Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Makarskoj

    Poslovni broj: P-340/2022-34

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    P R E S U D A Z B O G O G L U H E

    I

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. OJ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2. ZJ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 3. MJ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u svoje ime i kao nasljednici ĆJ rođ. ĐJ kći IJ, svi zastupani po punomoćnici Ani Barnjak Bagarić, odvjetnici u Makarskoj, protiv tuženika pod 1. DJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Klaudii Šopić, odvjetnici u Zadru, pod 2. EJ (Lućika) Šander rođ. ĐJ kći IJ, [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), pod 3. ĐJ ud. IJ, [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]) i pod 4. CJ, [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), tuženi od pod 1. do pod 4. u svoje ime i zajedno sa tužiteljima kao nasljednici OJN, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 27. kolovoza 2025. u nazočnosti tužiteljice pod 1. osobno, punomoćnice tužitelja Ane Barnjak Bagarić, odvjetnice u Makarskoj te punomoćnice tužene pod 1. Klaudie Šopić, odvjetnice u Zadru, dana 30. rujna 2025. objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da su tužitelji ad/1 LJ iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), ad/2 ZJ iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]) i ad/3 MJ iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), pored svog upisanog suvlasničkog dijela od po 1/9 dijela, suvlasnici nekretnine označene kao čestica zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 72 m2, za po dvije devetine (2/9) dijela, pa su tužitelji ovlašteni temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste u odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva navedene čestice zemlje na svoja imena za po 2/9 dijela uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva na toj čestici zemlje u cijelosti sa imena tužene ad/1, tužene ad/2, OJN - pravnog prednika tužitelja i tuženih.

    II. Utvrđuje se da su tužitelji ad/1 LJ iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), ad/2 ZJ iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]) i ad/3 MJ iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), suvlasnici dijela čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 90 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima C-D-E-F-K-C i žutom bojom na Skici nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Perice Puljića, dipl. ing. geod. od 10. svibnja 2024. godine, kao i dijela čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 50 m2, na istoj Skici nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Perice Puljića, dipl. ing. geod. od 10. svibnja 2024. godine, pobliže prikazanog i označenog slovima F-G-H-K-F, te žutom bojom, za po jednu trećinu (1/3) dijela, a koja Skica nalaza i mišljenja predstavlja sastavni dio izreke ove presude, pa su tužitelji ovlašteni nakon što se po prijavnom listu formiraju posebne čestice zemlje u koju će ući navedeni dijelovi čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 90 m2 i čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 50 m2, temeljem ove presude i tog prijavnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva tih novonastalih čestica zemlje u koje ulazi gore navedeni dijelovi čestica zemlje u površinama od 90 m2 i 50 m2 na svoja imena za po jednu trećinu (1/3) dijela, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva u navedenim dijelovima navedenih nekretnina sa imena svih tuženih.

    III. Nalaže se tuženoj pod 1. da tužiteljima naknade troškove postupka u iznosu od 3.006,18 eur, u roku od 15 dana, zajedno sa propisanom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja, pa do isplate i koja se određuje sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena.

    r i j e š i o  j e

    Dozvoljava se preinaka tužbe napravljena na ročištu održanom dana 23. studenoga 2023. te podneskom od 30. kolovoza 2024.

    Obrazloženje

    1.1. U tužbi podnesenoj ovom sudu 17. ožujka 2022. u bitnom navodi se kako u odjelu za zemljišne knjige Općinskog suda u Makarskoj predmetne nekretnine, označene kao čestica zemlje [katastarska čestica] (pašnjak) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] - Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 372 m2, čestica zemlje [katastarska čestica] (pašnjak) ukupne zemljišnoknjižne površine 2530 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar te čestica zemlje [katastarska čestica] (pašnjak) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 800 m2 i kao suvlasnici upisane su stranke u ovom postupku i njihovi pravni prednici. Navedenim nekretninama kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, odgovaraju katastarska čestica zemlje [katastarska čestica] oznake „ [adresa], maslinjak” ukupne površine 372 m2, upisana u posjedovnom listu 2317 za KO [katastarska općina]-Makar, koja je upisana kao isključivi posjed ĆJ te katastarska čestica zemlje [katastarska čestica] oznake „ [adresa]. Maslinjak, kuća i dvorište” ukupne površine 1495 m2 (maslinjak 495 m2, kuća i dvorište-1000 m2), upisana u posjedovnom listu broj 1312 za KO [katastarska općina]- Makar, kao posjed GJ, JJ i tuženih u dijelu od 1/3, te IJ. Suprotno takvom zemljišnoknjižnom stanju u odnosu na navedene nekretnine tužitelji su isključivi vlasnici na jednake dijelove, to jest za po jednu trećinu (1/3) dijela čitave čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 372 m2, u naravi obiteljske kuće sa pripadajućom okućnicom, te dijela čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 80 m2, kao i dijela čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 50 m2, tako da je to pravo vlasništva pogrešno upisano na tuženima. Naime, predmetne nekretnine, u naravi obiteljska kuća sa pripadajućom okućnicom u [adresa], anagrafske oznake [adresa], predstavljale su isključivo vlasništvo majke tužitelja, sada pokojne ĆJ rođ. IJ. ĆJ je preminula dana **.**.2015. i istu su temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Barbića u [adresa] kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Splitu - Stalne službe u Makarskoj pod posl.br. O-4320/15, UPP/OS- 66/15 od 05. lipnja 2015., kao izvanknjižni vlasnici predmetnih nekretnina naslijedili suprug FJ i djeca tužitelji za po 1/4 dijela, da bi potom po smrti FJ, preminulog **.**.2017. istog temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju v.d. javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ u [adresa], kao sudske povjerenice Općinskog suda u Splitu - Stalne službe u Makarskoj, pod posl.br. O- 579/17, UPP/OS-24/17 od 01. ožujka 2018., u odnosu na predmetne nekretnine (točnije ostaviteljev suvlasnički dio od 1/4) kao izvanknjižni vlasnici naslijedili tužitelji na jednake dijelove. Naprijed navedena čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 372 m2, nastala je prijavnim listom Ureda za katastar Ispostava Makarska, broj 04-447/1-88 od 15. rujna 1988. od dijela matične čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 115 m2 i od dijela čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 257 m2, te je Općina Makarska, Općinski komitet za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referat za imovinsko-pravne poslove, dana 19. srpnja 1989. sukladno odredbi članka 62. stavak 1. tada važećeg Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine SRH broj 48/88) donijelo rješenje Klasa: UP/I-944-11/89-01/06, Urbroj: 2147-08-16-89-3, kojim je utvrđeno da pravna prednica tužitelja ĆJ rođ. IJ ima prvenstveno pravo korištenja građevinskog zemljišta označenog kao čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- Makar, u površini od 372 m2 (novo mjerenje: čest. zem. [katastarska čestica] površine 372 m2 KO [katastarska općina]-Makar) u svrhu izgradnje obiteljske stambene zgrade, s tim da je naknadno sukladno odredbama članka 4a i 90b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine RH broj 53/90) po službenoj dužnosti Općina Makarska, Sekretarijat za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referada za imovinsko-pravne poslove, pravomoćnim rješenjem Klasa: UP-I-943-01/91-01/59, Urbroj: 2147-08-16-91-1 od 07. svibnja 1991., utvrdilo pravo vlasništva u korist pravne prednice tužitelja ĆJ rođ. IJ na zemljištu označenom kao čestica zemlje [katastarska čestica] površine 372 m2 KO [katastarska općina]-Makar, čime je njeno ranije utvrđeno prvenstveno pravo korištenja navedene nekretnine 430/57 KO [katastarska općina]-Makar po sili zakona (ex lege) postalo njeno pravo vlasništva. Postupajući po naprijed navedenom pravomoćnom rješenju Općine Makarska, Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referata za imovinsko-pravne poslove, pravna prednica tužitelja (majka) ĆJ je dana 18.12. 1989. pred Općinom Makarska, Općinskim komitetom za prostorno uređenje i komunalne poslove, u predmetu Klasa: UP-I-361- 03/89-01/116 ishodila građevinsku dozvolu.

    Pravna prednica tužitelja ĆJ rođ. IJ je odmah po pravomoćnosti naprijed navedene građevinske dozvole započela sa izgradnjom svoje obiteljske kuće, u razini prizemlja i jednog kata, koja gradnja je u srednjoj roh bau izvedivosti trajala od početka 90-tih godina XX stoljeća do sredine 90-tih godina XX stoljeća, a koja gradnja je financirana isključivo novčanim sredstvima i radom pravne prednice tužitelja (majke) ĆJ i njenog supruga, oca tužitelja FJ, koji potonji je dosta imao znanja o građevinskim radovima, te je isti svojim osobnim angažmanom, kao i angažiranjem svojih prijatelja, te ovlaštenih tvrtki/radnika, izveo građevinske radove u predmetnoj obiteljskoj kući. Isto tako, odmah prilikom pripreme terena za izgradnju obiteljske kuće pravna prednica tužitelja i njen suprug FJ su ogradili predmetnu nekretninu i pripadajući okućnicu, pa tako i dvorište istočno od kuće, koje se sastoji od dijela čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 80 m2 i dijela čestice zemlje [katastarska čestica] u površini od 50 m2, sve KO [katastarska općina]-Makar, koje dvorište je ograđeno sa istočne i južne strane (sa sjeverne strane graniči sa [adresa]), i koje se sastoji od 2 podesta sa zasađenim stablima limuna, badema i šipaka, a koja stabla je zasadio otac tužitelja FJ, dok su se do smrti FJ u tom dvorištu sadile i razne povrtlarske kulture. Povrh toga, u tom dvorištu su pravni prednici tužitelja O i FJ odmah prilikom gradnje kuće izgradili i betonske stepenice položene čitavom dužinom sa istočne strane uz obiteljsku kuću tužitelja. Opisanu gradnju obiteljske kuće, kao i ograđivanje okućnice/dvorišta, označenim pravnim prednicima tužitelja nitko nikad nije osporavao, pa tako niti tužena pod 1., kao i sada pokojni JJ i GJ. U prilog tvrdnji da sada pokojni JJ i GJ nisu istoj sporili pravo vlasništva predmetnih nekretnina ukazuje to da su isti kao upisani nositelji prava korištenja za po 1/6 dijela na čest. zem. [katastarska čestica], sve KO [katastarska općina]-Makar (od čijih dijelova se naknadno formirala čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar) u predmetu Općine [adresa], Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referata za imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I-944-11/89-01/06 dana 29.05. 1989. izjavili da stvarno nisu u posjedu predmetnog zemljišta, jer je to zemljište pripalo ocu ĆJ (tj. IJ), pa se slažu da joj je dodijeli pravo korištenja istog. Inače, JJ i GJ su stanovali u obližnjoj obiteljskoj kući, točnije položenoj istočno od predmetne obiteljske kuće i okućnice/dvorišta tužitelja, te su time u cijelosti imali uvid u razmjer građevinskih radova pravnih prednika tužitelja, kao i ograđivanja dvorišta i sadnje raznih povrtlarskih kultura i voćaka u tom dvorištu koje se sastoji od predmetnih dijelova čestice zemlje [katastarska čestica], a čemu se isti nikada nisu protivili. Tijekom izvođenja naprijed navedenih građevinskih radova pravna prednica tužitelja ĆJ, njen suprug i djeca živjeli su u neposrednoj blizini predmetne obiteljske kuće, da bi tek po dovršetku unutarnjih radova uselili tijekom 2000. godine. Nakon smrti O i FJ u toj kući stalno stanuje tužitelj pod 3. sa svojom obitelji, te ju ujedno koriste tužiteljice pod 1. i pod 2.

