Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ob-47/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u pravnoj stvari izvanparničnom postupku predlagateljice AR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Angela Kranjčević, odvjetnica u Zagrebu, Radnički dol 23, i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 146 R1 Ob-1971/2020-20 od 11. svibnja 2022., dana 30. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Obija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 146 R1 Ob-1971/2020-20 od 11. svibnja 2022.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I./ Utvrđuje se da su predlagateljica AR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojni ZR, rođen **.**.1993. živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od kraja 1993. godine pa do smrti pokojnog ZR, **.**.1995."
2.Protiv navedene prvostupanjske odluke žali se protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, pobijajući tu odluku u cijelosti, ne navodeći određeno koji od žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući prvostupanjsko rješenje preinačiti i zahtjev odbiti.
3.Na žalbu nije odgovoreno.
4.Žalba nije osnovana.
5.Prije svega valja navesti kako je u ovom postupku već odlučivao ovaj drugostupanjski sud te je rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob- 353/2022-2 od 28. ožujka 2023. uvažena žalba protustranke, preinačeno rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 146 R1 Ob-1971/2020-20 od 11. svibnja 2022. i odbijen kao neutemeljen predlagateljičin prijedlog. Rješenjem Vrhovnoga suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 455/2024-2 od 4. travnja 2024., prihvaćena je predlagateljičina revizija, ukinuto navedeno rješenje ovog suda i predmet vraćen istom drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
6.Predmet odlučivanja i u ovom žalbenom stadiju postupka, dakle, je utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnoga ZR, u trajanju od konca 1993. godine do 9. kolovoza 1995. godine, a radi ostvarenja zahtijeva na pravo na obiteljsku mirovinu. Prvostupanjski sud je prihvatio predmetni zahtjev radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice držeći kako su ispunjene zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredaba Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20. i 49/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 156/23, u daljnjem tekstu ObZ), kao i sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 i 33/15, dalje u tekstu ZN).
7.U postupku koji je prethodio odlučivanju prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:
-kako u prijedlogu od 30. rujna 2020. predlagateljica navodi da je sa sada pokojnim ZR bila u izvanbračnoj zajednici od 1993. godine pa do njegove pogibije 9. kolovoza 1995., za vrijeme trajanja te zajednice rođeno je dijete IR, **.**.1995., kao i da je iza pokojnoga ZR vođen ostavinski postupka u kojem su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku ona i sin IR utvrđeni zakonskim nasljednicima,
-kako predlagateljica tvrdi i da je njezin izvanbračni suprug bio hrvatski branitelj pa je njoj i njihovu sinu rješenjem Ministarstva obrane priznato pravo na obiteljsku invalidninu, a nadležna služba protustranke predlagateljici je 20. svibnja 1997. i 23. travnja 1999. priznala pravo na doplatak za djecu kao članu obitelju hrvatskog branitelja, a Gradski ured za branitelje izdao joj potvrdu kako je član obitelji, odnosno izvanbračna supruga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pa kako ima pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice u izvanparničnom postupku i to radi podnošenja prijedloga radi ostvarivanja prava na mirovinu,
-kako se protustranka usprotivila prijedlogu i utvrđenju izvanbračne zajednice ističući kako predlagateljica nema pravo na obiteljsku mirovinu jer je to pravo izvanbračnim drugovima u domaćem pravnom poretku priznato tek 28. ožujka 2008.,
-kako iz Rodnog lista za Joška Eraka i Izvatka iz matice rođenih za ZR te iz Elektroničkog zapisa iz matice rođenih za AR i izvatka iz matice rođenih za AR, proizlazi da u predmetnom razdoblju oni nisu bili u braku, a iz presude suda u SAD-a, Visokog suda Californije, Okruga Los Angeles, proizlazi da je brak koji je ZR sklopio s ARHZ razveden 2. ožujka 1992.,
-kako iz rodnog lista za IR proizlazi da je dotični rođen **.**.1995. od majke predlagateljice, a otac djeteta je ZR, rođen **.**.1963.,
-kako iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku od 13. listopada 1995. proizlazi da je zakonskim nasljednikom iza pokojnog ZR proglašen sin IR, a iz rješenja Ministarstva obrane, Uprave za obranu Šibenik od 23. studenoga 1995. kako je obitelji pokojnog ZR, predlagateljici i njezinom sinu IR, priznao pravo na obiteljsku invalidninu od 1. rujna 1995. pa nadalje,
-kako iz tog rješenja proizlazi da je predlagateljici na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji priznato pravo na doplatak za dijete,
-kako iz iskaza predlagateljice te iz iskaza svjedoka SR i DR proizlazi zaključak da su predlagateljica i ZR bili u izvanbračnoj zajednici od 1993. godine pa do njegove smrti 1995. godine, a svjedoci o postojanju te zajednice imaju i neposredna saznanja.
