Republika Hrvatska

Repubblica di Croazia

Posl.br. Ovr-111/2024-34

Općinski sud u Puli-Pola

Tribunale comunale di Pula-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Sezione distaccata di Rovinj-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č AK

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Sanje Vukojević Kučerka, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. AJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. IJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. BJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju opunomoćenici dr.sc. OJ, Sidonija Grbavac i Dino Gliha, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr. sc. Marković, Grbavac & Gliha Marko Babić, sa sjedištem u [adresa], protiv protivnika osiguranja 1. AJŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa], koju zastupa punomoćnica Biserka Radolović, odvjetnica u Puli, i 2. MJ, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikša Radišić, odvjetniku u Puli, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, 30. rujna 2025.

z a k l j u č i o  j e

I. Dopušta se preinaka prijedloga za osiguranje određivanjem nenovčane tražbine iz podneska od 6. veljače 2023.

II. Odbija se dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka ĐJ, DJ, HJ, AJŠJSG, A i ŽJ, CJ, TJ, ZJ, JJ, SJ, UJ, PJ, FJ, GJ, EJ, NJ, RJ, ŠJ, ĆJ, IJŠ, VJ, LJ i ČJ.

III. Odbija se dokazni prijedlog za održavanjem uviđaja na licu mjesta.

IV. Odbija se dokazni prijedlog za uvidom u rješenje konzervatorskog zavoda u Rijeci, br. VJ-344/1-72 od 15. svibnja 1972.

i

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 1. veljače 2022., nadopunjen podneskom od 6. veljače 2023., u dijelu u kojem predlažu određivanje privremene mjere zabranom nadležnim tijelima izdavanja građevinske dozvole u postupku UP/I-361-03/21-01/000326, (ID predmeta:

P20210426-651931-Z01, koji je pokrenut prijedlogom od 26. travnja 2021. Urbroj: 15- 21-0001) do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli, pod posl. br. P-72/2022

II. Odbija se u prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 1. veljače 2022., nadopunjen podneskom od 6. veljače 2023., u dijelu u kojem predlažu određivanje privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja da vrše bilo kakve građevinske zahvate na stubištu koje se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], a koje se koristi za pristup nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i da trpe izvršavanje prava služnosti do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola pod posl.br. P-72/2022.

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troška ovog postupka kao neosnovan.

IV. Nalaže se predlagateljima osiguranja da u roku od osam dana I. protivniku osiguranja AJŠ nadoknade trošak ovog postupka u iznosu od 687,50 eura, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.

