Poslovni broj: P-1403/2019-40

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sutkinji tog suda Jasni Baričević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) CG pok. C, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2) FG pok. C, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 3) IG pok. C, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 4) VG pok. C, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 5) LG pok. C rođ. CG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice ŽG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Skoblaru, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 23. rujna 2025. godine, u nazočnosti tužitelja pod 1) i pod 5) s punomoćnikom, te tuženice sa zamjenicom punomoćnika, te njene javne objave dana 30. rujna 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji pod 1) CG, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2) FG, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3) IG, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 4) VG, OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 5) LG, OIB [osobni identifikacijski broj], stekli pravo vlasništva na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi dvor površine 133 m2, zajedno za 1/4 dijela, odnosno svaki od tužitelja za po 1/20 dijela, pa stu stoga tužitelji ovlašteni na temelju ove Presude, a nakon njene pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom tog prava vlasništva na svoja imena, i svaki od tužitelja za po 1/20 dijela, uz istodobno odgovarajuće umanjenje postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženice: HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Dužna je tuženica UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužiteljima pod 1) CG, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2) FG, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3) IG, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 4) VG, OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 5) LG, OIB [osobni identifikacijski broj], prouzročene parnične troškove u iznosu od 3.364,31 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos parničnih troškova, teče od dana objave presude pa do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, doku preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa, zahtjev tužitelja za naknadom troška se odbija kao neosnovan.

III. Zahtjev tuženice za naknadom troška se odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji pod 1) do 5) (dalje u tekstu: tužitelji) u tužbi koju je ovaj sud zaprimio dana 30. svibnja 2019. navode da su vlasnici i posjednici nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi dvor površine 133 m2, zajedno za 1/4 dijela, odnosno svaki od tužitelja za po 1/20 dijela. Predmetnu nekretninu da su stekli nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja, oca EG i majke ĆG, a koji da su prethodno ovu nekretninu stekli darovanjem od NG rođ. TG. Prije toga, NG navedenu nekretninu da je stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje pok. majke TG ud. F.

Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja dvorište, koje su nekoć dijelile tri, kasnije četiri obitelji koje su imale kućna ulazna vrata na tom dvorištu. Danas, to dvorište da dijele tužitelji i tuženica koja je kupila tri kuće, koje izlaze na navedeno dvorište. Ističu kako tuženica već duži niz godina poznaje i viđa tužitelje na predmetnom dvorištu, pa još da je čudnije kako je tuženica mogla tražiti uknjižbu za cijelo na predmetnoj nekretnini, odnosno kako je Općinski sud u Zadru, u postupku koji se vodio pod posl. br. Rz-330/15, mogao udovoljiti takvom traženju, budući da postojeća uknjižba tuženice za cijelo, zasigurno ne odgovara stvarnom stanju vlasništva glede iste nekretnine. U navedenom postupku, neosnovano da se zanemario upis tužitelja kao suposjednika predmetne nekretnine (svi tužitelji u katastarskoj evidenciji da su bili upisani s adresama), odnosno da se povjerovalo neistinitim iskazima svjedoka koji su svjesno zatajili prava tužitelja na toj istoj nekretnini.

Prava istina da je ta da predmetna nekretnina pripada tužiteljima za ukupno 33/133 dijela, koje tužitelje nitko nikada, kao ni njihove prednike, nije ometao u posjedovanju ove nekretnine, pa čak ni sama tuženica.

S obzirom na naprijed navedeno, tužitelji da predlažu da sud nakon provedenog postupka, donese presudu kojom će usvojiti kao osnovan postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, pobliže opisan i označen kao u tužbi.

2. Tuženica u dostavljenom odgovoru na tužbu (l.s.27-28) navodi da poriče činjenicu da su tužitelji suvlasnici svaki za po 1/4 dijela nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi dvor površine 133 m2. Naime, iz povijesnog vlasničkog lista da je vidljivo da prednici tužitelja nisu bili upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, a pretpostavka za stjecanje prava vlasništva da jest ta da je prednik bio upisan kao vlasnik, odnosno suvlasnik nekretnine, što u konkretnom slučaju nije u odnosu na tužitelje. Obzirom na ovo navedeno, tužitelji da nisu mogli steći suvlasništvo kako to tvrde u tužbi i to od navedenih prednika. Stoga, tuženica predlaže da se odbije tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz obvezu plaćanja troškova tuženoj po tužiteljima.

