REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: Psp-61/2024-12

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja L.D. "Obreščica" iz Strmca, Dragonožečka cesta 56, OIB: 82428047535, zastupanog po punomoćniku PG, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Antun Šagovac iz Velike Gorice, radi smetanja posjeda, nakon glave rasprave zaključene dana 16. rujna 2025. u pristupnosti punomoćnika tužitelja PG odvjetnika, te punomoćnice tuženika LG, odvjetničke vježbenice, dana 30. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tuženik dana 1.9.2024. na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica], oznake [adresa] oranica nadstrešnica, površine 8369,m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod ovog suda, smetao posjed tužitelja na način da je sudionicima onemogućio odvijanje sportskog treninga, te se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje posjeda tužitelju ubuduće.

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 625,00 eura roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je preko 20 godina posjednik nekretnine označene kao zkčbr. [katastarska čestica] [adresa], oranica nadstrešnica, površine 8369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ovog suda. Nadalje navodi da tužitelj ima višegodišnji miran, zakonit, istinit i pošten posjed navedene nekretnine, te na istoj ima streljanu (za koju je ishodio legalizaciju, kao i rješenje o građevinskoj čestici), a na kojoj organizira sportska natjecanja u gađanju lovačkom puškom-trap. Navodi da su dana 1.9.2024. godine policijski službenici VI PP pristupili na predmetnu nekretninu te su utvrdili da je tuženik zajedno sa svojim bratom JG smetao posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini, na način da su obojica vikanjem i hodanjem po streljani onemogućili odvijanje sportskog treninga, gađanjem lovačkom puškom-trap. Ističe da je za odvijanje sportskog treninga neophodna tišina na streljani, jer da se leteća pokretna meta aktivira glasom, pa u slučaju vikanja ili glasnog govora održavanje treninga nije moguće.

Slijedom navedenog, tužitelj traži posjedovnu zaštitu na način da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelja u posjedu predmetne nekretnine na način da je sudionicima onemogućio odvijanje sportskog treninga, kao i da mu se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Tužitelj potražuje i naknadu parničnog postupka.

1.1. Na pripremnom ročištu 13.1.2025. tužitelj je izmijenio podatke o nekretnini na kojoj tvrdi da je izvršeno smetanje posjeda, jer su u postupku obnove zemljišne knjige izmijenjeni podaci o oznaci, tako da je predmet smetanja posjeda kčbr. [katastarska čestica] [adresa] oranica nadstrešnica, površine 8369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa]. nekretnina.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe da je predmetna nekretnina u vlasništvu TG, a da tuženik zajedno sa svojim bratom JG obrađuje spornu nekretninu dugi niz godina. Nadalje navodi da je tužitelj bio u zakupu sa RG, ocem AG koji je dozvolio tužitelju postavljanje streljane, dok je zemljište oko streljane temeljem ugovora o zakupu obrađivao JG, brat tuženika. Navodi da je tužitelj prestao plaćati zakupninu za streljanu, pa je DG otkazala ugovor o zakupu tužitelju, te je tražila tužitelja predaju u posjed predmetne nekretnine od tužitelja mirnim putem, a pokrenula je i sudski spor koji se vodi pred ovim sudom. Što se tiče događaja 1.9.2024. navodi da je tuženik sa svojim bratom JG obilazio posjed svoje nekretnine, te su skretali pozornost tužitelju da više nemaju pravo na posjed, ali nisu poduzimali nikakve samovlasne radnje kojima bi se smetao posjed tužitelja. Osporava tvrdnje tužitelja da bi tuženik vikao i hodao po streljani, odnosno smatra da time što je hodao po streljani i razgovarao sa lovcima, ne znači da je izvršio smetanje posjeda, već je u ime vlasnice nadzirao stanje nekretnine. Stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao kopiju izvatka iz zemljišne knjige (list 6-10 i 42 spisa), rješenje ovog suda Psp-47/2020 od 17.12.2021. i odluka Županijskog suda u Zadru br. Gž-162/2022 od 10.2.2022. (list 11-20 spisa), presliku rješenja o izvedenom stanju od 24.3.2015. (list 21-24 spisa), presliku rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 22.9.2017. (list 25-27 spisa), presliku izvoda iz katastarskog plana (list 28-29 spisa), presliku potvrde VI Policijske postaje Zagreb od 24.9.2024. (list 30-31-31 spisa), saslušan je tuženik i zz tužitelja FG, (list 47 i 54-55 spisa), te svjedoci JG, KG i SG (list 47-50 spisa), svjedok DG (list 53 spisa) i Svjedok IG (list 55 spisa).

4. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog, tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine RH br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - nadalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda i to u roku 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Nadalje, sukladno čl. 22 ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakva je bila u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. je propisano da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

5.1. Dakle, u parnici zbog smetanja posjeda raspravlja se jedino o posljednjem mirnom posjedu i činu smetanja.

5.2. Aktivno legitimiran za podnošenje tužbe je posljednji mirni posjednik do časa smetanja, a pasivno legitimiran je onaj koji je izvršio čin smetanja, oduzeo posjed ili ga na bilo koji način smetao, dao nalog za smetanje, kao i onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno.

5.3. Teret dokaza je na tužitelju, on mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni posjednik i čin samovlasnog smetanja posjeda.

6. Iz potvrde VI Policijske postaje od 24.9.2024. utvrđeno:

- je da su dana 1.9.2024. policijski službenici intervenirali na adresi [adresa] u krugu lovačke kuće „Obreščica“;

- da su na licu mjesta zatečeni JG, njegov brat ŠG, zatim PG, te sudionici natjecanja ZG, KG, GG, SG, NG, CG, IG, EG, FG i ČG;

- da su policijski službenici u razgovoru sa JG utvrdili da je došao u pratnji brata ŠG na zemljište pored lovačke kuće, gdje se u tom trenutku odvijalo natjecanje, te da su lovcima uputili riječi da prestanu natjecanje jer da to zemljište nije u posjedu lovačkog društva, već njihove tete, radi čega nemaju pravo na tom zemljištu izvoditi nikakva natjecanja;

- da su policijski službenici u razgovoru sa ŠG utvrdili da su on i njegov brat stigli na mjesto natjecanja i uljudno zamolili sudionike natjecanja da prekinu s tim jer da se radi o njihovom zemljištu, te da kod sebe imaju svu potrebnu „papirologiju“ koja dokazuje vlasništvo njihove tete;

- da su policijski službenici u razgovoru sa odvjetnikom lovačkog društva PG utvrdili da su tijekom odvijanja natjecanja do njih pristupili njemu dva NN muškarca (JG i ŠG), te da su ih ometali u natjecanju i govorili im da prestanu.

7. S obzirom da je tužba podnesena dana 26.9.2024. godine, a da je kritični događaj bio 1.9.2024. godine, valja reći da je tužba pravovremeno podnesena u roku iz čl. 21. st. 3 ZV-a.

8. Dakle, iz potvrde VI Policijske postaje, proizlazi, a nije niti sporno među strankama da su tuženik ŠG i njegov brat JG kritične zgode, 1.9.2024. došli na predmetno zemljište-streljanu za vrijeme dok se održavao trening, odnosno testno pucanje organizirano od strane tužitelja, te da su tražili od sudionika da prestanu sa pucanjem, jer da je to njihovo zemljište.

8.1. Sporno je između stranaka je li tim činom tuženika tužitelj smetan u posjedu predmetne nekretnine, a sporan je i posljednji miran posjed tužitelja na toj nekretnini.

9. Iz isprava koje prileže spisu utvrđeno je da je upravo na temelju zahtjeva tužitelja 2015. godine ozakonjena nezakonito izgrađena zgrada javne namjene izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (streljana koju čine strojarnica i nadstrešnica), kao i da je upravo po zahtjevu tužitelja 2017. godine utvrđena građevna čestica koja se upravo odnosi na nekretninu gdje se nalazi streljana. To ukazuje na činjenicu da je tužitelj još tada bio u posjedu predmetne streljane, gdje je organizirao treninge i natjecanja u streljaštvu.

9.1. Da je tužitelj bio u posjedu streljane i zemljišta oko streljane koje je potrebno za korištenje streljane proizlazi i iz iskaza zz tužitelja FG, a isto tako i svjedoka UG, SG, KG i ŽG koji su članovi lovačkog društva i korisnici streljane. Naime, oni svi u bitnom suglasno i uvjerljivo iskazuju da je streljana napravljena još 1998. godine na državnoj zemlji, kao i da su uredili i zemljište oko streljane i sve to koristili i uređivali dugi niz godina, a nastavili su i kada je predmetnu nekretninu stekao djed tuženika, s jednim prekidom dok je trajao sudski spor (kada zemljište oko streljane nitko nije koristio već je bilo zapušteno), da bi po završetku tog spora prije nekih 4 godine nastavili sa korištenjem i uređivanjem predmetne nekretnine. Svi oni osporavaju da bi tuženik i njegov brat obrađivali tu nekretninu koju oni koriste za potrebe streljane, tvrdeći da to nije moguće zbog treninga i natjecanja sa pucanjem u mete na toj zemlji, a što sud vjeruje jer je to logično.