    Međutim, kako pravna prednica tužitelja za života nije izvršila u zemljišnoj knjizi upis svog prava vlasništva stečenog na temelju akta nadležnog organa, to su tuženi te JJ neosnovano upisani kao suvlasnici čestice zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina] - Makar, a na kojoj nekretnini je nesporno izgrađena obiteljske kuća od strane roditelja tužitelja, dok je pravna prednica tužitelja ĆJ rođ. JJ u odnosu na predmetne dijelove čestice zemlje [katastarska čestica], koji u naravi čine stubište obiteljske kuće i dvorište, iste koristila neometano preko dvadeset godina, a po njenoj smrti njen suprug FJ i djeca - tužitelji, te zatim po smrti FJ isključivo koristili tužitelji, pa su stoga tužitelji računajući zakoniti, savjesni i mirni posjed njihove majke i oca, stekli dijelove tih nekretnina zasigurno građenjem, te dosjelošću kao originarnim načinom stjecanja prava vlasništva. Stoga, tužitelji imaju pravni interes presudom utvrditi to svoje pravo vlasništva predmetnih nekretnina, u naravi svoje obiteljske kuće sa pripadajućom okućnicom/dvorištem, te isto upisati u zemljišnu knjigu, pa stoga podnose ovu tužbu.

    1.2. Na ročištu održanom dana 23. studenoga 2023. tužitelji su uskladili tužbeni zahtjev sa novim upisom u zemljišnim knjigama.

    Naveli su da budući je tužbeni zahtjev postavljen na način da su tužitelji zatražili utvrđenje prava vlasništva čitave čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 1379 K. O. [katastarska općina], za po 1/3 dijela, radi se o troje tužitelja što čini jedno cijelo. S obzirom da je provedbom ostavina iz smrti O i FJ ondašnji tužitelji se na navedenoj nekretnini su se upisali za po 1/9 dijela to je sad pravni interes istih shodno ranijem tužbenom zahtjevu zahtijevati da se svaki od njih utvrdi suvlasnikom za po 2/9 dijela, time da zbroj 1/9 + 2/9 daje 3/9 odnosno 1/3 za svakog od tužitelja.

    Tužena pod 1. protivila se je toj preinaci.

    Obzirom da se preinaka tužbe temelji na istoj pravnoj osnovi, ovaj sud smatra da je svrsishodno radi razrješenja konačnog odnosa među strankama dozvoliti preinaku tužbe, slijedom čega je temeljem odredbe čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) odlučiti kao u rješenju, sve imajući u vidu načelo efikasnosti i svrsishodnosti.

    1.3. Podneskom od 30. kolovoza 2024. tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka, što je dopuštena preinaka tužbenog zahtjeva, sukladno presudi Vugdelija protiv Hrvatske.

    2.1. Tuženicima je dostavljena tužba na odgovor te im je dan rok od 30 dana da na istu odgovore. Tuženici su uredno primili tužbu i dopis kojim su pozvani za davanje odgovora na tužbu.

    2.2. U pozivu za davanje odgovora na tužbu tuženici su upozoreni da ako ne podnesu odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti će se presuda (presuda zbog ogluhe) kojom se prihvaća tužbeni zahtjev, ako bude udovoljeno uvjetima iz čl. 331. b. ZPP-a.

    2.3. Tuženici pod 2. EJ, pod 3. ĐJ i pod 4. CJ u određenom roku nisu dali odgovor na tužbu. Budući da osnovanost tuženog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u protivnosti sa dokazima koje je priložio tužitelj, niti s činjenicama koje su općepoznate, valjalo je prema čl. 331. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke ove presude i prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja spram tuženika pod 2., 3. i 4., odnosno u odnosu na njih donijeti presudu zbog ogluhe.

    3. Tužena pod 1. protivila se tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja kao neosnovanom u cijelosti. Navela je da niti ona ni njeni pravni prednici nikada se nisu odrekli svojih vlasničkih ovlaštenja na utuženim nekretninama te iste su stekli na temelju valjane pravne osnove. Istaknula je da su tužitelji, kao i njihovi pravni prednici, vezani pravomoćno donesenim rješenjem o nasljeđivanju pod posl. br. O-233/11 iza pok. JJ, pok. FJ, a u kojem Rješenju o nasljeđivanju su navedene utužene nekretnine i koje predstavlja res iudicata – presuđenu stvar i vežu stranke koje su u istom sudjelovale, kao i što nisu mogli steći više prava nego ih imaju njihovi pravni prednici. Rješenje o nasljeđivanju u odnosu na stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku i imale mogućnost dati nasljedničku izjavu ima značaj presuđene stvari, pa ovdje tužitelji ne mogu zahtijevati da sud u parničnom postupku na drugačiji način odlučuje o imovini koja je predstavljala ostavinu u ostavinskom postupku iza smrti njihovog prednika u postupku u kojem je njihov prednik sudjelovao kao stranka zato jer ih veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i zato što oni ne spadaju više u krug osoba koje nisu vezane pravomoćnim rješenjem iza pok. JJ.

    Da je prednik tužene pok. GJ bio suvlasnik utužene nekretnine, kao i DJ kako za njegov suvlasnički udio na ovoj nekretnini koje je stekla valjanim pravnim poslom, tako i naslijeđeni suvlasnički udio iza pok. ČJ najbolje dokazuje Zamolba od dana 11.08.2006 godine, Izjava od 16.11.2006., Izvansudska nagodba Klasa : 021-01/2005-01/3695/4, Kartica dobavljača od 29.12.2009. Tužena ad/1 se nikad nije odrekla svojih vlasničkih ovlaštenja i posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje valjani pravni slijed svoga prava vlasništva na utuženim nekretninama.

    4. Tužena pod 1. tijekom postupka isticala je da su tužitelji kao i njihovi pravni prednici među ostalim vezani pravomoćno donesenim rješenjem o nasljeđivanju pod posl.br. O-233/11 iza smrti pok. JJ pok. FJ, a u kojem rješenju su navedene utužene nekretnine što predstavlja res iudicata - presuđenu stvar i veže stranke koje su u istom sudjelovale, čime tužitelji ne bi mogli zahtijevati da sud u parničnom postupku drukčije odlučuje u odnosu na imovinu koja je predstavljala ostavinu u ostavinskom postupku.

    Navedeno su osporili tužitelji, ističući da navedenim rješenjem o nasljeđivanju kao ostavinska imovina ne navodi se predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- Makar. Upravo u odnosu na tu nekretninu kao građevinskog zemljišta u površini od 372 m2, temeljem priloženog rješenja Općine Makarska, Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referata za imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I-944-11/89-01/06, Urbroj: 2147-08-16-89-3, od 19. srpnja 1989., sukladno odredbi članka 62. stavak 1. tada važećeg Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine SRH broj 48/88) Klasa: UP/I-944-11/89-01/06, Ur. broj: 2147-08-16-89-3, nesporno utvrđeno da pravna prednica tužitelja ĆJ rođ. JJ ima prvenstveno pravo korištenja u svrhu izgradnje obiteljske stambene zgrade, s tim da je naknadno sukladno odredbama članka 4a i 90b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu (Narodne novine RH broj 53/90) po službenoj dužnosti Općina Makarska, Sekretarijat za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referada za imovinsko-pravne poslove, pravomoćnim rješenjem Klasa: UP-I-943-01/91-01/59, Ur. broj: 2147-08-16-91-1 od 07. svibnja 1991. godine, utvrdilo pravo vlasništva u korist pravne prednice tužitelja ĆJ rođ. JJ na zemljištu označenom kao čestica zemlje [katastarska čestica] površine 372 m2 KO [katastarska općina]-Makar, čim je njeno ranije utvrđeno prvenstveno pravo korištenja navedene nekretnine 430/57 KO [katastarska općina]-Makar po sili zakona (ex lege) postalo njeno pravo vlasništva.

    U naprijed navedenom rješenju o nasljeđivanju iza smrti JJ pok. FJ su kao ostavinska imovina navedene sada predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, kao i čestica zemlje [katastarska čestica] u istoj KO od koje potonje je tek nakon donošenja tog rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi dana 18.12. 2012. godine provedbom prijavnog lista zaprimljenim kod Naslova pod posl.br. Z-1477/2011 formirana predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] (pašnjak) u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]- Makar u površini od 800 m2, a koje rješenje o nasljeđivanju je Naslovni sud donio pozivom na odredbu članka 224.st. 2. Zakona o nasljeđivanju to jest primjenom zakonske predmnjeve da je sadržaj priloženih javnih ili javno ovjerovljenih isprava istinit, a onaj koji tvrdi suprotno uputit će se da dokaže u parnici odnosno u upravnom postupku.