V. Nalaže se predlagateljima osiguranja da u roku od osam dana II. protivniku osiguranja KJ nadoknade trošak ovog postupka u iznosu od 687,50 eura, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelji osiguranja podnijeli su 1. veljače 2022. prijedlog za određivanjem privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja AJŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MJ, [adresa], 52 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da vrše bilo kakve daljnje građevinske zahvate na stubištu koje se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], a koje se koristi za pristup nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Puli pod posl. br. P-72/2022 radi utvrđivanja prava vlasništva te utvrđivanja i zaštite prava služnosti kojeg su pokrenuli predlagatelji osiguranja Lirim Fetai, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te BJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; te zabranom nadležnim tijelima izdavanja građevinske dozvole u postupku UP/I-361- 03/21-01/000326, (ID predmeta: P20210426-651931-Z01, koji je pokrenut prijedlogom od 26. travnja 2021. Urbroj: 15-21-0001) do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli, pod posl. br. P-72/2022 radi utvrđivanja prava vlasništva te utvrđivanja i zaštite prava služnosti kojeg su pokrenuli predlagatelji osiguranja AJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te BJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. U prijedlogu u bitnom navode da su predlagatelji osiguranja suvlasnici nekretnine, odnosno 1. predlagatelj nositelj prava služnosti doživotnog stanovanja i plodouživanja nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] ZGR iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (dalje: povlasna nekretnina), koja se nalazi u zaštićenoj povijesnoj jezgri [adresa], a 1. protivnica osiguranja je vlasnica susjedne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (dalje: poslužna nekretnina), dok je 2. protivnik osiguranja nositelj prava vršenja građevinskih zahvata na poslužnoj nekretnini. Predlagatelji osiguranja nadalje navode kako do povlasne nekretnine ne postoji nikakav pristupni put od javnog puta, a predlagatelji osiguranja na svoju nekretninu pristupaju kamenim stubama koje se u potpunosti nalaze na poslužnoj nekretnini. Navedene stube sagrađene su prilikom izgradnje zgrade na poslužnoj nekretnini te se koriste više od 50 godina, a predlagatelji osiguranja nemaju drugog načina za pristup ni prijenos stvari u svoju zgradu jer je povlasna nekretnina sa svih strana zatvorena zgradama izgrađenim na drugim nekretninama tako da ne postoji mogućnost uspostavljanja alternativnog pristupnog puta povlasnoj nekretnini, nego tim stubama. Predlagatelji osiguranja nadalje navode kako protivnici osiguranja namjeravaju izvršiti građevinski zahvat na poslužnoj nekretnini, koji zahvat uključuje i rušenje gore navedenog kamenog stubišta čime bi se onemogućio predlagateljima osiguranja pristup domu. Glavni projekt izgrađen za potrebe poduzimanja građevinskog zahvata na poslužnoj nekretnini je manjkav jer ne predviđa da predlagatelji osiguranja imaju pravo služnosti te je potrebno privremenom mjerom obustaviti osim radova i sve aktivnosti u postupku izdavanja građevinske dozvole dok se pred nadležnim sudom ne riješi spor. Predlagatelji osiguranja navode kako je dokazana vjerojatnost njihove nenovčane tražbine, a to je zahtjev za prestankom povrede prava služnosti puta i prava imanja dijela zgrade na tuđoj nekretnini. Činjenica da postoji služnost proizlazi iz dokumentacije priložene za ishođenje građevinske dozvole u kojoj je navedeno da se na čestici nalaze vanjske stepenice kojima se pristupa građevini na susjednoj čestici zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je prolaz legalan i potrebno ga je zadržati. Kako je namjera protivnika osiguranja rušenje tog stubišta (koja namjera proizlazi iz glavnog projekta), a ne predviđaju postavljanje alternativnog prilaza stanovima, predlagateljima osiguranja bi se onemogućilo izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti. Zahtjev predlagatelja osiguranja za prestankom povrede prava služnosti kojeg je istaknuo u tužbi, stići će prekasno u nedostatku privremene mjere koja bi zabranila građevinske zahvate na poslužnoj nekretnini, kojima će nastati značajna promjena postojećeg stanja čime bi predlagateljima osiguranja nastala i nenadoknadiva šteta jer glavnim projektom nigdje nije predviđeno privremeno rješenje koji će biti na snazi od rušenja stepeništa do eventualnog građenja alternativnog stepeništa. To bi imalo za posljedicu da predlagatelji osiguranja od rušenja stepeništa ne bi mogli pristupiti u svoj dom niti iz njega izaći u slučaju da se u trenutku rušenja nalaze kod kuće. Osim toga, bilo kakvo alternativno uređenje ili pozicija stubišta neće moći ispuniti svrhu sadašnjeg stubišta jer osobe s invaliditetom neće moći doći u svoje stanove niti će moći stanari imati prolaz odgovarajuće širine za unos stvari ukoliko se izgradi spiralno stubište koje je predviđeno glavnim projektom, a ako se uzme u obzir da navedeno kameno stubište predstavlja dio tradicionalne vizure stare gradske jezgre [adresa] koje je zaštićeno rješenjem Konzervatorskog zavoda u Rijeci, time bi rušenje kamenih stepenica nastala nenadoknadiva šteta, ne samo za predlagatelje osiguranja.

3. Podneskom od 6. veljače 2023. predlagatelji osiguranja preinačili su prijedlog za osiguranje na način da su predložili da se protivnicima osiguranja zabrani vršenje bilo kakvih građevinskih zahvata na stubištu koje se nalazi na nekretnini označenoj kako k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da se protivnicima osiguranja naloži da trpe izvršavanje prava služnosti (trpljenje) do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Puli pod posl. br. P-72/2022. Pored navedenog, predlagatelji osiguranja naveli su, na poseban poziv suda iz zaključka posl.br. Ovr- 65/2023 od 26. siječnja 2023., u pogledu vjerojatnosti postojanja tražbine:

- da u konkretnom slučaju smatraju da u korist njihove povlasne nekretnine postoji pravo služnosti čiji je sadržaj korištenje stubišta i prelazak poslužne nekretnine radi pristupa povlasnoj nekretnini;

- da je riječ je o specifičnom obliku prava stvarne služnosti koja je kombinacija prava puta i prava imanja dijela zgrade na tuđoj nekretnini;

- da protivnici osiguranja namjeravaju srušiti navedeno stubište te da je u tom pogledu pokrenut parnični postupak kojem je svrha utvrditi da je navedeno stubište u vlasništvu predlagatelja osiguranja (kao dio zgrade na poslužnoj nekretnini), odnosno, da u svakom slučaju postoji pravo služnosti u korist predlagatelja osiguranja te će bilo kakav zahvat u poslužnu nekretninu kojim se planira rušenje stubišta rezultirati povredom prava služnosti predlagatelja osiguranja;

- da se tražbina predlagatelja osiguranja sastoji se u zahtjevu za prestankom povrede prava vlasništva, odnosno prava služnosti (ovisno o pravnoj kvalifikaciji suda), a koja povreda neposredno predstoji;