3. U podnesku zaprimljenom 25. studenog 2019. (l.s.37-37), tuženica navodi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla za cijelo sama i putem svojih prednika. Naime, ona da je sa stvarnim vlasnikom i posjednikom iste, prodavateljem CGE zaključila ugovor o kupoprodaji dana 10. listopada 2016. godine, te stupila na njegovo mjesto u pojedinačnom ispravnom postupku koji se vodio pred ovim sudom pod posl. br. Rz-330/15. Prodavatelj da je predmetnu nekretninu naslijedio iza smrti svoje supruge ĐG, a ona da ju je naslijedila od svojih roditelja OG i ZG u jednakim suvlasničkim udjelima s bratom ŠG i sestrom GG, koji da su međusobno izvršili fizičku diobu, temeljem koje je ĐG, predmetna nekretnina pripala u vlasništvo za cijelo. ZG pok. ZG, otac ĐG, istu da je stekao fizičkom diobom nekretnina u suvlasništvu obitelji ZG. Inače, predmetna nekretnina, oduvijek da je znana kao „Marčev dvor“.

Dakle, tužitelji da nikad s predmetnom nekretninom nisu imali nikakve veze, niti su isti ikad smetali tuženicu i njezine prednike u posjedovanju iste, a što da su potvrdili i svjedoci saslušani u naprijed navedenom pojedinačnom ispravnom postupku. Tuženica nikad da nije imala nikakvog razloga posumnjati da bi neke treće osobe polagale pravo na predmetnu nekretninu, te svoje pravo vlasništva da je upisala putem pojedinačnog ispravnog postupka kao kvalificirani posjednik. Kako i zašto su se tužitelji sjetili da bi mogli tužiti tuženicu radi utvrđenja prava suvlasništva predmetne nekretnine, da ostaje nejasno budući da tužitelji i sami znaju da im suvlasništvo iste ne pripada već dugi niz godina, pa shodno izloženom, tuženica da predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan, te istima naložiti da joj naknade troškove ovog parničnog postupka.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem u dokumentaciju koja prilaže spisu i to: presliku Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti pok. EG posl. br. O-1157/03, UPP/OS-109/03-3 od 25. listopada 2004. (l.s.7-9), presliku Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti pok. ĆG posl. br. O-433/06, UPP/OS-83/06 od 8. lipnja 2006. (l.s.10-11), preslik Darovnice NG od 9. rujna 1964. koju je ista vlastoručno potpisala pred javnim bilježnikom Richardom C. Roberts u državi New York istog nadnevka (l.s.12-14), presliku Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti TG ud. Marijana posl. br. O-703/63 od 30. siječnja 1964. (l.s.16-18), posjedovni list broj 40 DGU, Područni ured za katastar Zadar od 27. svibnja 2019. (l.s.19 i 102), povijest posjedovanja za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], DGU, Područni ured za katastar Zadar od 16. prosinca 2019. (l.s.101-102), presliku izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] od 16. svibnja 2019. (l.s.23), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu kat. čest. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] od 15. kolovoza 2019. (l.s.30-35), presliku smrtnog lista za TG (Mariju) Marčev, izdan od Matičnog ureda Zadar, Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 31. svibnja 2019. (l.s.42), proveo očevid na licu mjesta dana 24. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice pod 2) s punomoćnikom, te tuženice osobno, te izvršio uvid u skicu sudskog očevida i fotografije vještaka Dražena Torbarine, ing. geod. od 29. travnja 2025. (l.s.84-86), fotografije u boji priložene uz tužbu (l.s.21-22), saslušao svjedoke MG (l.s.93-94), AG (l.s.94-95), ČG (l.s.95-96) i SG (l.s.104-105), proveo dokaz stranačkog saslušanja tužitelja pod 1) CG (l.s.106-108), tužiteljice pod 5) LG (l.s.108-110), te tuženice ŽG (l.s.110- 112), te izvršio uvid u priloženi parnični predmet ovog suda posl. br. P-981/71 i predmet zk odjela ovog suda posl. br. Rz-330/15, Z-9032/15 i Z-20309/18.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Predmetnim tužbenim zahtjevom tužitelji traže da se utvrdi da su na nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zajedno stekli pravo vlasništva za 1/4 dijela, odnosno svaki za po 1/20 dijela, te po pravomoćnosti ove presude, da su ovlašteni zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, svaki za po 1/20 djela, na označenoj nekretnini, uz istovremeno odgovarajuće umanjenje postojećeg upisa prava vlasništva na ovoj nekretnini s imena tuženice.

7. Tužitelji postavljeni tužbeni zahtjev temelje na činjenici da su čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekli nasljeđivanjem iza svojih roditelja pok. oca EG i pok. majke ĆG, a koji su oni prethodno stekli darovanjem od NG rođ. MG, a NG da je ranije ovu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza smrti svoje pok. majke TG ud. F.