    Navedeno rješenje o nasljeđivanju je postalo pravomoćno u točkama IA i I B, te točkama II i III izreke, te da je točkom IV/ izreke ovdašnja tužena pod 1. bila upućena u parnicu radi spora o sastavu ostavine, a koje rješenje je u tom dijelu ukinuto rješenjem Županijskog suda u Splitu pod posl.br. Gžp-956/2012 od 27. rujna 2012. godine po žalbi nasljednica ĐJ, ĆJ, CJ i VJ, da bi potom postupajući po navedenoj drugostupanjskoj odluci Naslovni sud dana 15. srpnja 2013. donio rješenje poslovni broj O-422/12 kojim je uputio u parnici nasljednice ĐJ, CJ, ĆJ i HJ protiv nasljednice PJ radi utvrđenja da ostavinu predstavljaju nekretnine prema sporazumu o diobi, te je ujedno upućena u parnicu ovdašnja tužena pod 1. protiv nasljednica ĐJ, ĆJ, CJ i VJ, radi utvrđenja da u ostavinu ulaze i nekretnine upisane u katastru na imenu ostavitelja. Slijedom navedenog, legitimni interes pravnih sljednika ĆJ utvrditi se vlasnicima obiteljske kuće i okućnice i to još sve kao rezultat ranijeg dogovora braće IJ, GJ (ŠJ) i JJ, a u kojem pravu dokazivanja tužitelji nipošto nisu pravno spriječeni niti prekludirani.

    Konkludira, rješenjem o nasljeđivanju su ovdje tužitelji upućeni da pokrenu parnični postupak radi utvrđenja sastava ostavine, odnosno da se utvrde vlasnicima predmetne nekretnine, slijedom čega ista ne ulazi u sastav ostavinske mase iza pok. AJ, pa su stoga neosnovani navodi tužene pod 1. da su tužitelji vezani pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

    5. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], prijepisa iz posjedovnog lista broj 2317, rješenja o nasljeđivanju broj O- 233/11 od 16. svibnja 2012., rješenja o nasljeđivanju broj O-4320/15 od 5. lipnja 2015., pregledom izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], rješenja O-2264/19 od 31. prosinca 2019., rješenja o nasljeđivanju broj O-579/17 od 1. ožujka 2018., rješenja Općine Makarska, Općinski komitete za prostorno uređenje i komunalne poslove Klasa: UP/I-944-11/89-01/06 od 19. srpnja 1989., rješenja Općine Makarska, Sekretarijata za prostorno uređenje i komunalne poslove Klasa: UP/I-943-01/91-01/59 od 7. svibnja 1991., Građevinske dozvole Klasa: UP/I-361-03/89-01/116 od 18. prosinca 1989., ugovor broj 26/91 zaključen dana 26. veljače 1991., zapisnik Općine Makarska, Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove, Referata za imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I-944-11/89-01/06, Urbroj: 2147-08-16-89-2 od 25./29. 05. 1989. godine, Očitovanje GJ pok. FJ od 03. rujna 2012. godine ovjereno u njegovom potpisu dana 04.09.2012. od strane javnog bilježnika Ante Pejkovića u [adresa] pod brojem OV-3943/12, Izjava GJ pok. FJ od 02.04.2013. godine ovjereno u njegovom potpisu istog dana od strane javnog bilježnika Petra Žanka iz Trogira pod brojem Ov-2866/13, nalog za naplatu broj 151 izdan dana 12. 02. 1990. godine od strane VODOVOD radna organizacija za vodovod i kanalizaciju Makarska (opći nalog za prenos na ime ĆJ FJ i O), računi HEP- a na ime FJ za siječanj i veljaču 2022. godine, račun Vodovod d.o.o. [adresa] na ime ZJN za kolovoz 2021. godine, rješenje o izvedenom stanju Grada Makarske, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa:

    UP-I-361-03/13-30/1025, Ur. broj: 2147/05-05/1-15-10, od 08. lipnja 2015. godine sa klauzulom pravomoćnosti, skice izmjere izrađene od strane Info KARTA d.o.o. Split, kolovoz 2016., b. elaborata: 584-1/169 te revizije stana katastarske mape ožujak 2022. od strane Info KARTA d.o.o., zamolbe od dana 11. kolovoza 2006., izjave od 16. studenog 2006., izvansudska nagodbe Klasa: 021-01/2005-01/3695/4, rješenja Općinskog suda u Makarskoj, ZK odjel broj: Z-8899/2018 od 19. lipnja 2020., zapisnik iz predmeta Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojem O-233/11 od 28. ožujka 2012., rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gžp-956/2012 od 27. rujna 2012.,rješenja Općinskog suda u Makarskoj broj: O-422/12, rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-783/2020-2 od18. lipnja 2020., izvatka iz zk. za zk. ul. [broj ZK uloška], rješenja o nasljeđivanju broj O-1771/78 od 18. lipnja 1980., izjave GJ. FJ od 4. listopada 2010., izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], fotografija na listu 128, 129 spisa, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Perice Puljića te pregledom njegova nalaza i mišljenja, saslušanjem tužitelja pod 1. i 3., saslušanjem tuženika pod 1. i 2. te saslušanjem svjedoka KJ, UJ, SJ, NJ, BJ, ŽJ, RJ.

    6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

    7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrde da su pored svog upisanog suvlasničkog dijela od po 1/9 dijela, suvlasnici nekretnine označene kao čestica zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, ukupne zemljišnoknjižne površine 72 m2, za po dvije devetine (2/9) dijela te da se utvrde kao suvlasnici dijela čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 90 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima C-D-E-F-K-C i žutom bojom na Skici nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Perice Puljića, dipl. ing. geod. od 10. svibnja 2024. godine, kao i dijela čestice zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar, u površini od 50 m2.

    8. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 10379 za k. o. [katastarska općina] – Makar utvrđeno je da je u isti upisana čest. zem. [katastarska čestica] te da su uknjiženu suvlasnici DJ za 2/6 dijelova, JJ za 2/6 dijelova, TJ za 1/6 dijela i ĆJ za 1/6 dijela.

    Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 12680 za k. o. [katastarska općina] – Makar utvrđeno je da je u isti upisana čest. zem. [katastarska čestica] te da su uknjiženu suvlasnici DJ za 12/36+8/36 dijelova, EJ za 6/36 + 1/36 dijelova, ĐJ za 1/36 dijelova, CJ za 1/36 dijelova, te MJ, LJ i ZJ svaki za 7/108 dijelova.

    Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 1224 za k. o. [katastarska općina] – Makar utvrđeno je da je u isti upisana čest. zem. [katastarska čestica] te da su uknjiženu suvlasnici DJ za 12/36+8/36 dijelova, EJ za 6/36 + 1/36 dijelova, ĐJ za 1/36 dijelova, CJ za 1/36 dijelova, te MJ, LJ i ZJ svaki za 7/108 dijelova.

    Uvidom u posjedovni list broj 2317 za k. o. [katastarska općina] - Makar utvrđeno je da je kao posjednik upisana ĆJ.

    Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. JJ rođ. BJ pod brojem O- 233/11 od 16. svibnja 2012., donesenog po Općinskom sudu u Makarskoj utvrđeno je kako su nasljednici istog OG, ĐJ, CJ, EJ i ĆJ.

    Uvidom u rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gžp-956/2012 od 27. rujna 2012. razvidno je da je njime ukinuto gornje rješenje o nasljeđivanju u pobijanom dijelu pod točkom IV. izreke i u tom dijelu predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Nastavno, Općinski sud u Makarskoj je donio rješenje pod brojem O-422/12 od 15. srpnja 2013., kojim je odlučeno da se ĐJ, CJ, O ĆJ i EJ upućuju u parnicu protiv nasljednice ZG da ostavinu predstavljaju nekretnine prema sporazumu o diobi.

    Uvidom u rješenje broj O-2264/19 od 31. prosinca 2019. doneseno od javnog bilježnika u [adresa] Ante Pejkovića utvrđeno je da je istim odlučeno da se ostavinski postupak iza GJ neće provoditi, obzirom da je ostavitelj kao primatelj uzdržavanja sa MG kao davateljicom uzdržavanja sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju.

    Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆJ (Matko) rođ. GJ pod brojem O- 4320/15, UPP/OS-66/15 od 5. lipnja 2015. donesenog po javnom bilježniku iz [adresa] Anti Barbiću utvrđeno je kako su nasljednici iste FJ, LJ, ZJ, MJ.

    Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. FJ (Z) pod brojem O- 579/17, UPP/OS-24/17 od 1. ožujka 2018. donesenog po javnoj bilježnici iz [adresa], Anamariji Arapović Vranješ utvrđeno je kako su nasljednici istog LJ, ZJ i MJ.

    Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. GJ FJ pok. ĆG pod brojem O- 1771/78 donesenog po Općinskom sudu u Splitu 18. lipnja 1980. utvrđeno je kako su nasljednici istog GJ IJ pok. FJ, GJ, GJ JJ i Vujina ZG. Uvidom u zapisnik o glavnoj raspravi od 25. svibnja 1989. utvrđeno je da je na istu pristupila EJ, koja je izjavila da njezin idealni dio tog zemljišta ne ulazi u građevinsku parcelu za koju traži pravo korištenja njezina sestra O veža. Rasprava je nastavljena dana 29. svibnja 1989, kada je pristupila ĆJ. Zatim je pristupio JJ, koji nakon što je upoznat sa predmetom rasprave, a kao sukorisnik predmetne čestice i sunasljednik JJ FJ, koji se vodi u katastru, izjavio je da se ne nalazi u stvarnom posjedu predmetnog dijela zemljišta, od kojeg nastaje građevinska parcela ĆJ, već je to bilo zemljište njezina oca, a on se također slaže da joj se utvrdi pravo korištenja tog zemljišta.

    Pristupio je i ŠJ, koji je također izjavio da se ne nalazi u stvarnom posjedu predmetnog dijela zemljišta, koje ulazi u građevinsku parcelu ĆJ, već je to zemljište isključivo pripalo njenom ocu, a on je isto prenio njoj. Izjavio je da se slaže da joj se utvrdi pravo korištenja na predmetnoj građevinskoj parceli.

    Pristupio je i ŠJ M, koji je izjavio da je navedeno zemljište darovao ĆJ i da se slaže da joj se utvrdi pravo korištenja tog zemljišta u njezinu korist.