Isto tako i sam tuženik u svom iskazu također potvrđuje da lovačko društvo ima streljanu na zemlji njegove obitelji, te da se radi o zidanom objektu sa metama oko kojeg je zemljište, a da ih društvo koristi dugi niz godina (15 godina). Isto tako i iz iskaza svjedoka JG, a i DG proizlazi da su tužitelji dugi niz godina u posjedu streljane s tim da su ih oni počeli tjerati sa te zemlje kada su prestali plaćati zakup koji je dogovorio još otac DG.

9.2. Iskazi tužitelja u pogledu posjeda predmetne nekretnine sukladni su i sa naprijed spomenutim rješenjem o izvedenom stanju od 24.3.2015. i rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice od 21.9.2017., iz kojih proizlazi da je na temelju zahtjeva tužitelja još 2017. godine utvrđena građevna čestica koja se upravo odnosi na nekretninu gdje se nalazi streljana, što ukazuje na činjenicu da je tužitelj još tada bio u posjedu predmetne streljane, gdje je organizirao treninge i natjecanja u streljaštvu.

9.3. Sud vjeruje tuženiku i svjedocima JG i DG da su oni tražili od tužitelja da prestanu koristiti tu nekretninu, ali to tek nakon što je tužitelj prestao plaćati zakup, a to ne znači da tužitelji nemaju posjed koji traje i koji uživa posjedovnu zaštitu.

9.4. Osim toga i iz rješenja ovog suda Psp-47/20 od 17.12.2021. je utvrđeno da je tužitelj i na dan 4.9.2020. bio u posjedu predmetne nekretnine (tada kčbr. [katastarska čestica]), na kojoj se vršilo natjecanje u pucanju organizirano od tužitelja, a koje je smetao brat tuženika JG. Upravo se svjedoci UG, SG, P i KG između ostalog pozivaju na odluku suda temeljem koje im je omogućen posjed predmetne nekretnine, a to je prema zaključku ovog suda upravo navedena sudska odluka.

10. Dakle iz provedenih dokaza proizlazi da je tužitelj na dan 1.9.2024. bio posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine, odnosno streljane i prostora oko streljane koje je potrebno za trening i natjecanje, pa kao takav uživa posjedovnu zaštitu.

11. Što se tiče samog čina smetanja posjeda, kao što je već naprijed navedeno, nije sporno da je na dan 1.9.2024. tuženik sa svojim bratom došao na predmetnu nekretninu i da su tražili od sudionika da prestanu sa pucanjem, navodeći da je to njihova zemlja. Nisu uvjerljivi iskazi tuženika i svjedoka JG da oni nisu vikali i ometali provođenje pucanja, jer iz uvjerljivih iskaza tužitelja i svjedoka UG, SG, KG i ŽG, koji su suglasno iskazivali o tom događaju jer su svi bili prisutni, je utvrđeno da su tuženik i JG glasno govorili, vikali, te su time aktivirali mete koje reagiraju na glas, te su te mete nekontrolirano počele izlaziti, tako da se radi toga trening pucanja koje je tužitelj organizirao nije mogao nastaviti. Takvo postupanje tuženika može se okarakterizirati kao smetanje posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini na kojoj se provodio treninga pucanja, upravo zbog toga što se trening nije moglo nastaviti zbog radnji tuženika.

12. Prema tome, s obzirom da je utvrđeno da je tužitelj činom tuženika smetan u svom posjedu, valjalo mu je pružiti posjedovnu zaštitu u smislu odredbe članka 22. ZV-a, pa je prihvaćen tužbeni zahtjev kao u izreci pod I.

13. Kako je tužitelj uspio sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, dosuđen mu je i parnični trošak imajući u vidu odredbu čl. 154. stavak 1. i 155 ZPP-a, kao i odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 - dalje Tarifa), a isto tako i zahtjev tužitelja.

Naime tužitelju je dosuđena jednokratna nagrada za cijeli postupak u visini 250,00 bodova, odnosno 500,00 eura (Tbr. 7/2), uvećano za 25% PDV-a, što je ukupno 625,00 eura.

U Zagrebu, 30. rujna 2025.

Sudac:

Martina Klanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka i to u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA:

- Tužitelju po pun.

- Tuženiku po pun.