Nasuprot tome tuženica tvrdi da tužitelji nisu smogli steći pravo (su)vlasništva na predmetnoj čestici jer prednici tužitelja da nikada nisu bili upisani (su)vlasnicima predmetne čestice, već ona da je vlasnica predmetne čestice koju da je stekla osobno i putem svog prednika FGE koji je bio vlasnik i posjednik, sa kojim da je zaključila Ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine 10. listopada 2006., a koji ranije da je predmetnu česticu stekao nasljeđivanje pok. supruge ĐG, a ona nasljeđivanjem svoji roditelja OG i KG zajedno s bratom ŠG i sestrom GG, te u diobi sam ista nekretnina da je za cijelo pripala ĐG.

8. Iz preslike Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti pok. EG posl. br. O-1157/03, UPP/OS-109/03-3 od 25. listopada 2004. (l.s.7-9) slijedi da je proveden ostavinski postupak tijekom kojeg je, između ostalog utvrđeno da njegovu ostavinsku imovinu, kao izvanknjižno vlasništvo čini i dio predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovnom listu br. 40 k. o. [katastarska općina], te njegovim nasljednicima temeljem Zakona i odricanja su proglašena njegova djeca, kćeri VG, OG, LG, FG i sin CG, svaki za po 1/5 dijela.

9. Iz preslike Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti pok. ĆG posl. br.O-433/06, UPP/OS-83/06 od 8. lipnja 2006. (l.s.10-11) slijedi da je iza smrti majke tužitelja proveden ostavinski postupak tijekom kojeg je utvrđeno da njenu ostavinsku imovinu čine novčana potraživanja, te njezinom nasljednicom, na temelju Zakona i ustupa je proglašena kći LG za cijelo.

10. Iz preslike Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti TG ud. F posl. br. O-703/63 od 30. siječnja 1964. (l.s.16-18) slijedi da je po provedenom ostavinskom postupku utvrđeno da njenu imovinu čine nekretnine, opisno označene oranice zv. "Pod studenac", "Stražica", "Pod stražu", "Smokvina", "Skračje" i "Sirunski", i stambena zgrada na sprat, sve položeno u k. o. [katastarska općina], i njenom nasljednicom na temelju Zakona je proglašena njena kći JG iz [adresa] za cijelo.

11. Iz preslike Darovnice Kristine Dužić od 9. rujna 1964. koju je vlastoručno potpisala pred javnim bilježnikom Richardom C. Roberts u državi New York (l.s.12-14), slijedi da je izjavila da stalno živi u [adresa], da je preko Generalnog konzulata SFRJ u New Yorku dobila Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru br. O-703/63, koje se tiče imetka u [adresa] kojega je njoj ostavila pok. majka TG ud. F, a kojim je sud riješio da joj cijeli imetak pripadne za cijelo. Imetak da se sastojao od čestica i stambene zgrade u [adresa], pa kako je svjesna velikih usluga koje su EG i RG učinili za njenu pok. majku, za uzvrat velike ljubavi koju su oni učinili njenoj pok. majci, ona istima da dariva taj cijeli imetak koji je stekla iza svoje majke, te u svoje ime i ime svojih nasljednika, zauvijek da se odriče navedenog imetka i ovlašćuje spomenute EG i RG iz [adresa] da taj imetak drže kao svoje vlasništvo.

12. Iz posjedovnog lista broj 40 DGU, Područni ured za katastar Zadar od 27. svibnja 2019. (l.s.19 i 102) slijedi da dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva " [adresa], u naravi dvorište, površine 33 m2, je upisan kao suposjed CG, FG, LG, VG i OG, svakog za po 1/5 dijela, dok iz povijesti posjedovanja za predmetnu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 16. prosinca 2019. (l.s.101- 102) slijedi da pregledom najstarijih podataka kojima se raspolaže za k. o. [katastarska općina], a koji datiraju iz 1937. godine, čest. zgr. [katastarska čestica] da se nalazi evidentiranom u zajedničkom posjedovnom listu na ime PG ud. F za 2/12 dijela, BG ud. DG za 2/12 dijela, CŽ pok. FŽ za 1/12 dijela, IŽ za 1/12 dijela, FŽ za 2/12 dijela, ZG pok. I za 2/12 dijela i DG pok. DG za 2/12 dijela. Takvo stanje da je ostalo neizmijenjeno sve do I. revizije k. o. [katastarska općina] 1949. godine, a kojom je utvrđena izmjena posjednika predmetne čest. zgr. [katastarska čestica], te od tada njenim posjednicima su bili evidentirani ZG za 1/4 dijela, VŽ za 1/4 dijela, ŠG za 1/4 dijela i PG ud. F, odnosno EG pok. DG za 1/4 dijela. Godine 2006., prema Rješenju o nasljeđivanju iza smrti EG posl. broj O-1157/03, posjednicima čest. zgr. [katastarska čestica] su evidentirani CG, EG 1/5, FG, EG 1/5, LG, EG 1/5, VG, EG 1/5 i IG, EG za 1/5, a što je vidljivo i iz naprijed izloženog posjedovnog lista br. 40.