    Uvidom u rješenje klasa: UP/I-944-11/89-01/06, Ur, broj 2147-06-16-89-3 od 19. srpnja 1989. utvrđeno je da je ĆJ izdana građevinska dozvola za izgradnju obiteljske stambene zgrade i to na dijelovima čestica 430/2 i 430/11. Navedeno rješenje dostavljeno je i ĐG, ČJ i ĆG, nitko od njih nije uložio žalbu, slijedom čega je isto postalo pravomoćno dana 18. kolovoza 1989.

    Uvidom u rješenje klasa; UP-I-943-01/91-01/59, Ur. broj: 2147-08-16-91-1 od 7. svibnja 1991. utvrđeno je da je istim ĆJ postala vlasnica na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Makar.

    Uvidom u građevinsku dozvolu od 18. prosinca 1989. utvrđeno je da je ista izdana ĆJ za izgradnju obiteljske kuće na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Makar. Uvidom u uplatnice razvidno je da iste su naslovljene na Vodovod i HEP i da su obveznici plaćanja FJ i ĆJ.

    Uvidom u očitovanje GJ od 3. rujna 2012. razvidno je iz istog da je 1967. IG podijelio zemlju na tri dijela između braće IJ, JJ i GJ, da bi oni iduće godine, 1968. sklopili sporazum o diobi i izvršili faktičnu diobu na način da su jedan dio nekretnina podijelili u naravi. IJ je izgradio kuću, pa je njemu, između ostaloga, pripalo zemljište oko te kuće te obradivo zemljište sa južne i zapadne strane kuće.

    Uvidom u izjavu GJ od 2. travnja 2013. razvidno je da je IG darovnim ugovorom podijelio zemlju na jednake dijelove svojim sinovima, pa tako i zemlju zvanu Zumoća. Braća su zajedno prodala cca 2000 m2, a preostali dio su zajedno koristili na način da je IJ tu sebi sagradio kuću i dvije parcele koje je darovao kćerima i to ĆJ i DG i to je otprilike njegov dio. Izjava je ovjerena u Trogiru kod javnog bilježnika Petra Žanka pod brojem Ov-2866/13 dana 2. travnja 2013. Izjavom EG ovjerenom kod javnog bilježnika u Solinu Marije Ivančić broj Ov- 5372/12 od 20. ožujka 2012. povlači pismeno napisano 4. listopada 2010. te ističe da navodi u njemu nisu točni, on se odriče tog pisma, ne smatra ga niti istinitim niti svojim. Uvidom u rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP-I-361-03/13-30/1025, Ur. broj:

    2147/05-05/1-15-10 od 8. lipnja 2015. izdanom od Grada Makarske, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo utvrđeno je da je istim ozakonjena rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) na navedenoj nekretnini.

    9.1. Dana 19. travnja 2024. proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića. Očevidom je utvrđeno kako sjeveroistočna granica prati liniju kuće i proteže se uz rub [adresa], sve do betonskog zida susjedne nekretnine i tako sve do jugozapadne međe koja predstavlja betonski zid. Jugoistočna međa nije precizirana u prostoru, predstavlja je zamišljena linija od betonskog zida do kuće. Daljnju među predstavlja kameni zid koji omeđuje okućnicu kuće, gdje su posađena 3 badema, kostela kao i citrusi. Na svim međama postavljena je električna rasvjeta. Na južnom dijelu nekretnine također se nalaze zasađene masline i šipak. Preko južnoj dijela nekretnine pristupa se do kuće ĐJ, bake tužitelja i to predstavlja jedinu pješačku komunikaciju.

    9.2. Vještak je dan 10. svibnja 2024. dostavio nalaz i mišljenje.

    U nalazu i mišljenju vještak Perica Puljić je naveo kako je predmet nalaza i mišljenja nekretnina u [adresa] i to kuća s dvorištem angrafske oznake [adresa]. Položena je jugozapadno od ulice, a kolni prilaz je moguć i sa jugoistočne strane.

    Granice nekretnine definirane su na slijedeći način:

    - Sjeverozapadna međa je betonski zid koji ne pripada nekretnini od točke A do točke B.

    - Sjeveroistočna međa je rub ulice od točke B do točke C te betonski zid koji pripada nekretnini od točke C do točke D.

    - Jugoistočna međa je određena kamenim međašnim oznakama od točke D do točke E te kameno betonskim zidom koji pripada nekretnini od točke E preko točaka F i G do točke H na rubu zgrade. Od točke H do točke I međa nije vidljiva već je pravac od ruba kuće do početka betonskog zida koji se pruža od točke I do točke J i koji pripada nekretnini.

    - Jugozapadna međa je betonski zid koji pripada nekretnini od točke J do točke A.

    9.3. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, budući je isti napravljen stručno, u skladu sa pravilima struke te na isti stranke nisu imale primjedbi.

    10.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem tužitelja pod 1. i 3, tuženika pod 1. i 2 te svjedoka KJ, UJ, SJ, NJ, BJ, ŽJ, RJ.

    10.2. Tužiteljica pod 1. LJ u bitnom je iskazala kako su njezini roditelji O i FJ i njih troje djece, ona, ZJ i MJ živjeli u prizemlju kuće bake i djeda, ĐJ i IJ. Baka i djed su živjeli na katu kuće zajedno sa tetom CJ, ovdje tuženom pod 4. Na taj način nije bilo adekvatno riješeno stambeno pitanje i njezini roditelji su željeli sagraditi svoju kuću. Sjeća se da je imala desetak godina kada je njezin otac pokazao projekt kuće i tada se kuća počela graditi, to je bilo otprilike 1989., 1990. godine. Njezina obitelj je od tada cijelo vrijeme u posjedu i kuće i okućnice, odnosno vrta. Njezini roditelji ishodili su sve potrebne akte za gradnju, ali tada je započeo rat i njezin otac je bio dragovoljac i bio je u ratu cijeli period i zbog toga nije bilo novca, pa je gradnja kuće tekla polako. Njezin tata i djed su sami gradili temelje kuće, pomagao im je i susjed CG, dok veće radove je radila firma. Čim je počela gradnja kuća, njezini roditelji su ušli u posjed vrta i počeli su ga koristiti, budući je sve to bila cjelina. To su dobili od djeda i njegove braće i svi su bili suglasni da oni to koriste. Braća njezina djeda JJ i ŠJ živjeli su u kući u blizini i bili su s njima u jako dobrim odnosima. Sjeća se da je JJ stalno dolazio njima u kuću, a i ŠJ bi dolazio skoro svaki dan. Njezina majka je pomagala ŠJ, ona mu je znala čistiti. Čim je izgrađena kuća u roh bau izgradnji njezini roditelji su koristili prizemlje kao skladišni prostor. U vrtu su sadili povrtne kulture koje su im trebale i za egzistenciju. Djed po ocu MJ je pomogao njezinom ocu saditi crnogorske šipke i to u vrtu ispred kuće, u zapadnom dijelu. Njezina majka posadila je kupus, rajčice, cvijeće, a također je tu posađen i badem i kostela radi hlada. Sve je to sađeno na dijelovima nekretnine koje su predmetom tužbenog zahtjeva. Nakon što je započela gradnja kuće, njezin otac je počeo uređivati vrt na način da je zidao kaskade, a sve radi pada zemljišta. Nitko se nikada nije protivio izvođenim radovima, niti se itko ikada protivi što njezina obitelj koristi taj prostor.

    Navodi kako je njezina majka dobila pravo korištenja tog zemljišta i rješenje o tome, kao i prijavni list je dostavljeno zemljišno knjižnom sudu 1989., ali isto nije provedeno radi neke razlike u m2. Tužena pod 1. LG je povremeno dolazila kod njezina djeda IJ. Sjeća se da bi dolazila na proslavu praznika rada, tada se cijela obitelj okupljala. Poznato joj je da je cijelo vrijeme bila u komunikaciji sa svojim bratom ŠJ, zbog čega smatra da je u sve bila upućena i nikada se nije protivila ničemu što su njezini roditelji radili.

    U kuću su se uselili 2000., tada je ona bila na studiju u Zagrebu. U to vrijeme kuća je bila izgrađena u sadašnjim gabaritima, odnosno bili su napravljeni prizemlje i prvi kat. Stepenice sa istočne strane kuće su napravljene odmah kako se počela graditi kuća 1990. i one predstavljaju lakši pristup vrtu i prizemlju. Zid je izgrađen devedesetih godina, s tim da je prije bio niži, a kasnije je podignut na veću visinu. Njezin otac je gradio zid i stavljao rasvjetu u gornjem dijelu vrta, on je bio električar. Misli da mu je ponekad pomagao susjed UJ, ali on je sve te radove izvodio polako, kako bi stigao. Prvi susjedi su braća moga djeda, ŠJ i JJ i oni su živjeli u obiteljskoj kući. Oni su tu živjeli stalno i stalno su bili prisutni prilikom izvođenja radova. Taj predio se zove Zumača i ta zemljišta su bila predmetom nacionalizacije, a dio čestice je uzet i za lokalnu cestu.

    EJ je njezina teta, mamina sestra i ona je na jednoj drugoj čestici, ali u istom predjelu, a mislim da je to prije bila i ista čestica, dobila na korištenje zemljište koje je provedeno u zemljišnim knjigama i ona je sada uknjižena kao vlasnica. Njoj nije nitko osporavao pa tako ni tužena pod 1, a upisana je ima veće sigurno 30 godina. Kuća je financirana isključivo sredstvima njezinih roditelja, s time da je njezin otac radio i izvan radnog mjesta kao električar, ljeti bi svirao u klapi Makarska, čime je ostvarivao dodatni prihod, a također je dobio dionice svog tadašnjeg poslodavca Amfora, prodajom kojih je financirao izgradnju. Vrt je uvijek bio u istim gabaritima, odnosno u istim međama. Misli da je kuća bila završena u vrijeme kada je ona išla na studij, dakle 1998. g. Ne može se sjetiti da li je vrt uz kuću pokojni JJ obrađivao, može biti da je taj vrt obrađivao JJ, ali zna sigurno da nije imao nikakvih primjedbi kada su ga počeli obrađivati njezini roditelji.

