REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj: O-2777/2025

(Ranije: O-3535/15, O-125/14)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

O NAKNADNO PRONAĐENOJ IMOVINI

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po višoj sudskoj savjetnici - specijalist Đeni Sinovčić, u ostavinskom predmetu iza: pok. OČTE pok. OČTE, rođ. O, iz [adresa], rođena **.**.1933., a umrla **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatskog državljanstva, izvan ročišta 30. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Iza pok. OČTE. OČTE, rođ. O, iz [adresa], rođena **.**.1933., a umrla **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatskog državljanstva.

I. Utvrđuje se da njezinu naknadno pronađenu ostavinsku imovinu sačinjava:

- izvanknjižno vlasništvo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Na temelju Rješenja o nasljeđivanju donesenom po javnom bilježniku Ervinu Kuzmaniću posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-3 od 17. prosinca 2014. ispravljenim rješenjem o ispravku greške posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-4 od 29. siječnja 2015., te zakona, naknadno pronađena imovina navedena pod točkom I. izreke ovog rješenja raspoređuje se na ime:

1. OČ pok. OČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1954., sin ostaviteljice………………….……………………………….…..za 1/4 dijela, 2. TČ pok. OČT, rođ. OČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1955., kćerka ostaviteljice…..……..… ……..za 1/4 dijela, 3. LČ pok. OČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1960., sin ostaviteljice…………………………………….…………………za 1/4 dijela, (Ranije: O-3535/15, O-125/14)

4. VČ pok. OČT, rođ. LČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1961., kćerka ostaviteljice…………………………………………..za 1/4 dijela.

III. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja, ali i sređivanja zk stanja, Odsjek za zemljišne ovog suda izvršit će uknjižbu prava vlasništva ostavinske imovine navedene pod I. na nasljednike i u omjeru navedenom pod II.

IV. Obavještavaju se kćerke ostaviteljice VČ i TČ da svoja eventualna prava mogu ostvarivati u parničnom postupku.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od od 26. ožujka 2025. sin ostavitelja OČ predložio je da se na nasljednike kao naknadno pronađena imovina ostaviteljice rasporedi izvanknjižno vlasništvo nekretnine navedene u izreci ovog rješenja pod točkom I., pozivajući se pritom na pravomoćnu presudu ovog suda posl. broj P-3330/2020 od 3. lipnja 2024 potvrđenu presudom Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Gž-496/2024 od 5. veljače 2025.

2. Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju donesenim po javnom bilježniku Ervinu Kuzmaniću posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-3 od 17. prosinca 2014. ispravljenim rješenjem o ispravku greške posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-4 od 29. siječnja 2015. nasljednicima ostaviteljice temeljem zakona i izvršenih ustupa proglašeni su djeca ostaviteljice OČ, TČ, LČ i VČ, u različitim omjerima, a ovisno kojoj se imovini radi.

3. Na ročištu pred javnim bilježnikom Dinkom Martinovićem utvrđeno je da je u međuvremenu preminuo suprug ostaviteljice OČT, a suglasnoošću nasljednika utvrđeno je da nekretnina obuhvaćena prijedlogom čini naknadno pronađenu imovinu ostavitelja, s tim što su kćerke ostaviteljice TČ i VČ bratu OČ osporile pravo na nasljedni dio u pogledu predmetne nekretnine, navodeći kako su mu roditelji još 1976. godine darovali kuću i dvor, slijedom čega da je isti u pogledu ove nekretnine namiren još za života roditelja.

3.1. S druge pak strane, sin ostavitelja LČ suglasio se s prijedlogom brata OČ da se naknadno pronađena imovina rasporedi na nasljednike na četiri jedna dijela.

4. Kako je dakle, u postupku pred javnim bilježnikom, između nasljednika došlo do spora u pogledu činjenica o kojima ovisi veličina nasljednog dijela odnosno o uračunavanju u nasljedni dio to je javni bilježnik u smislu čl. 244. st. 2. u svezi s čl. 222. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19; dalje ZN) spis vratio ovom sudu na daljnje postupanje.