- da se tražbina predlagatelja osiguranja sastoji u nečinjenju tj. ne poduzimaju radnje na svojem zemljištu na koje bi protivnici osiguranja inače imali pravo, a to su građevinski radovi i rušenje stepenica, kao i u trpljenju od strane protivnika osiguranja prava služnost predlagatelja osiguranja dok se pravomoćno ne okonča spor oko služnosti i prava vlasništva;

- da već sama negacija tih prava i jasno očitovanje namjere u pogledu rušenja stubišta rezultira nastankom zahtjeva na strani ovlaštenika tih prava (ovdje predlagatelja osiguranja) usmjerenog na priznanje i trpljenje takvog prava, kao i uzdržavanje (tj. nečinjenje) od bilo kakvih zahvata usmjerenih na njihovu negaciju ili ograničenje;

- da uostalom, činjenica da postoji služnost proizlazi i iz same dokumentacije priložene za ishođenje građevinske dozvole – na str. 33 arhitektonskog projekta (mapa 1) jasno proizlazi da se na čestici (...) danas nalaze vanjske stepenice kojima se pristupa građevini na susjednoj čestici zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je navedeni prolaz je legalan i potrebno ga je zadržati.

4. Podnescima od 5. travnja 2023. protivnici osiguranja protivili su se određivanju predložene privremene mjere.

5. Tako je I. protivnica osiguranja AJŠ u bitnome navela:

- da u skladu s člankom 341. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020) predlagatelj u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži;

- da zahtjev za određivanje privremene mjere na stranici 8 i 9 podneska predlagatelja od 6. veljače 2023., ni nakon poziva suda, ne sadrži točnu naznaku tražbine čije osiguranje predlagatelji zahtijevaju, pa se u smislu članka 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022- u nastavku: ZPP) predlaže da sud odbaci prijedlog predlagatelja;

- da usporedbom podneska predlagatelja od 6. veljače 2023. s izrekom ukinutog rješenja o osiguranju, proizlazi da su predlagatelji navedenim podneskom, protivno načelu formalizma u ovršnom postupku i pozivu suda iz zaključka od 26. siječnja 2023., preinačili zahtjev za osiguranje (točka I. na str. 9 podneska), što nije dopušteno niti je zakonito, a čemu se protivnici osiguranja izričito protive;

-da, među ostalim, predlagatelji su proširili zahtjev za osiguranje na način da sada u okviru privremene mjere dodatno zahtijevaju da protivnici osiguranja trpe izvršavanje prava služnosti (trpljenje) te da, osim što takvo proširenje zahtjeva za osiguranje nije dopušteno, „trpljenje izvršavanja prava služnosti” ne predstavlja nikakvu tražbinu, obzirom da tražbina na trpljenje nastaje i mora biti određena povodom konkretne povrede protivnika osiguranja, radi koje se zahtijeva sudska zaštita, a kakve povrede na strani protivnika nema, niti ju je ikada bilo;

- da će glede zahtjeva predlagatelja za zabranom vršenja (sada više ne „daljnjih“?– kako je prvotnim prijedlogom navedeno) građevinskih radova na stubištu, o tome da li će protivnicima osiguranja biti omogućeno vršenje ili ne takvih građevinskih zahvata odlučit nadležno upravno (javnopravno) tijelo koje rješava o građevinskoj dozvoli, pri čemu nije sporno da protivnici do pravomoćnosti građevinske dozvole niti vrše niti imaju namjeru poduzimati ikakve građevinske zahvate na nekretnini, niti su takvu namjeru bilo čime iskazali. Pokretanje postupka izdavanja građevinske dozvole te ostvarivanje prava sukladno zakonu i u zakonu predviđenoj proceduri, uz sudjelovanje samih predlagatelja kao stranaka u upravnom postupku, ne predstavlja protupravno postupanje protivnika ili bilo kakvu povredu uslijed koje bi nastala tražbina predlagatelja prema protivnicima osiguranja, da bi isti mogli tražiti sudsku zaštitu putem privremene mjere ta da stoga nema subjektivne opasnosti na strani protivnika glede vjerojatnosti drugačijeg postupanja, niti to predlagatelji dokazuju, a niti postoji opasnost od nasilja ili nenadoknadive štete – obzirom da sami predlagatelji čine nespornim da im je prolaz predmetnim stubištem omogućen dobrovoljno i bez naknade od strane protivnika, temeljem dugogodišnjih dobrosusjedskih odnosa – slijedom čega nedostaju temeljne pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. st. 1. Ovršnog zakona.