    Njezini roditelji nisu nikada bili u zavadi s JJ, baš suprotno, JJ je obožavao njezinog brata Ć, jer je bio jedini muški potomak u obitelji i stalno je dolazio k njima i provodio vrijeme s Ć.

    Zna da se vodio ostavinski postupak nakon smrti JJ, dok se drugi sudski postupci nisu vodili, nije joj poznato da se vodio postupak radi utvrđenja ništetnosti oporuke. Dioba između JJ, EG i IJ nije vezana uz njezinu kuću, već za jednu drugu česticu.

    Njezinoj majci je bilo poznato da su JJ i EG bili upisani kao korisnici, budući su oni sudjelovali u upravnom postupku, u kojem su se suglasili da njezina majka dobije to zemljište na korištenje.

    Poznato joj je da je stavljen prigovor na uknjižbu, ali smatra da je upitno je da li je pokojni GJ uopće stavio taj prigovor, jer je bio u poodmaklim godinama, ako ga je i stavio smatra da je bio instruiran, dok se ne može sjetiti da li je prigovor bio uvažen.

    JJ i GJ su se podijelili i imali su svoje zemljište. JJ je umro 1993.

    10.3. Tužitelj pod 3. MJ u bitom je iskazao kako je slušao iskaz tužiteljice pod 1., OJ, slaže se u cijelosti s njenim iskazom. Njegova obitelj je zaposjela granice u trenutku kada je počela s gradnjom kuće, te granice su uvijek bile iste, nikada se nisu mijenjale. Sve je to bila jedna cjelina. Sa time su bili upoznati svi susjedi i cijela obitelj. JJ i GJ živjeli su u kući do njihove. Oni su cijelo vrijeme bili prisutni. Ponekad bi ŠJ otputovao, ali to bi bilo kratkotrajno i nitko se nije protivio, niti gradnji, niti granicama. Tužena pod 1. DJ bi povremeno dolazila, vjerojatno kod djeda, s time da on niti po priči unutar obitelji, a niti osobno nije čuo da bi se protivila gradnji ili postavljenim međama. Tužitelj sa svojom obitelji stanuje u toj kući i koristi vrt te on plaća troškove režija. DJ ne sudjeluje u istima te nikada nije tražila da uđe u posjed kuće i vrta.

    10.4. Tužena pod 1. DJ u bitnom je iskazala kako je predmet ovog postupka kuća koja se gradila na zajedničkoj zemlji, jer se braća JJ, IJ i ŠJ nisu nikada podijelili. Zna da je bila nacionalizirani dio čestice koji je bio cesta, odnosno put koji je bio od svih njih i za koji su svi od grada [adresa] dobili odštetu. Ostatak čestice na kojoj se nalazi kuća nije bio nacionaliziran i ona ne zna da bi bila donesena ikakva rješenja od upravnih tijela. Nije joj poznato kada se počela graditi kuća. Navodi kako je na tu zemlju dolazila 3 puta godišnje, ali vidjela je da se kuća gradi. Navodi kako je ona rekla Đ da zašto nije negdje drugdje počela graditi, jer će ovako nastati nemir. U to vrijeme JJ je imao vrt do te kuće i on se stalno njime bavio i obrađivao ga sve do svoje smrti. Sve je bilo u miru, dok Đ nije zauzela još jedan dio zemlje do njezine kuće i tada je nastao nemir. ŠJ je bio tih i plah i on nije prigovarao, dok je JJ negodovao, ali nije pokretao nikakve postupke. Đ nije obrađivala predmetni vrt, no ne zna što je bilo s tim vrtom nakon smrti JJ. Zidove kojima je omeđen vrt je gradio IJ. Obitelj tužitelja prvo je počela graditi kuću i tada su imali posjed zemljišta samo na kojem se nalazi kuća, a kasnije su zaposjeli još jednu česticu uz kuću koja je sada vrt.

    Pun. tužitelja je predočio tuženoj pod 1. dokument koji prileži listu 40 spisa te je tužena pod 1. navela da joj nije poznato što su JJ i GJ tada izjavili.

    Poznato joj je da je IG ostavio JJ i GJ zemlju, no ona nije ništa dobila. JJ i GJ nisu bili oženjeni i nisu imali djecu. Izgradnju te kuće i ograđivanje iste financirala je Đ. Ona je bila pozvana na ostavinsku raspravu iz pok. JJ, no nikada nije na toj ostavinskoj raspravi ili u nekim drugim sudskim postupcima osporavala tužiteljima pravo na kuću i okućnicu, jer nikada nije bila riječ o diobi. Pučki naziv predjela na kojem se nalazi kuća je Zumoće.

    Vrt u vrijeme dok ga je obrađivao JJ je bila ravnica, nisu bile pristave, a sigurno je bio 10x10 metara, s tim da je taj vrt bio ispod [adresa], u razini prizemlja, ne sjeća se kostele.

    10.5. Tužena pod 2. GG u bitnom je iskazala kako je njezina sestra ĆJ živjela u zajednici sa svojim roditeljima, dok je ona živjela u [adresa], također u zajednici sa svojim svekrom i svekrvom, tako da niti jedna od njih nije imala riješeno stambeno pitanje. Zemljište oko kojeg se vodi ovaj postupak je bio djelomično nacionalizirano, a dio je bio u društvenom vlasništvu, dok su korisnici bili 3 brata, IJ, ŠJ i JJ. Oni su sudjelovali u upravnom postupku i dozvolili su da izgrade svoje obiteljske kuće. O je predala dokumentaciju i za tuženu pod 2. i za sebe, s time da je tužena pod 2. uspjela, dok O zbog tehničkih problema nije uspjela, a sve to iz razloga što se tri brata za svog života nisu podijelila. Koliko se sjeća gradnja kuće bila je krajem 1990., ne zna točno kada, išlo je teško i sporo budući nije bilo novaca. Njihova kuća nalazi se 20 m od obiteljske kuće ŠJ, Drage i IJ i oni su bili upoznati s gradnjom. Odmah prilikom započinjanja gradnje počeli su koristiti i dvorište uz kuću, odnosno počeli su obrađivati vrt kako bi si olakšali egzistenciju. Tako su sadili kupus, krumpir, tikvice. Barba ŠJ i barba JJ nikada nisu imali ništa protiv da obitelj njezine sestre koristi vrt. Poznato joj je da je brat njezine majke posadio kostelu koja se i danas tamo nalazi. Ovo sve joj je poznato zato što je više puta godišnje dolazila na tu zemlju. Napominje da se ŠJ i JJ nikada nisu ničemu protivili, iz razloga što je među svom braćom postojala ljubav i poštovanje, te suživot dok je njihova sestra živjela u [adresa]. Njezin otac je bio najstariji brat u kojeg su mlađa braća imala potpuno povjerenje i među njima je bio pravi suživot. Također napominje da je njezin otac kao po zanimanju zidar vodio gradnju obiteljske kuće tužene pod 1. u [adresa].

    Gradnja kuće je započela u vrijeme života JJ, budući je on umro 1993. Vrt u vrijeme započinjanja gradnje je bio pod nagibom, strm i u to vrijeme nisu bili napravljeni zidovi, odnosno pristave. Rasvjetu je sigurno napravio suprug njezine sestre, dok ga je ona vidjela da gradi ogradu, a moguće je da je tu pomagao i njezin otac. Nikakvih prijepora nije bilo oko vrta s JJ, barba JJ je obožavao Ineskinog sina Z i nikakvih zavada tu nije bilo. Izgradnju kuće financirala je njezina sestra i njezin muž, dok je njezin otac pomagao radom.

    Sestra joj nikada nije rekla bi primala opomene od DJ niti joj je rekla da joj je itko ikada osporavao njezino pravo. Predmetna kuća i vrt odnosno okućnica zadnjih 30 godina su u isključivom posjedu obitelji tužitelja. Predio na kojem su izgrađene kuće nije bio podijeljen među braćom, dok zemlja sjeverno od kuće majke, s time da je bilo dogovoreno između tri brata da vrt koji je predmetom ovog spora pripada Ineskinoj kući, budući predstavlja prirodnu cjelinu dok stepenice predstavljaju pristup vrtu. JJ je koristio taj vrt puno prije nego što je moja sestra počela s gradnjom kuće. Koliko je njoj poznato kuća je bila uvijek u istim gabaritima, ništa nije nadograđivala.

    10.6. Svjedok KJ iskazao je kako mu je JJ bio vrlo blizak prijatelj, bio mu je kao brat, ako se ne bi vidjeli svaki dan, onda bi se vidjeli barem svako drugi i tako sve do 1993., kada je umro. Poznato mu je da JJ nije bio u nikakvim odnosima sa pok. O i IG, oni su razgovarali samo službeno, smatrao je da su oni njega držali manje bitnim i da ga nisu poštivali i stoga nisu bili u dobrim odnosima. JJ njima nije dozvolio da započnu sa gradnjom kuće, on im je to stalno branio, navodi kako je bio prisutan jednom prilikom kada je bila svađa oko te kuće i kada su jedni drugima govorili grozne riječi. On nikada nije bio suglasan da se kuća tamo gradi. Navodi kako je on zajedno s njim obrađivao vrtove i to oba vrta i onaj gdje je bio šipak i tamo gdje nije bilo ništa i to na način da bi on došao sa traktorom, a JJ bi sadio. Pok. O i IG nikada nisu obrađivali ni jedan vrt. Sa drugim bratom svjedok nije komunicirao i nije mu poznato ništa u vezi njega.

    Do smrti JJ vršili su se samo iskopi i tada su počele nesuglasice, dok se sama kuća nije počela još graditi, kuća se počela graditi poslije njegove smrti. Nije mu poznato da je JJ u svezi te gradnje bio pozivan pred neka Upravna tijela i da je davao nekakve izjave, samo zna da im je branio gradnju. Braća I, JJ i ŠJ se nikada papirnato nisu podijelili, oni su se samo međusobno dogovorili tko će obrađivati koji dio zemljišta, s time da sam ja Draginu zemlju orao, i za to ga nije plaćao. ŠJ i JJ su živjeli u istom objektu, ali svatko je imao svoje kućanstvo. Vrt se nalazio između D kuće i kuće O i IG, to je bio veliki vrt. Taj vrt je bio ravan, nije bile pristave. Nije siguran da li je u to vrijeme vrtu postojalo stablo kostele, u vrtu sigurno nije bio, jedino ako je bio ispod puta.