8.Na temelju ovako utvrđenoga činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je zaključio kako je postojala izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pokojnoga ĆR, u kojoj zajednici je prije isteka tri godine rođeno dijete, čime su i ispunjeni uvjeti za utvrđenje da su predlagateljica i ZR živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od kraja 1993. godine pa do smrti pokojnoga ZR, **.**.1995. te je zahtjev u cijelosti prihvaćen. Pritom prvostupanjski sud drži i kako valja razlikovati postupak utvrđenja izvanbračne zajednice pred sudom od postupka radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu, koji postupak je upravni postupak, u ovom sudskom postupku sud utvrđuje je li postojala izvanbračna zajednica, a je li to utvrđenje u sudskom postupku i dovoljno da bi se nekoj osobi priznalo pravo na obiteljsku mirovinu ovisi isključivo o rezultatima upravnog postupka koji ta osoba mora pokrenuti pa da bilo kakvo tumačenje suda o tomu ni na koji način ne bi bilo obvezujuće "za nikoga". Naposljetku, kako je predlagateljica u spis dostavila i odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/2287/2017, u kojoj je navedeno kako ne postoji opravdanje za različito postupanje prema predlagateljima kao izvanbračnim parterima u slučajevima priznavanja prava na obiteljsku mirovinu, neovisno o razdoblju trajanja te izvanbračne zajednice, a utvrđenje izvanbračne zajednice u ovom postupku da ni na koji način ne dira u pravo upravnog tijela za donošenje odluke o pravu na obiteljsku mirovinu pa sud ne može, u cilju sprječavanja prava na ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, ne utvrditi postojanje izvanbračne zajednice ako ona postoji.
9.Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako nije počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjske odluke može ispitati.
10.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljena su u bitnom na sadržaju dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud cijenio primjenom članka 8. ZPP-a.
11.Člankom 11. stavak 1. ObZ-a propisano je kako se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. U smislu članka 3. ranije važećeg ObZ/03 odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
12.Člankom 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16, dalje ZMO), propisano je:
(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:
1. udovica, odnosno udovac
2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena
4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu
6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao
7. djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu.
(2) Članovi obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona.
(3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
13.Iz članka 8. stavak 2. ZN-a proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.
14.Najprije valja navesti kako je ovaj prvostupanjski sud u navedenoj ranijoj odluci, rješenju poslovni broj Gž Ob-353/2022-2 od 28. ožujka 2023., bio zauzeo stav prema kojemu je u pobijanomu prvostupanjskom rješenju prvostupanjski sud pravilno utvrdio odlučne činjenice, ali je pogrješno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog prihvatio jer u razdoblju na koje se prijedlog odnosi u hrvatskom pravnom poretku to pravo nije bilo priznato izvanbračnim drugovima. Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske u spomenutoj odluci, rješenju poslovni broj Rev 455/2024-2 od 4. travnja 2024., u ovoj pravnoj stvari je naveo kako navedeno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci nije pravilno jer je suprotno svrsi ZOMO-a isključiti određenu kategoriju osoba (izvanbračnih udovica/udovica) od mogućnosti ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi živjele prije datuma 28. ožujka 2008., a unatoč ispunjenju određenih pretpostavki koje daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice. Prema ocjeni revizijskog suda radi se o pretjeranom formalizmu, jer je suprotno Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) odrediti isključenje određene kategorije osoba (izvanbračnih udovica/udovica) od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi, živjele prije 28. ožujka 2008., unatoč činjenici što je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete, a takvo stajalište kako je podudarno i sa stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske u odlukama U-III/3497/18 od 23. veljače 2021. te U-III/2287/17 od 14. studenoga 2018.