- da je zabrana i obustava izvođenja građevinskih radova bez odgovarajuće građevinske dozvole (koji se radovi nesporno ni ne izvode) u nadležnosti građevinske inspekcije, a ne ovršnog suda, pa budući da se sadržaj privremene mjere koju predlažu predlagatelji može ostvariti, kada bi bile ispunjene pretpostavke, u okviru inspekcijskog (upravnog) postupka, to protivnici ističu prigovor sudske nenadležnosti u smislu članka 16. ZPP-a u vezi s člankom 21. Ovršnog zakona;

- da se prvenstveno ukazuje da tražbina predlagatelja može biti samo ono glede čega su predlagatelji i podnijeli tužbu, a to je utvrđenje postoji li ili ne stvarno pravo predlagatelja na nekretnini protivnika osiguranja;

- da obzirom da je u parničnom postupku već održano pripremno ročište to bi i bilo svrsishodno ovaj postupak spojiti sa navedenim parničnim postupkom kako bi parnični sud, koji i ima sve relevantne elemente nakon održanog ročišta, i donio odluku o istom;

- da u tom svijetlu ovršni sud posebno treba cijeniti sada već neprijeporne činjenice, da predlagatelj osiguranja AJ nije uopće suvlasnik zgrade, dok BJ nije nikada koristio predmetno stubište, pa se o vjerojatnosti bilo kakvih tražbina AJ i BJ i ne može raspravljati, jer zato nemaju legitimaciju;

- da se protivnici osiguranja nisu ni u jednom trenutku očitovali ili postupili na način da bi onemogućili predlagatelje osiguranja u pristup stanovima, što proizlazi i iz projektne dokumentacije o kojoj se raspravlja u okviru upravnog postupka, a sukladno kojoj se predviđa zamjena postojećeg stubišta novim stubištem;

- da glede zahtjeva predlagatelja da se u okviru privremene mjere zabrani nadležnim (upravnim) tijelima izdavanje građevinske dozvole do pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl.br. P-72/2022 (točka II. zahtjeva za osiguranje, str. 9 podneska), protivnik osiguranja ističe kako bi se prihvaćanjem takvog zahtjeva ovršni sud stavio u poziciju nadređenosti upravnom tijelu, uskraćujući upravnom tijelu da donosi odluku iz svoje nadležnosti prema pravilima upravnog postupka, odnosno da pri donošenju upravnog akta (rješenja o građevinskoj dozvoli) ocijeni i utvrdi sva relevantna (glavna i sporedna) pitanja koja utječu na rješavanje upravne stvari. O zakonitosti postupanja i pojedinačnih odluka upravnih tijela odlučuju drugostupanjska nadzorna tijela, odnosno upravni sudovi u okviru upravnih sporova, koji jedini mogu dati nalog i uputu upravnom tijelu na koji način postupati, pa navedeno ne ulazi u nadležnost redovnih sudova, pa tako ni ovršnog suda koji upravnim tijelima ne može zabranjivati donošenje odluka iz njihovog djelokruga. Dakle, ovršni sud nije uopće nadležan određivati zabranu postupanja upravnih tijela, zbog čega protivnici ističu prigovor apsolutne nenadležnosti ovršnog suda za izdavanje privremene mjere sadržaja kakvog je predložena (čl. 16. ZPP-a u vezi s člankom 21. Ovršnog zakona).

- da protivnici ističu da nadležno upravno tijelo uopće nema svojstvo protivnika osiguranja u smislu članka 2. toč. 5. Ovršnog zakona, niti ono sudjeluje u ovome postupku osiguranja kao stranka, slijedom čega je i isključena mogućnost da mu ovršni sud bilo što zabranjuje. Naime, tijelo koje izdaje građevinsku dozvolu nije ni fizička ni pravna osoba, već javnopravno tijelo u okviru upravnog prava, te je kao takvo u nadležnosti nadzornih tijela i upravnih sudova (čl. 1. ZUP-a).

- da ovršni sud nije nadležan, u okviru postupka osiguranja, zabranjivati nadležnim upravnim tijelima bilo kakvo postupanje, jer to izlazi iz okvira njegove nadležnosti, kao ni unaprijed zabranjivati protivnicima osiguranja vršenje građevinskih zahvata, obzirom da niti ih protivnici vrše, niti su iskazali takvu namjeru, a o mogućnosti vršenja istih odlučiti će nadležna upravna tijela odnosno upravni sudovi, sve prije ishodovanja pravomoćne građevinske dozvole i uz sudjelovanje ovdje predlagatelja kao stranaka;

- da je netočan navod predlagatelja da bi predmetno stubište predstavljalo jedini pristupni put do stanova predlagatelja, bez alternativnog pristupa, jer isto graniči isključivo sa stanom predlagateljice IJ, dok zgrada predlagatelja ima osiguran pristup s ulice s druge strane zgrade – štoviše, u postupku izdavanja građevinske dozvole predlaže se zamjena starog stubišta sa spiralnim stubištem kojim pristup ostaje u naravi očuvan, a privremeno rješenje tijekom radova bit će predviđeno izvedbenim projektom;