    DJ je znao vidjeti u [adresa] više puta, naime JJ i on bi išli na utakmice Hajduka i tada bi krenuli ranije i svratili do nje u Kaštela, dok ju je samo na mrtvi dan vidio da bi pristupala toj nekretnini. Nije mu poznato da li se DJ protivila gradnji, ali misli da je. JJ nije nikada dolazio u kuću od O. JJ je u vrtu sadio krumpire i rajčicu i taj vrt nitko osim JJ nije koristio.

    10.7. Svjedok UJ iskazao je kako je JG upoznao 1993. ili 1994. godine, kada je on došao u klapu i oni su svirali skupa, imali su brojne koncerte. Djeca su im išla zajedno u školu, bili su dobri prijatelji. O zna od ranije iz susjedstva. Kada je upoznao JG, on je još živio u kući od IJ, kuća je bila još u izgradnji, nije mu poznato da bi bilo problema oko te izgradnje. JJ zna samo po imenu, poznato mu je da je on bio prijatelj sa njegovim pok. svekrom, a ne zna da li se protivio gradnji te kuće. ŠJ je poznavao bolje, on je znao doći u trgovinu njegove supruge, ali mu također nije poznato da li se on protivio gradnji kuće. DJ nije poznavao, nije niti znao da su oni imali sestru. Navodi kako su oni u novu kuću preselili krajem 90-ih, početkom 2000-te i zna da su u to vrijeme radili vrtove, odnosno da je Đ sadila povrće, a i posadili su neke voćke. Ne može se točno sjetiti, ali misli da je IG zidiće sa donje strane napravio prije preseljenja u novu kuću, a ostalo da je napravio nakon useljenja, odnosno zidiće s istočne strane radio je nakon preseljenja. Pretpostavlja da je to sve financirao IG, on je radio kao električar, a također je radio faturete s time je zarađivao dodatne novce, s kojima je sve financirao. Kostela je bila ispod bajame, ali mu nije poznato kada je posađena.

    10.8. Svjedok SJ iskazao je kako se njegova sestra ĐJ udala za IJ, tako da je njemu poznato sve vezano uz tu nekretninu od otprilike 70-ih godina prošlog stoljeća. Jedno vrijeme je i on živio u toj kući, a i kasnije je znao često dolaziti, a ponekad bi pomagao i IG oko izgradnje kuće. Odnosi između braće, dakle IJ, JJ i ŠJ su bili normalni, dobri, oni nisu bili u svađi, JJ je znao izlaziti, dok ŠJ je bio mirniji. Pok. IG je počeo graditi kuću misli da je to bilo prije 90-ih. Nikada nije čuo svađe i nikada nije čuo da bi JJ branio O da gradi kuću. Ne zna kako su baš tamo počeli graditi kuću, nije čuo te dogovore, ali je bio bio prisutan od gradnje temelja i nikada nije čuo da bi O i IG itko branio gradnju kuće. Nije vidio ŠJ da bi pomagao prilikom izvođenja radova, isto tako nije vidio ni JJ. Vrtove je najviše radio IJ, dok je JJ najviše obrađivao masline. JJ je također imao vrt istočno od stare kuće, odnosno kuće u kojoj su živjeli JJ i ŠJ.

    Odnos JJ prema O i njezinoj djeci je bio dobar, on je volio i O i djecu, djeci bi uvijek dao bombone, a pogotovo kada je došao sin kojeg je on posebno volio, jer je bio muško dijete. ŠJ bi često dolazio navečer kod O gledati televiziju, tamo je znao večerati, a također je i JJ dolazio, sjeća se da joj je jedne prilike donio i drva. DJ je sestra od JJ i ŠJ, ona je starija od njega i nju slabo pozna, jer je ranije otišla, a poslije nije često dolazila. Koliko mu je poznato, ona se nije protivila gradnji kuće. Pok. IG je istočno od kuće napravio zid, prije na jednom dijelu bio je napravljen manji koji je podignut, također je napravio stepenice, proveo je struju, napravio je kamin, također je posadio vrt sa povrćem, na zamolbu O ja sam posadio kostelu.

    Poznat mu je KJ, on bio prijatelj sa JJ, išli bi često na utakmice i često bi dovezao JJ, no nije mu poznato da bi on išta sa JJ radio oko kuće.

    10.9. Svjedokinja NJ iskazala je da je uselila u svoju kuću 2000., a ta kuća nalazi se odmah do kuće oko koje se vodi ovaj postupak. Navodi kako je O i JG i njihovu djecu poznavala i prije i to od 1976., budući je njezin djever tada živio u blizini, ali ona u to vrijeme nije zalazila u samu nekretninu. Naime, poznavala je njihovu tetu E i preko nje upoznala i O i JG i njihovu djecu. Kada se doselila 2000. , tada su u predmetnoj nekretnini živjeli O i IG sa svojom djecom. ŠJ je živio u kući do njih, za IJ je čula samo kroz priču, JJ nije upoznala, a DJ ne poznaje. ŠJ je bio u dobrim odnosima sa O i IG. Vidjela je kako su oni znali pričati, a nikada nije vidjela da bi se svadili. Poznato joj je da je O imala vrt u kojem je sadila povrće, ona bi joj donijela sadnice i onda bi ih zajedno posadile i zalile. Nikada nije čula da bi ŠJ osporavao O da sadi u tom vrtu. Nije joj poznato čiji je taj vrt bio prije, a u istim je gabaritima danas kao što je bio i prije. Nikada nije čula da bi netko osporavao O i IG odnosno njihovoj djeci pravo na predmetnu kuću. Kuća je u istim gabaritima i danas kako je bila i tada, ništa nije dograđivano. Vrt u kojem se sadilo se nalazio između Ineskine kuće i kuće gdje je živio ŠJ. Taj vrt je bio ograđen. Stepenice su išle između vrta i kuće i one su stalno bile tamo, nikada nisu micane. Masline su bile posađene kada je došla, i danas su tamo, a nije joj poznato tko ih je posadio.

    10.10. Svjedok BJ iskazao je kako je susjed tužiteljicama, od 1993. živi tamo, a prije toga je dolazio kod ujaka tijekom ljeta. Njegov pok. otac bio je zidar i u to vrijeme nije radio te su oni dvoje ožbukali predmetnu kuću, radovi su trajali između otprilike 1996. do 1998. godine. ŠJ zna i njega je znao vidjeti dok je prolazio, za JJ zna po pričama, a za DJ nikada nije čuo. Kada je radio na predmetnoj kući, ŠJ je živio u kući preko puta, on si je uredio jednu sobu, a O i BJ su živjeli sa bakom i djedom u drugoj kući. Na odnos između O i ŠJ nije obraćao pažnju, ali nije se mogao sjetiti da nikada nije čuo za nikakvu svađu ili povišene tonove. Dok je radio na kući, uz tu kuću bile su stepenice i vrt. Vrt je bio ograđen, a misli da su to bile dvije ili tri pristave. Ne sjeća se da li se išta u vrtu sadilo. Nikada nije čuo da bi itko O i BJ, odnosno njihovoj djeci osporavao pravo na predmetnu kuću. Gabariti kuće su jednaki kao i u vrijeme kada je kuću žbukao. Radove je platio barba BJ, on je bio cijelo vrijeme tu sa njima. On je bio električar i on je radio struju. ŠJ je imao vrt, on se nalazio sa istočne strane njegove kuće prema [adresa].

    Poznat mi je KJ zvan FG, ne sjeća se da ga je vidio na predmetnoj nekretnini.

    10.11. Svjedokinja ŽJ iskazala je kako je prva rodica sa O. Kako se njezina majka razvela 1973., tada je ona došla živjeti u kuću u kojoj su živjeli JJ i ŠJ, a svjedokinja je došla živjeti u tu kuću dvije godine kasnije 1975. i u toj kući su živjeli još 2 – 3 godine, tada su otišli u podstanare. Njezina mama je radila dva posla, stoga ona je često boravila u toj kući, a tamo je provodila i vikende. Poznavala je IJ, JJ i ŠJ, a DJ je slabo poznavala, budući je ona dolazila otprilike jedanput godišnje i to za 1. svibnja ili kada je bila neka fešta. Braća ŠJ su bili u dobrim odnosima, između njih nije bilo svađe, jedino je JJ znao ponekada previše popiti tada bi vikao, a tada mi mu IJ rekao da se utiša i JJ bi ga poslušao, jedino je njega znao poslušati. Među braćom ŠJ nije bilo niti svađe niti problema. Iz razgovora sa O, poznato joj je da su se braća podijelili, ali to joj je bilo poznato i prije, budući je svaki od njih točno znao koje masline on obrađuje. Iz tog razgovora sa O poznato joj je da su oni dobili dio na kojem će izgraditi kuću, a da bi DG trebao pripasti drugi dio parcele. Poznato joj je da je ta zemlja bila nacionalizirana i da su je oni dobili u povratu. Gradnja kuće je započela 90-ih godina i trajala je dugo, oko 10 godina. Nakon godinu ili dvije nakon što je započela gradnja kuće napravljene su stepenice i tada je ograđen i vrt. Za cijelo to vrijeme O i JG nitko nije osporavao pravo da tamo grade kuću. U vrijeme gradnje kuće ona bi u predmetnu nekretninu dolazila u prosjeku jedanput tjedno, nastavila se družiti sa O, a znala je i dovesti svoju mamu kod tete. Poznato joj je da je O obrađivala i vrt, imala je posađene pomidore, tu je bio i šipak, a zna da su posadili i kostelu, budući je nju donio od njezine majke brat, u donjem dijelu vrta bile su ruže. Cijelo to vrijeme nikada nije čula da bi O i BJ itko osporavao pravo na gradnju kuće niti da bi bilo sporova oko toga. Nikada nije čula da bi se JJ niti ŠJ protivili gradnji kuće. Nikada nije čula da bi se ŠJ protivio da C obrađuje svoj vrt. Poznato joj je da je DJ odvela ŠJ sebi u Kaštela da će se ona brinuti o njemu, govorilo se da je on njoj sve prepisao, a ona se o njemu trebala skrbiti, no detalji o tome joj nisu poznati. On je kod nje živio par mjeseci, nakon toga ga je ona odvela u Dom u [adresa], tada je ŠJ pješice došao do Anine kuće i rekao je da ga je DJ prevarila i tada se rasplakao, navodi kako je ona tome bila prisutna zajedno sa svojom majkom.

