Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž ZK-201/2025-2
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Dragici Samardžić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja TV iz [adresa], OIB: ([osobni identifikacijski broj]), koga zastupa punomoćnik Stjepan Eterović, odvjetnik u Supetru, protiv protustranke HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z- 10825/2024 od 29. svibnja 2025., dana 30. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
I.Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-10825/2024 od 29. svibnja 2025.
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga predlagatelja radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica].
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja za otvaranje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina] i to: u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] (toč.I. izreke), te je određena zabilježba odbijenog prijedloga radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na navedene nekretnine (točka II. izreke). Ujedno je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] (toč.III. izreke).
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbi članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. -Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s odredbom članka 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19. i 128/22. - u daljnjem tekstu: ZZK), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno, ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
2.2. Žalba nije osnovana.
3. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda, kada je donio pobijano rješenje.
4. Prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega prvostupanjski sud smatra da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede predmetnih nekretnina.
5. Predlagatelj je u ovoj pravnoj stvari podnio prijedlog za otvaranje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka radi ispravka zemljišnoknjižnog stanja i upisa prava stvarne služnosti na nekretninama u k. o. [katastarska općina] i to: u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica]. Pobijanim je rješenjem odbijen prigovor predlagatelja izjavljen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda posl. br. Z-37311/2020 od 8. studenoga 2023. kojim je navedeni prijedlog odbijen.
5.1. Odbivši prigovor predlagatelja zemljišnoknjižni sudac u pobijanom rješenju, u bitnome, navodi da je u postupku pravilno utvrđeno da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za usvajanje prijedloga predlagatelja u smislu odredbe članka 208.st.3. ZZK, jer je uvidom u zemljišnu knjigu utvrđeno da je povlasna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u suvlasništvu predlagatelja za ¼ dijela, te drugih osoba koje nisu obuhvaćene ispravom na temelju koje je zatražen upis. Stajalište je suda da kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine, te se stvarna služnost ne može zasnovati u korist alikvotnog dijela te nekretnine.
5.2. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da predlagatelji u ovom slučaju nije dokazao opravdanost za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.
6. Prema odredbi članka 208. stavku 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak se provodi kad za to postoji opravdani razlog glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška, dok prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
7. Odredbom članka 223. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( «Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV) služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnog prolaza odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. Prema odredbi članka 186. st. 4. ZV-a, kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi, na način koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti. Stoga, ako su povlasne i poslužne nekretnine u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu, ovlasti pripadaju svim suvlasnicima, odnosno zajedničarima, a trpljenja i propuštanja padaju na sve suvlasnike, odnosno zajedničare poslužne nekretnine, jer su stvarne služnosti nedjeljiva prava. One terete cijelu poslužnu nekretninu i vezane su s cijelom povlasnom nekretninom. Stoga pojedini suvlasnik ne može osnovati (realnu) služnost samo u korist svog alikvotnog dijela kao što je to učinjeno predmetnom sudskom nagodbom.
7.1. Odredbama ZV-a nije propisano da svi suvlasnici povlasne nekretnine moraju sudjelovati kod sklapanja ugovora o osnivanju prava služnosti, a niti je odredbama ZV-a kojima se regulira stjecanje prava služnosti dosjelošću propisano da svi suvlasnici povlasne nekretnine moraju izvršavati sadržaj prava služnosti. U pravnoj teoriji je zauzeto shvaćanje da pojedini od suvlasnika povlasnog dobra mogu valjano ugovoriti pravo na određenu stvarnu služnost, ali ne samo u svoju korist već i u korist ostalih suvlasnika, s tim da se služnost zasniva u korist nekretnine, a ne njezinih suvlasničkih dijelova (JV, Komentar Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, 1980. godina, RV, Pravo služnosti, Naša zakonitost broj 9-10, 1990.).
Slijedom toga, ne postoji zapreka da se pravo stvarne služnosti osnuje i na temelju pravnog posla sklopljenog s određenim brojem suvlasnika, ali pod uvjetom da se zasniva u korist cijele nekretnine.
7.2. U konkretnom je slučaju sudskom nagodbom temeljem koje se podnosi prijedlog za otvaranje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka zasnovano pravo stvarne služnosti samo u korist suvlasničkog dijela od ¼ povlasne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je upisan na ime predlagatelja, a ne u korist cijele povlasne nekretnine.
7.3. S obzirom na izneseno, prihvaća se zaključak prvostupanjskog suda da se stvarna (realna) služnost osniva u korist cijele povlasne nekretnine i da se ona ne može upisati na suvlasničkom dijelu te nekretnine, kako je to zatraženo prijedlogom u konkretnom slučaju.
8. Stoga je pravilno prvostupanjski sud primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka glede predmetnih nekretnina, odnosno da se radi o pravu koje prema odredbama ZZK ne može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, pa je slijedom toga pravilno postupio kada je odbio prijedlog predlagatelja.
9. Slijedom iznesenog trebalo je na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK- a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
U Splitu, 30.rujna 2025.
S U T K I NJ A:
Dragica Samardžić