- da su netočni navodi predlagatelja da bi protivnici poduzeli ili namjeravali poduzeti bilo kakve daljnje radove, jer nikakvi radovi nisu poduzeti niti postoji i najmanja namjera protivnika da vrše bilo kakve zahvate prije ishodovanja građevinske dozvole (u postupku u kojem sudjeluju kao stranke i predlagatelji) i cjelokupne dokumentacije predviđene zakonom;

- su neosnovani su navodi predlagatelja da bi njihova tražbina bila usmjerena ka prestanku povrede prava vlasništva, odnosno služnosti jer, osim što takvo njihovo pravo nije vjerojatno, nikakva namjera ka povredi nije ni u jednom trenutku iskazana od strane protivnika, niti pokretanje zakonom predviđenog postupka za izdavanje građevinske dozvole može predstavljati ikakvu povredu, dok će prigovore ovdje predlagatelja ionako cijeniti nadležno javnopravno tijelo u upravnom postupku;

- da nije sporno da je predmetno stubište legalno u tehničkom smislu, obzirom da je isto predstavljalo sastavni dio susjedne zgrade, no tehnička (prostorna) legalnost, suprotno navodima predlagatelja, ne utječe ni u kojem smislu na postojanje ili priznanje stvarnih prava predlagatelja;

- da se predmetnim stubištem, protivno navodima predlagatelja, uopće ne koriste osobe s invaliditetom niti je isto prilagođeno pristupu osoba s invaliditetom, a za zamjensko spiralno stubište sve potrebne suglasnosti izdalo je nadležno konzervatorsko tijelo;

- da ostaje i dalje nejasno koju to tražbinu imaju predlagatelji prema protivnicima, jer osim što njihovo stvarno pravo nije vjerojatno, isto i ne predstavlja samo po sebi tražbinu – naime, ako bi se navodna tražbina sastojala u prestanku povrede njihovih „vjerojatnih” prava, tada bi prije svega valjalo utvrditi povredu od strane protivnika (koje nema niti ju je ikada bilo, kao što ni pokretanje zakonom reguliranog upravnog postupka ne može predstavljati povredu s bilo kakvim elementima protupravnosti);

- da protivnici osiguranja osporavaju i trošak postupka kako zahtijevaju predlagatelji, obzirom isti neosnovano potražuju trošak podneska predanog povodom poziva suda na ispravak neispravnog i nepotpunog prijedloga za osiguranje, a što ni u kojem slučaju ne može padati na teret protivnika osiguranja;

- da predlažu da sud odbaci, podredno da odbije u cijelosti prijedlog predlagatelja za određivanje privremene mjere, uz nalog predlagateljima osiguranja da solidarno naknade troškove ovog postupku protivnici osiguranja, u roku od 8 dana.

6. II. protivnik osiguranja AP je u podnesku od 5. travnja 2023. naveo:

- da je petit prijedloga je nedorečen, nejasan i proturiječan sam sebi;

- da iz podneska tužitelja-predlagatelja od 06. ožujka 2023. nije razvidno da bi postojalo uporište za prihvaćanje prijedloga niti da su ispunjene kumulativno sve zakonske pretpostavke iz čl. 346. i dr. Ovršnog zakona za donošenje predložene privremene mjere;

- da, iako opsežan, suštinski posljednji podnesak predlagatelja ne nudi primjerene navode i dokaze u pravcu ostvarenja traženih preduvjeta za određivanje privremene mjere uopće, a osobito ne u kontekstu sadržaja osiguranja nenovčanih tražbina koje su predmet raspravljanja i odlučivanja u ovosudnoj parnici posl.br. P-72/2022;

- da, s druge strane, kada se promotri tužbeni zahtjev evidentno je kako se primarno radi o deklaratornoj pravnoj zaštiti, gdje se traži utvrđenje postojanja navodnog već postojećeg stvarnog prava te da je od presudne važnosti poveznica predlagane privremene mjere sa parnicom posl.br. P-72/2022 koja je u tijeku kod naslovnog suda između istih stranaka, odnosno da tražbina predlagatelja jest i može biti samo ono o čemu parnični sud aktualno raspravlja, a to je utvrđenje da li postoji kakvo stvarno pravo predlagatelja;

- da je povratno na ovdje podneseni prijedlog, sasvim jasno da deklaratorni zahtjev na utvrđenje postojanja prava vlasništva, ili prava služnosti nije i ne može se podvesti pod pravni sadržaj navodne obveze protivnika na činidbu propuštanja (nazvano nečinjenja) i trpljenja. Utvrđenje kakvog stvarnog prava ne povlači za sobom nikakvu obveznu činidbu protivnika osiguranja;

- da je, s time u vezi, jasno ako bi se i razmatralo „alternativni“ dio tužbenog zahtjeva iz tužbe pod toč. II., nedvojbeno dolazi do konzumacije pravne zaštite, gdje predlagatelji pokušavaju prije nego što je uopće donijeta pravomoćna meritorna sudska odluka ishoditi njezine učinke zaobilazno putem privremene mjere, čime uopće vođenje parnice gubi svaki smisao i pravni interes. Usporedba toč. 1. petita prijedloga i toč. II. petita tužbe to nedvosmisleno potvrđuje, a sudska praksa ustaljeno izražava nemogućnost prihvaćanja takvih prijedloga za privremene mjere koje konzumiraju cjelokupni sadržaj zahtjeva za pravnu zaštitu iz tužbe, a što je i ovdje slučaj;

- da protivno motrištu predlagatelja, očito je kako svrha privremene mjere nije i ne može biti ispunjenje tražbine koja je predmet osiguranja.