4.1. Naime, sukladno čl. 222. st. 1. i 2. ZN-a sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne (Ranije: O-3535/15, O-125/14)

činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, a osobito ako su ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio.

4.2. Nadalje, odredbom st. 3. istog članka propisano je da ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak, nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.

5. Po zaprimanju spisa te nakon pregleda istog u prvom redu je za navesti kako je riječ o postupku koji se vodi po prijedlogu radi naknadno pronađene imovine, a koji postupak se vodi nakon što je ostavinski postupak već pravomoćno okončan.

6. Člankom 234. st. 1. ZN-a propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije bila obuhvaćena tim rješenjem, da sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego da će tu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili je svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

7. Naknadno pronađenom imovinom se pak, sukladno zakonu i sudskoj praksi, smatra ona ostavinska imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju bez obzira na to je li se za vrijeme vođenja ostavinske rasprave znalo da ona postoji i da je dio ostavine ili ne.

8. Međutim, da bi sud nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju postupio po čl. 234. ZN-a te naknadno pronađenu imovinu rasporedio na nasljednike, među nasljednicima mora postojati suglasnost da pojedina imovina predstavlja naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, u suprotnom prijedlog predlagatelja valja odbiti, a predlagatelj svoje pravo može ostvarivati u parničnom postupku.

9. Kako nitko od nasljednika nije osporio da predmetna nekretnina predstavlja naknadno pronađenu imovinu istu je potrebno rasporediti na nasljednike. Naime, sukladno rješenju Županijskog suda od dana 26. rujna 2017. godine pod poslovnim brojem Gž-1439/17 sud može odbiti prijedlog nasljednika da se nešto utvrdi naknadno pronađenom imovinom ostavitelja i rasporedi na nasljednike, jedino u slučaju kada je među nasljednicima sporno da li nešto predstavlja naknadno pronađenu imovinu odnosno spadaju li pojedine nekretnine u ostavinu, u kojem slučaju tada stranke mogu svoje zahtjeve ostvarivati samo u parici.

10. Nadalje, sukladno Zakonu o nasljeđivanju i sudskoj praksi predmet nasljeđivanja jesu stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti, pa tako i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, a koje se pak onda nasljeđuju kao izvanknjižno vlasništvo. Pod ostavinskom imovnom podrazumijeva se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja pri čemu nije od značaja, što (Ranije: O-3535/15, O-125/14)

su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe,” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00-2, od 21. XII. 2000.

11. Na koncu, iako među nasljednicima postoji spor o tome ima li sin ostaviteljice OČ pravo na nasljeđivanje naknadno pronađene ostavinske imovine ili je pak u tom dijelu namiren ranije za života roditelja sud neće prekidati ostavinski postupak u povodu spora nasljednika o naknadno pronađenoj imovini ostavitelja obzirom što je donošenjem rješenja o nasljeđivanju postupak već završen.

12. Nadalje, kćerke ostaviteljice nisu ranije tijekom ostavinskog postupka, osporavale nasljedni dio brata OČ tražeći pritom da mu se uračunaju eventualni darovi koji su mu za života ostaviteljice učinjeni, a veličina njegovog nasljednog djela jasno proizlazi iz samog Zakona. Djeca ostaviteljice kao njezini zakonski nasljednici imaju pravo nasljedstva na jednake dijelove.

13. Slijedom svega navedenog, temeljem čl. 234. ZN-a, odlučeno je kao u izreci, a kćerke ostaviteljice se upućuju da svoja eventualno veća prava pokušaju ostvariti u parničnom postupku.

U Supetru, 30. rujna 2025.

Viša sudska savjetnica - specijalist:

Đeni Sinovčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. odvj. Stjepan Grubišić – kao pun. OČ

2. TČ, [adresa]

3. LČ, [adresa]

4. VČ, [adresa]