primanja s osnova invalidske mirovine za koju oštećenik ispunjava zakonske pretpostavke, a oštećenik je nije zatražio, što bi bilo u svrhu pokušaja smanjenja vlastite štete, a u skladu sa njegovim mogućnostima i u razumnoj mjeri?,
2. Je li prvostupanjski sud kod parnične potrebe utvrđenja visine pretpostavljene mirovine oštećenika, istu ovlašten u parnici utvrditi?".
1.1. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da predmetna pravna pitanja nisu važna za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što je pobijana drugostupanjska presuda utemeljena prvenstveno na shvaćanju drugostupanjskog suda da tužitelj nije bio dužan podnositi zahtjev za stjecajem prava na invalidsku mirovinu jer kod njega postoji preostala radna sposobnost (s mogućnošću zaposlenja), jer tužitelj ima namjeru zaposliti se s preostalom radnom sposobnosti (uslijed čega se nakon unesrećenja daljnje školovao) te jer bi tužitelj za slučaj umirovljenja bio nekonkurentan u traženju zaposlenja (toč. 19. obrazloženja pobijane drugostupanjske presude). Predmetna pravna pitanja ne odnose se na navedeno shvaćanje drugostupanjskog suda te su, dakle, odgovori na ta pitanja bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane drugostupanjske presude i rješenja.
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. u vezi s odredbom čl. 400. st. 2. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 30. rujna 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