- da predložena privremena mjera po svom sadržaju i po svom djelovanju kao i pravnim posljedicama u potpunosti identična sa podrednim zahtjevom iz tužbe, pa se istom prejuducira odluka o samom zahtjevu, a provođenje takve privremene mjere ima za posljedicu, umjesto osiguranja buduće tražbine, uistinu suštinsko ostvarenje tražbine a time i gubitak interesa i osnova za vođenje parnice;

- da je u odnosu na posebne pretpostavke za svaku privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine, zakonski nužan preduvjet da je učinjena vjerojatnom ili opasnost od opstrukcije ili znatnog otežanja ostvarenja tražbine ili pak postojanje potrebe za sprječavanjem nasilja ili nenadoknadive štete u kontekstu predmetnog slučaja, međutim, da je sasvim neosporno da protivnici osiguranja niti jednom svojom radnjom nisu vršili rušenja, građevinske radove, niti su poduzeli ikakav zahvat u prostoru koji bi navodno nepovratno onemogućio ostvarenje tražbine predlagatelja;

- da podnošenje zahtjeva za izdavanjem rješenja o građevinskoj dozvoli ne predstavlja nikakvu protupravnu radnju niti ugrožavanje navodne tražbine na utvrđenje ili trpljenje;

- da na strani predlagatelja izostaje neophodna aktivna legitimacija na navedene tražbine nečinjenja tj. trpljenja zbog nedostatka svojstva vlasnika odnosno ovlaštenika prava stvarne služnosti, i to posebice u odnosu na osobe 1. i 3. predlagatelja;

- da se protivnik osiguranja izričito protivi i osporava osnovanost prijedloga za izdavanjem privremene mjere zabranom izdavanja građevinske dozvole koja bi priječila nadležna tijela da u upravnom postupku UP/I-361-03/21-01/000326;

- da je posve neosnovano i izlišno traženje predlagatelja da se intervenira od strane parničnog suda kroz institut privremene mjere u redovnu proceduru u nadležnosti samostalnog upravnog tijela glede upravne stvari izdavanja građevinske dozvole;

- da predlagatelji sasvim neosporno imaju status sudionika i sudjeluju aktivno u upravnom postupku izdavanja građevinske dozvole (a eventualno bi mogli u budućnosti i pokretati upravni spor) jer se i tamo isti predlagatelji legitimiraju kao etažni vlasnici nekretnine koja graniči s nekretninom na kojoj 2.protivnk osiguranja ishoduje građevinsku dozvolu. Dakle, prava i interesi predlagatelja adekvatno su već zaštićeni i isti svoja ovlaštenja procesno konzumiraju u drugom, i to upravnom postupku, te je posve neosnovan pokušaj miješanja i zaustavljanja drugog neovisnog i samostalnog upravnog tijela u postupku rješavanja upravne stvari, i to na način da se zahtijeva izdavanje privremene mjere zabranom izdavanja građevinske dozvole;

- da u tom segmentu ostaje nedokučivo koju to tražbinu, kakve naravi, i od koje opasnosti, predlagatelji pokušavaju zaštiti tako predlaganom zabranom te da u tom smislu, predmetni ispravljeni prijedlog, odnosno pokušaj novoga i nadalje ne sadrži valjano opisane i naznačene nenovčane tražbine predlagatelja, i kako ne ispunjava sve potrebne zakonske pretpostavke za izdavanjem privremene mjere, isti valja promptno odbiti uz dosudu prouzročenih troškova protivniku osiguranja, sukladno troškovniku, a na solidarni teret predlagatelja.

7. Tijekom provedenog postupka sud je izveo dokaze uvidom u isprave i fotografije dostavljene u spis. Također je 11. srpnja 2025. održano ročište radi saslušanja predlagatelja, na koje isti nisu pristupili, premda su sami predložili svoje saslušanje.