    Zid od vrta je sada obložen kamenom, to je napravio BJ. Provedena je i rasvjeta tim zidom, to je isto napravio BJ, on je i u kući napravio struju.

    JJ je imao svoj vrt uz svoju kuću, ali prema [adresa], no to nije bilo veliko. Braća ŠJ su uvijek bili u dobrim odnosima, JJ je obožavao Ć, djeci je uvijek davao bombone, a ponekad je znao i Đ odnijeti robu da mu opere. ŠJ je bio više povučen, on je putovao i volio je čitati knjige.

    KJ, zvan " FG" je vjenčani kum njezinog muža i ja sam njega prvi put upoznala 1986., na predmetnoj nekretnini ga nikada nisam vidjela. JJ je bio lokalni bećar, on se dužio sa ČG. Nikada nije vidjela da bi FG išta radio tamo. Kada je umro JJ 1993., tada je DJ došla na sprovod i u njihovu kuću, tri godine kasnije kada je umro IJ, DJ je došla na sprovod, ali tada je došla u kuću KJ, tako da misli da su oni u dobrim odnosima. Kada je umrla O uopće nije došla na sprovod. Poznato joj je da već nakon Dragine smrti DJ je počela potraživati nešto. Iskazala je da je ona išla brati masline na predio koji se zove Kalac, te masline su pripadale IJ, svatko od braće je znao gdje se nalaze njegove masline i svako je imao svoje ulje. Koliko joj je njoj poznato, gradnju kuće su financirali O i BJ. JJ nikada nije koristio ograđeni vrt.

    10.12. Svjedokinja VG iskazala je kako su njezini roditelji kupili zemlju od IJ, JJ i ŠJ 70-ih godina prošlog stoljeća i na toj zemlji su napravili kuću, ta kuća se nalazi iznad Anine stare kuća na adresi [adresa]. Nikada nije živjela u toj kući. Živjela je u [adresa], kada je izbjegla iz [adresa], jedno vrijeme je bila tamo, poslije se preselila u Kanadu, a sada već 3 godine živi u toj kući. U toj kući su živjeli njezini roditelji i ona je dolazila svake godine barem mjesec dana po ljeti, a ponekad bi došla i preko zimskih praznika. Poznato joj je da su O i BJ gradili kuću i poznato joj je da su tu gradnju oni sami financirali, a to joj je poznato zato što je 1994. i njezin pok. suprug pomogao prilikom izgradnje kata. Izgradnja kuće je počela 90-ih godina i u to vrijeme je također povremeno dolazila na nekretninu. Sjeća se da su braća bila u dobrim odnosima, nisu se svađali i nije čula da bi branili gradnju kuće. Oni su se družili, a JJ se igrao sa djecom od O i BJ. Pored kuće od BJ se nalazio vrt, a sada je to igralište za djecu. Taj vrt je napravljen kada se počela graditi kuća, prije je to bilo brdo. Misli da je u tom vrtu bio posađen badem, nitko taj vrt nije obrađivao. JJ je također imao vrt, on se nalazio ispod ceste, a također je imao još jedan drugi vrt, ali nikada u njemu nije sadio povrće, taj vrt nikada nije bio obrađivan. Tu je posađena maslina koja je i danas tu. Niti nakon što je završena gradnja kuće nije bilo problema među braćom. Za DJ je čula da postoji i da je sestra od IJ, JJ i ŠJ, ali nikada je nije upoznala niti vidjela, zna samo da živi u [adresa]. Taj vrt na kojem je danas igralište je bio ograđen, odnosno bilo je postavljeno kamenje i bio je napravljen kaskadno i tako izgleda i danas, nije ništa mijenjano, misli da se tu nalazi lovor posađen prije godinu, dvije.

    BJ i O i ona su bili prijatelji, a ne samo susjedi, ona tu obitelj poznaje već 40 godina i kada god bi došla u [adresa], ona bi se javila O.

    Ona je izašla iz Sarajeva 1991. i boravila je u kući svojih roditelja, sve dok se nisu otvorili putevi, tada joj je i suprug mogao izaći iz [adresa] i to 1994, i tada je pomagao pri gradnji kata kuće. U razdoblju od 1991. – 1994. godine viđala je ŠJ i JJ i JJ se nije protivio gradnji kata kuće.

    O je dobila zemlju od svog oca te od JJ i ŠJ, s time da joj nisu poznati njihovi dogovori unutar obitelji, ali kada se počela graditi kuća tu su bili prisutni i JJ i ŠJ i oni se toj gradnji nisu protivili i zato smatra da su bili suglasni sa tom gradnjom. Ne sjeća se godine kada je JJ preminuo, ali preminuo je nakon što je otišla u Kanadu 1994.

    ŠJ se brinuo za njezinu majku, oni su zajedno bili kavu, često su razgovarali, ako bi njezinoj majci bilo što bilo potrebno, ŠJ bi to otišao kupiti.

    Ne zna kada se točno kuća počela graditi, jer je tada živjela u [adresa], ali joj je poznato da kada je došla 1991., tada je već bilo izgrađeno prizemlje i zato smatra da se kuća počela graditi 1989. ili 1990. godine.

    Iskazala je da oko kuće ne postoje masline i nije se mogla sjetiti da li oko kuće postoje zasađeni šipci, ali ona se nikada nije posebno zagledala u okućnicu.

    Navela je da je 1994. otišla u Kanadu i tada jedan duži period nije dolazila u Hrvatsku, nije bila niti ocu na sprovodu, s time da ne zna koliko je točno vremena prošlo, otprilike 10 godina, možda i malo manje. Kada je došla, O i BJ su tada već živjeli u toj kući. U to vrijeme viđala je ŠJ, viđala ga je sve do njegove smrti.

    11. Sud je poklonio vjeru iskazima tužitelja pod 1. i 3., tuženika pod 2. te svjedoka UJ, SJ, NJ, JG, ŽJ i RJ, budući su isti životni, logični, argumentirani i međusobno sukladni te sukladni drugim dokazima u postupku, prvenstveno rješenju koje prileži spisu na listu 40.

    Iako je svjedokinja VG izjavila da je JJ preminuo nakon što je ona otišla u Kanadu 1994., dok je zapravo preminuo godinu dana ranije, 1993. godine, prema stavu ovog suda navedeno nije umanjilo njezinu vjerodostojnost. Naime, budući se radi o duljem vremenskom odmaku, činjenica da je pogriješila o datumu smrti jednog od braće za godinu dana ne umanjuje njezin iskaz u preostalom dijelu, a koji je u bitnim dijelovima suglasan sa dokumentacijom koja prileži spisu.

    Ovaj sud nije poklonio vjeru iskazu tužene pod 1. i svjedoka KJ, budući su njihovi iskazi u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima, prvenstveno sa rješenjem koje prileži listu 40 spisa, ali i sa iskazima ostalih svjedoka. Naime, ovdje valja naglasiti da većina preostalih svjedoka je živjela u blizini predmetne nekretnine ili je posjećivala prednike tužitelja i pomagala im prilikom izgradnje predmetne kuće, slijedom čega imaju neposredna saznanja o odnosima između braćom, i o samoj izgradnji kuće. Tužena pod 1. u vrijeme izgradnje kuće nije živjela u blizini, živjela je u [adresa] te je svega par puta godišnje pristupala na predmetnu nekretninu. Svjedok KJ je bio prijatelj AJ, znao je često doći na predmetnu nekretninu sve do njegove smrti 1993., nakon čega više na istu nije pristupao. Iz iskaza svjedokinje ŽJ razvidno je da je KJ prijatelj od tužene pod 1., slijedom čega ovaj sud ne prihvaća njegov iskaz kao vjerodostojan, budući je u suprotnosti sa provedenim dokazima. Tako naveo je da u vrijeme dok je AJ bio živ nije bila započeta gradanja kuće, dok iz svih drugih provedenih dokaza razvidno je da je granja kuće započela oko 1990. te da je 1993. godine, kada je JJ poginuo, predmetna kuća bila izgrađena u razini prizemlja.

    Ovdje valja napomenuti da je iz očitovanja HG od 3. rujna 2012. razvidno da su braća JJ i GJ dozvolili ĆJ da gradi svoju kuću i da joj to pravo nikada nisu osporavali. Isto proizlazi i iz izjave EG od 2. travnja 2013., u kojoj je navedeno: “Mi smo /sva tri brata/ zajedno prodali cca 2000 m2 te novac podijelili na tri jednaka dijela. Preostali dio koristili smo zajedno na način da je pok. brat IJ tu sagradio sebi kuću i dvije parcele darovao kćerima i to O i DG. To je otprilike njegov dio. Moj dio i dio pok. brata JJ je bio većinom neobrađen. Zatim je po odluci [adresa] tu formirana ulica te je oduzeto cca 1400 m2. Ovaj iznos Općina Makarska platila je na jednake dijelove.“ Također, sva tri brata, a koji su bili vlasnici predmetnog dijela nekretnine pristupili su dana 25. svibnja 1989. pred Referat za imovinsko pravne poslove Općine Makarska te se dali izjave kojima izjavljuju da oni daju dozvolu da na tom dijelu nekretnine O sagradi svoju kuću te je potom dana 19. srpnja 1989. doneseno rješenje kojim se utvrđuje da ĆJ ima prvenstveno pravo korištenja građevinskog zemljišta.

    Tužena pod 1. priložila je Izjavu napisanu od strane GJ, ovjerenu dana 20. ožujka 2012. od strane javnog bilježnika u Solinu Marije Ivančić, kojom povlači pismo napisano 4. listopada 2010., no kako pismo napisano 4. listopada 2010. ne prileži spisu, to niti predmetno očitovanje nije od značaja za ovaj postupak.