15. I u ovom stadiju postupka valja ponoviti kako je izvanbračna zajednica kao pravni institut u hrvatskom pravnom poretku uređena od 1978. godine, tadašnjim Zakonom o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst i 59/90 dalje u tekstu: ZBPO), a Ustavom Republike Hrvatske, u članku 61. stavku 2., propisano je da se brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju zakonom. Ta odredba temelj je za uređenje izvanbračne zajednice u obiteljskom pravu i u drugim pravnim područjima. Prema Obiteljskom zakonu, kako je već navedeno, izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete. Dakle, osim potrebnog trajanja od najmanje tri godine, koje razdoblje je zakonski normirano na temelju dugogodišnje sudske prakse, ili kraće ako je u zajednici rođeno zajedničko dijete, za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku, da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti te ekonomske zajednice u kojoj izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o namjeri zaključenja braka.
16.Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" broj 121/17), člankom 40., je propisano kako se na konkretan slučaj ima primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 35/08, u daljnjem tekstu: ZMO/08), a prijelaznom odredbom članka 7. ZMO/08 propisano je: pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti osoba ako izvanbračna zajednica postoji na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a trajala je najmanje tri godine. Dakle, od stupanja na snagu ZMO/08 u domaćem je pravnom poretku priznato pravo na obiteljsku mirovinu i izvanbračnim drugovima osiguranika, odnosno korisnika mirovina, pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala tri godine do smrti osiguranika, odnosno korisnika, a da je smrt osiguranika odnosno korisnika, nastupila 28. ožujka 2008. ili kasnije i da je postojanje te zajednice dokazano u izvanparničnom postupku.
17.Međutim, imajući u vidu navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koja kao pravilna prihvaća i ovaj sud, a polazeći od citiranih zakonskih odredaba te prihvaćajući i navedeni pravni stav Vrhovnoga suda Republike Hrvatske iz rješenja poslovni broj Rev 455/2024-2 od 4. travnja 2024., ovaj drugostupanjski sud u ovom stadiju postupka ocjenjuje kako je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je postojala izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pokojnoga ZR, u kojoj zajednici je prije isteka tri godine rođeno dijete, čime su i ispunjeni uvjeti za utvrđenje kako su predlagateljica i ZR živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od kraja 1993. godine pa do smrti pokojnoga ZR, **.**.1995. te je u tom smislu pravilno predmetni zahtjev prihvaćen. Možebitno drukčije pravno stajalište u konkretnom slučaju bi značilo pretjerani formalizam, kako to izrijekom navodi i Vrhovni sud, a koje pravno stajalište prihvaća i ovaj sud. U slučaju zauzimanja drukčijeg stava nedvojbeno bi predlagateljici bila uskraćena mogućnost ostvarivanja predmetnoga prava na obiteljsku mirovinu za koje pravo, prema shvaćanju ovog suda u navedenim predmetnim okolnostima, predlagateljica ima legitimno očekivanje.
18.Naposljetku valja navesti i kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022., zauzeo pravno stajalište prema kojemu se iz odredbe članka 22. st. 3. ZMO-a pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO-a smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s tim što se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali i kako iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bio pasivno legitimiran. Osim toga, kako je i prema odredbi članka 436. ObZ-a, kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, odnosno kako se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U tom smislu u ovom slučaju se i ne bi moglo možebitno raditi o sporu između fizičkih osoba jer je u ostavinskom postupku već utvrđen zakonski nasljednik pokojnoga ZR, ali svakako u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO-a pa prema takvom pravnom stavu HZMO i ne bi bio pasivno legitimiran u postupku (nedostatak tzv. legitimatio od causam passiva).
19.Međutim u ovom konkretnoj pravnoj stvari, a polazeći od spomenutoga pravnog stajališta Vrhovnog suda RH iz rješenja poslovni broj Rev 455/2024-2 od 4. travnja 2024., pravno je stajalište ovog suda da je (u ovakvim konkretnim okolnostima i kada je u ostavinskom postupku već utvrđen zakonski nasljednik ZR) protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pasivno legitimiran u postupku jer bi zauzimanjem suprotnoga shvaćanja predlagateljici također de facto bila uskraćena mogućnost ostvarivanja predmetnoga prava na obiteljsku mirovinu. Osim toga, na pitanje pasivne legitimacije u ovom slučaju Vrhovni sud RH u predmetnoj ukidnoj odluci nije ukazivao niti je to pitanje u tom rješenju posebno tematizirano.
20.Dakle, prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci pravilno utvrdio odlučne činjenice te je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog prihvatio. Stoga je valjalo, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi s člankom 368. stavak 2. tog Zakona, odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
21.Zbog navedenoga je odlučeno kao u izrijeci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Splitu 30. rujna 2025.
Sudac
Marko Pribisalić