7.1. Odbijen je dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka iz točke II. zaključka obzirom da predlagatelji, suprotno odredbi članka 241. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 – u nastavku: ZPP), koji je podredno primjenjiv, od dana podnošenja prijedloga za osiguranje do dana donošenja ovog rješenja nisu dostavili podatke o njihovim adresama boravišta, niti su naveli okolnosti o kojima bi navedeni svjedoci trebali svjedočiti. Također je odbijen dokazni prijedlog za održavanjem uviđaja na licu mjesta predmetne nekretnine, kao i za uvidom u rješenje konzervatorskog zavoda u Rijeci, br. VJ-344/1-72 od 15.5.1972. obzirom da nije potreban za utvrđenje relevantnog činjeničnog stanja.

8. Dopuštena je preinaka podnesenog prijedloga za osiguranje privremenom mjerom obzirom da je ista ocijenjena svrhovitom imajući u vidu činjenično stanje ovog predmeta.

9. Prijedlog predlagatelja osiguranja djelomično je nedopušten, a djelomično je neosnovan.

10. Odredbom članka 341. stavka 2. Ovršnog zakona propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

11. Nadalje, sukladno članku 346. stavku 1. Ovršnog zakona, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

12. Premda predlagatelji osiguranja u podnesenom zahtjevu za određivanje privremene mjere nisu točno označili tražbinu čije osiguranje traže, iz podneska od 6. veljače 2023. proizlazi da se njihova nenovčana tražbina sastoji od zahtjeva za prestankom povrede prava vlasništva, odnosno prava služnosti, a koja povreda po mišljenju predlagatelja neposredno predstoji.

13. U pogledu prve pretpostavke za određivanje privremene mjere – vjerojatnosti postojanja tražbine – utvrđeno je kako ista u konkretnom slučaju nije učinjena vjerojatnom. Naime, predlagatelji osiguranja u provedenom postupku navode da se njihova tražbina sastoji od zahtjeva za prestankom povrede prava vlasništva, eventualno prava služnosti, a koje je pravo po mišljenju predlagatelja osiguranja ugroženo podnesenim zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole i namjeravanim građevinskim radovima na stubištu, koje se nalazi nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukoliko građevinska dozvola bude izdana.

13.1. Sukladno članku 2. točci 1. Ovršnog zakona, izraz »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Imajući u vidu da predlagatelji osiguranja navode kako protivnici osiguranja imaju samo namjeru srušiti stubište koje se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zamijeniti ga novim, spiralnim stubištem, ukoliko im se izda građevinska dozvola u pokrenutom upravnom postupku, nejasno je kako takva namjera može rezultirati povredom prava predlagatelja osiguranja. Kao što i sami protivnici osiguranja navode, a što ni predlagatelji osiguranja ne osporavaju, nikakvi građevinski radovi na predmetnom stubištu nisu izvedeni. Da je tome tako proizlazi i iz preinačenog prijedloga za određivanje privremene mjere obzirom da predlagatelji novim prijedlogom predlažu da se protivnicima zabrani vršenje bilo kakvih građevinskih zahvata na predmetnom stubištu umjesto dosadašnjeg prijedloga kojim je predloženo da se protivnicima osiguranja zabrani vršenje bilo kakvih daljnjih građevinskih zahvata na predmetnom stubištu.

13.2. Dakle, sama pretpostavljena povreda prava vlasništva ili služnosti, koja se prava tek moraju dokazati u pokrenutom parničnom postupku, nije dovoljna da bi tražbina predlagatelja bila vjerojatnom. Iz provedenog postupka nije dokazano da su protivnici osiguranja poduzeli bilo kakvu radnju kojom bi povrijedili pravo predlagatelja osiguranja. Podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole predstavlja zakonom predviđeni pravni put za ishodovanje potrebnog odobrenja za to ovlaštenog tijela za izvođenje namjeravanih građevinskih radova, a na što je svaki vlasnik nekretnine ovlašten. Stoga je nejasno stajalište predlagatelji osiguranja kojim smatraju da je podnošenjem zahtjeva za izdavanjem građevinske dozvole došlo do povrede njihovog prava, odnosno nastanka nenovčane tražbine, osobito u situaciji kada iz samog arhitektonskog projekta proizlazi da će se sagraditi novo stubište. Također mišljenje predlagatelja osiguranja da predviđeno spiralno stubište nije adekvatno za pristup njihovoj nekretnini je irelevantno za ovaj postupak obzirom da će se navedeno ispitati u upravnom postupku tj. u postupku izdavanja građevinske dozvole, te će takav prijedlog bit odbijen u slučaju da ne zadovoljava relevantne propise. Dakle, ocjena o adekvatnosti zamjenskog stubišta nikako ne može biti predmetom ovog postupka, niti je prijedlogom o novom stubištu, koje bi zamijenilo staro, predlagateljima nanesena bilo kakva povreda. Jednako tako, navod da će rušenjem sadašnjeg stubišta predlagateljima biti nanesena šteta u vidu nemogućnosti izlaska i ulaska u nekretninu također je ocijenjen paušalnim obzirom da će se privremeno rješenje, koje će omogućiti pristup nekretnini predlagatelja osiguranja tijekom radova, biti uređeno izvedbenim projektom, što je pravilo kod složenijih građevina.