    Sud nije provodio dokaz saslušanjem svjedoka PG, budući je isti bio tri puta pozvan kao svjedok, te svoj nedolazak niti jednom nije opravdao, slijedom čega, uvažavajući načela efikasnosti i ekonomičnosti postupka, a također uvažavajući i broj saslušanih svjedoka, čime je sud ocijenio da je činjenično stanje u potpunosti raspravljeno, to nije bilo razloga za zakazivanjem nove rasprave, na koju bi se navedeni svjedok ponovo, četvrti put, pozvao.

    12. Dakle, ovaj sud smatra utvrđenim da su vlasnici predmetnog zemljišta bili tri brata; IJ, JJ i GJ. Oni su također imali i sestru, ovdje tuženu pod 1., no ona nije bila vlasnica predmetne zemlje, budući su braća postali vlasnici darovanjem od strane svog oca, koji je sve svoje nekretnine darovao svojim sinovima na jednake dijelove. IJ se je jedini od braće oženio, to za ĐJ i oni su imali dvije kćeri O, koja se je udala za JG i HJ. Oni su zajedno živjeli u staroj kući, sve dok ĐJ i IJ nisu sebi sagradili kuću, a kasnije su BJ i O, te EJ sagradili svoje kuće. BJ i O su imali troje djece, ovdje tužitelje LJ, ZJ i MJ. Uvidom u rješenje koje prileži listu 40 spisa, a i uvidom u izjave dane od strane EG od 3. rujna 2012. i 2. travnja 2013., kao i iz iskaza svjedoka UJ, SJ, NJ, JG, ŽJ i RJ razvidno je da je O imala odobrenje svog oca IJ i njegove braće EG i JJ da sebi sagradi kuću.

    Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj broj O-233/11 proizlazi da je JJ umro 1993. te da je njegovim nasljednikom bila i ZG (Lidonka) Vuina u omjeru od 2/3 dijela, dok su preostali nasljednici bili ĐJ, CJ, EJ i ĆJ, svi zajedno u omjeru od 1/3 dijela. U to vrijeme kuća još nije bila izgrađena, naime iz iskaza svjedoka proizlazi da je u to vrijeme bila izgrađena u razini prizemlja, odnosno da je 1994. godine građen kat, s time da je kuća dovršena 1998. , odnosno 2000. godine.

    Iako je Tužena pod 1. u odgovoru na tužbu navodila da se je ona protivila gradnji kuće, takvi navodi ne proizlaze iz stanja spisa. Naime, ona je svega par puta godišnje dolazila na predmetnu nekretninu te iz niti jednog iskaza svjedoka ne proizlazi da se je ista protivila gradnji kuće. Iz gore navedenog rešenja o nasljeđivanju proizlazi da je ovdje tužena pod 1. osporavala sastav ostavine, no tijekom postupka ista nije dokazala da je zabranila gradnju kuće BJ i ĆJ. Navedeno proizlazi i iz njenog iskaza, u kojem je navela da je bila pozvana na ostavinsku raspravu iz pok. JJ, no nikada nije na toj ostavinskoj raspravi ili u nekim drugim sudskim postupcima osporavala tužiteljima pravo na kuću i okućnicu, jer nikada nije bila riječ o diobi.

    Da nije riječ o diobi proizlazi i iz iskaza tužitelja pod 1. i pod 3., kao i iz iskaza tužene pod 2., koji su izričito naveli da se braća IJ, EG i JJ nisu podijelili glede zemljišta na kojem je izgrađena kuća, već da su isti dozvolili O i BJ da na navedenom zemljištu sagrade svoju kuću.

    No, iako formalne diobe nije bilo, iz izjava EG kao i iz izjava koja su sva tri brata dala pred Referatom za imovinsko-pravne poslove Općine [adresa] razvidno je da su braća smatrala da predmetni dio nekretnine ulazi u dio koji bi pripadao ŠG, a koji je on dao svojoj kćeri O.

    Također valja napomenuti da iz iskaza svjedoka nedvojbeno proizlazi da odmah po započinjanju radova, prednici tužitelja omeđili su cijelu svoju nekretninu i te se međe kroz vrijeme nisu mijenjale. Tako su napravljene stepenice, napravljene su kaskade u kojima su bili prije vrtovi, a za vrijeme očevida tamo su bile dječje igračke. Iz iskaza svjedoka proizlazi da kuća zajedno sa okućnicom predstavlja cjelinu, istoj su međe postavljene čim je započeta gradnja kuće te su prednici tužitelja tu uzgajali povrće, a također posadili su šipke i kostelu.

    13. Stjecanje vlasništva građenjem na tuđem zemljištu da je izvorno stjecanje, a izvorna stjecanja da spadaju u stjecanja na temelju zakona tj. radi se o stjecanju vlasništva vanjskim priraštajem nekretnini. Vlasništvo da se stječe u trenutku kada budu ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke. Za stjecanje vlasništva građenjem na tuđoj stvari da trebaju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke, tj. da je izgrađena zgrada, da je izgrađena na tuđem zemljištu i da vlasništvo nije stečeno na nekom drugom pravnom temelju.

    14. Odredbom čl. 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) prema kojoj se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. To znači da će se u svim onim slučajevima kada je pravo vlasništva stečeno do 1. siječnja 1997. pravni temelj stjecanja, a u svezi s tim i relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su do tada bili na snazi. Na stjecanje i učinke prava vlasništva u razdoblju od 1. rujna 1980. te od 1. siječnja 1997. primjenjivale su se odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, br. 53/1991., 91/1996., dalje ZOVO), koji odredbom čl. 24. je propisao da osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

    Odredbom čl. 152. ZV-a propisano je da zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta.

    Nadalje, odredbom čl. 153. ZV-a propisano je da ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

    15. Iz iskaza tužitelja razvidno je da je gradnja kuće započela 1990., ista je završena tijekom 1998., dok se u istu uselilo 2000., a koje činjenice su sukladne iskazima ostalih svjedoka, a koje tužena pod 1. nije osporila, slijedom čega iste, kao nesporne, niti ne treba utvrđivati u postupku.

    16. Stoga, temeljem gore citirane odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a, na istu valja primjenjivati gore citirane odredbe ZOVO i ZV-a.

    17. Iz dokaznog postupka razvidno je da je predmetni dio čestice bio u suvlasništvu braće ŠG, JJ i EG, dok nakon smrti JJ 1993. godine, kao nasljednici se javljaju OG, ĐJ, CJ, EJ i ĆJ. Iako braća nikada nisu formalno izvršili podjelu, među njima je bio dogovor da dio zemljišta pripada ŠG, koji je na jednom dijelu izgradio svoju kuću, a dva dijela čestice je poklonio svojim kćerima, te je na jednom dijelu O sa svojom obitelji izgradila kuću.

    U upravnom postupku sva trojica braće; ŠG, JJ i EG dali su izjave da oni nisu u posjedu toga dijela zemljišta i da su suglasni da ĆJ tamo gradi svoju kuću. Nakon smrti JJ, iako su se vodili ostavinski postupci između nasljednika, te postupak radi osporavanja oporuke, nije dokazano da bi itko, pa tako niti tužena pod 1. zabranio ĆJ da gradi na navedenom zemljištu.

    Iako je svjedok KJ iskazivao suprotno, on sam je izjavio da nakon 1993. više nije pristupao na predmetno zemljište, a iz njegovog iskaza razvidno je da nije komunicirao sa ostalim strankama u postupku, osim sa tuženim pod 1., slijedom čega on osobno nije mogao svjedočiti da bi tužena pod 1. zabranila gradnju kuće. Ovdje valja napomenuti da niti iz iskaza same tužene pod 1. ne proizlazi da bi ona tužiteljima, odnosno njihovim prednicima zabranila gradnju kuće.

    18. Prema stavu ovog suda, prednici tužitelja su stekli vlasništvo predmetnog dijela nekretnine građenjem, slijedom čega su i tužitelji vlasnici istog i to temeljem čl.128. ZV-a.

    19. No, da nisu stekli pravo vlasništva građenjem, isti bi stekli pravo vlasništva dosjelošću.

    20. Odredbom čl. 28. ZOVO propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

    Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, s time da je stavkom 2. i 3. istog članka određeno da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

    Nadalje, odredbom čl. 160. ZV-a propisano je vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, s time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

    Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

    21. Time je ovaj sud utvrdio da je proteklo vrijeme potrebno za dosjelost, kao i činjenicu da niti prijašnje vlasnike, a niti sada tužitelje nitko nije smetao u posjedu i to značajno više od 20 godina. Naime, tijekom postupka utvrđeno je da su prednici tužitelja ušli u posjed točno određenog dijela nekretnine i to 1990. godine, a koji dio je određen putem sudskog vještaka za geodeziju, ušli su s odobrenjem tadašnjih vlasnika te ih nije smetao u posjedu i više od 20 godina, slijedom čega ispunile se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva putem izvanredne dosjelosti.

    22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 3. ZPP-a i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 142/12, 103/14, 118/14; dalje Tarifa).

    Budući su tužitelji u cijelosti uspjeli sa tužbenim zahtjevom, to im i u punom iznosu valja priznati nadoknadu trošak i to od strane tužene pod 1., koja se je jedina protivila tužbenom zahtjevu, a i u odnosu na koju je vođen cjelokupni postupak.

    Tužiteljima je priznata naknada za trošak sastava tužbe te pristupa na ročišta održana 20.9.2023., 23.11.2023., 19.4.2024., 30.10.2024., 13.2.2025., 28.5.2025., 27.8.2025., te nagrada za sastavak obrazloženih podnesaka od 11.9.2023. i 30.8.2024, dakle ukupno 1000 bodova, odnosno 2.000,00 eur. Navedeno valja uvećati za 20%, sukladno Tbr. 40. Tarife, a radi zastupanja tri stranke, što daje iznos od 2.400,00 eur. Tužitelji su imali i trošak vještačenja u visini od 500,00 eur, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 53,09 eur, što daje ukupni trošak tužitelja u iznosu od 3.006,18 eur.

    Slijedom svega gore navedenoga, tužena pod 1. u obvezi je nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u visini od 3.006,18 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom III.

    Makarska, 30. rujna 2025.

    S U T K I NJ A:

    Mirjana Urlić

    PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika pod 1.

    - tuženima pod 2., 3. i 4.

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.