13.3. Dakle, uzimajući u obzir da nije dokazano niti učinjeno vjerojatnim da bi protivnici osiguranja bilo kojom aktivnom ili pasivnom radnjom doveli do nastanka nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, utvrđeno je da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona za određivanjem privremene mjere, pa je slijedom navedenog odbijen prijedlog predlagatelja u dijelu u kojem predlažu određivanje privremene mjere zabranom protivnicima osiguranja da vrše bilo kakve građevinske zahvate na stubištu koje se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], a koje se koristi za pristup nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] i da trpe izvršavanje prava služnosti do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola pod posl.br. P-72/2022.

14. Drugu pretpostavku uza određivanje privremene mjere – vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti – sud nije posebno ispitivao obzirom da uvjeti iz članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona moraju biti kumulativno ispunjeni za određivanje privremene mjere.

15. Prijedlog predlagatelja odbačen je kao nedopušten u dijelu u kojem predlažu određivanje privremene mjere zabranom nadležnim tijelima izdavanja građevinske dozvole u postupku UP/I-361-03/21-01/000326, (ID predmeta: P20210426-651931- Z01, koji je pokrenut prijedlogom od 26. travnja 2021. Urbroj: 15-21-0001) do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli-Pola, pod posl. br. P-72/2022, obzirom da intervencija u upravni postupak nikako nije u djelokrugu sudske nadležnosti. Nezadovoljstvo odlukama donesenim u upravnom postupku stranke i sudionici, koji imaju pravni interes za to, rješavaju zakonom propisanim pravnim putem, i to redovnim pravnim lijekom protiv rješenja donesenog u upravnom postupku ili eventualno upravnim sporom.

15.1. Slijedom navedenog, ovaj dio prijedloga za određivanjem privremene mjere odbačen je na temelju članka 16. stavka 2. ZPP u svezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 14. stavka 5. Ovršnog zakona i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/2023 – u nastavku: Tarifa) uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 10.617,82 eura.

16.1. Tako je protivnici osiguranja AJŠ priznat trošak zastupanja na ročištu od 11. srpnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 12/1 u svezi s tbr. 9/1 i tbr. 54 Tarife), trošak sastava podneska od 4. travnja 2023. u iznosu od 50,00 eura (tbr. 11/10 u svezi s tbr. 7 i tbr. 54 Tarife), te trošak sastava žalbe od 16. veljače 2022. u iznosu od 300,00 eura (tbr. 12/1 u svezi s tbr.7/1, tbr. 10/1 i tbr. 54 Tarife). Dakle, protivnici osiguranja je po navedenim osnovama priznat trošak zastupanja u ukupnom iznosu od 550,00 eura uz PDV u iznosu od 137,50 eura, odnosno sveukupno 687,50 eura.

16.2. Odbijen je zahtjev protivnice osiguranja za priznanjem troška sastava očitovanja na žalbu budući da navedeni podnesak nije bio potreban za vođenje ovog postupka, te troška sastava podneska od 4. travnja 2023. u iznosu koji premašuje priznati iznos od 50,00 eura obzirom da navedeni trošak nije zatražen u skladu s važećom Tarifom.

16.3. II. protivniku osiguranja MJ priznat je trošak priznat trošak zastupanja na ročištu od 11. srpnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (tbr. 12/1 u svezi s tbr. 9/1 i tbr. 54 Tarife), trošak sastava žalbe od 16. veljače 2022. u iznosu od 300,00 eura (tbr. 12/1 u svezi s tbr.7/1, tbr. 10/1 i tbr. 54 Tarife), te trošak sastava podneska od 5. travnja 2023. u iznosu od 50,00 eura (tbr. 11/10 u svezi s tbr. 7 i tbr. 54 Tarife). Dakle, protivniku osiguranja je po navedenim osnovama priznat trošak zastupanja u ukupnom iznosu od 550,00 eura uz PDV u iznosu od 137,50 eura, odnosno sveukupno 687,50 eura.

16.4. Odbijen je zahtjev protivnika osiguranja za priznanjem troška sastava podneska od 5. travnja 2023. u iznosu koji premašuje priznati iznos od 50,00 eura obzirom da navedeni trošak nije zatražen u skladu s važećom Tarifom, kao i troška sudske pristojbe za žalbu obzirom da iz stanja spisa ne proizlazi da je protivnik osiguranja navedenu pristojbu platio.

16.5. Nadalje, obzirom da je predlagatelji osiguranja nisu uspjeli s podnesenim prijedlogom za osiguranje, njihov zahtjev za naknadu troškova postupka odbijen je u cijelosti kao neosnovan.

U Rovinju, 30. rujna 2025.

Sutkinja:

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

- predlagateljima osiguranja p.p.,

- protivnicima osiguranja p.p.