13. Dakle, iz priložene povijesti posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] slijedi da je na predmetnoj čestici prednica tužitelja kao suposjednica za 2/12 dijela bila upisana još od 1937.godine i to kao PG ud. F, a kasnije I. revizijom k. o. [katastarska općina] 1949, ista je upisana kao suposjednica za ¼ dijela, a na koji udio se kasnije upisuje otac tužitelja pok EG pok. DG, te po smrti istog na njegov dio se upisuju njegova djeca, ovdje tužitelji. Da je upisana PG ud. PG prednica tužitelja koji istu navode kao TG ud. PG, razvidno je iz preslik smrtnog lista za istu, izdan od Matičnog ureda Zadar, Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 31. svibnja 2019. (l.s.42), iz kojeg je razvidno da je njeno ime bilo TG (Marija) Marčev, te da je preminula **.**.9163.

14. Iz preslike izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] od 16. svibnja 2019. (l.s.23) slijedi da je predmetna kat. čest. [katastarska čestica] ZGR u naravi dvor, površine 133 m2, upisana kao vlasništvo ŽG, ovdje tuženice, i to u zk ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu kat. čest. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] od 15. kolovoza 2019. (l.s.30-35), slijedi da pred. kat. čest. [katastarska čestica] ZGR je u naravi upisana kao dvor, ukupne površine 133 m2, te na istoj, pored upisanih trećih osoba iz obitelji TG, kao suvlasnica je bila upisana i ĐG za 1/84 dijela + 1/84 dijela (prijenos prava vlasništva 1/84 dijela s GG pok. ZG) + 1/84 dijela (prijenos prava vlasništva 1/84 dijela s ŠG), da bi 2011. godine temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-971/11 na suvlasničkom udjelu ĐG od 3/84 dijela se upisao kao vlasnik Brosch LŽ, koji je kasnije tim suvlasničkim udjelom od 3/84 dijela na predmetnoj čestici raspolagao temeljem Ugovora o kupoprodaji od 10. listopada 2016., ovjerenog kod javnog bilježnika Petera Buddea u Dortmundu dana 7. studenog 2016. uz apostille SR Njemačke od 14. prosinca 2016., pod br. 9E4-74 Bd.48, a temeljem kojeg se tuženica ŽG upisala vlasnicom za 3/84 dijela predmetne čestice.

15. Dakle, iz priložene povijesti zk upisa za predmetnu česticu razvidno je da prednici tuženice nije bili upisani vlasnicima za cijelo predmetne čestice, kako to tvrdi tuženica tijekom postupka, već je vidljivo da su bili upisani kao suvlasnici za 3/84 dijela, i to pok Ljubica Brosch 1/84 dijela+1/84 dijela +1/84 dijela, a koje udjele je po njenoj smrti naslijedio suprug CGE, i koji je bio upisan suvlasnikom za 3/84 dijela koja je ranije bila upisana suvlasnicom za taj suvlasnički udio. Također je razvidno da je prednica tužitelja pok. TG ud. F bila upisana suvlasnicom za 2/12 dijela, i to kao PG ud. F.

16. Uvid u priloženi predmet zk odjela ovog suda posl. br. Rz-330/15, Z-9032/15 i Z-20309/18, sud je utvrdio da je prednik tuženice CGE kao predlagatelj ovom sudu 30. lipnja 2015. godine podnio prijedlog za ispravak i uknjižbu prava vlasništva na temelju pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] tražeći da sud ispravi zk stanje na predmetnoj nekretnini na način da se pored već upisanog suvlasničkog udjela od 3/84 dijela, upiše suvlasnikom za 81/84 dijela, odnosno za cijelo. uz istovremeno brisanje prava vlasništva ostali zk suvlasnika. U prijedlogu je naveo da je nekretninu stekao nasljeđivanjem svoje supruge ĐG koja istu da je stekla nasljeđivanjem svojih roditelja OG i ZG zajedno bratom ŽŽ i sestrom GG i u fizičkoj diobi sa istima predmetna nekretnina da je pripala njoj za cijelo. Ranije otac ZG pok. ZG nekretninu da stekao fizičkom diobom nekretnina u obitelji ZG.

17. Uz prijedlog predlagatelj je priložio Rješenje o nasljeđivanu iza pok. supruge ĐG iz kojeg je razvidno da je predmetnu nekretninu naslijedio za 3/84 dijela, dok iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza pok. HŽ pok. ZG je razvidno da je ovaj bio upisan suvlasnikom na predmetnoj čestici za 2/24 dijela. Nadalje, sud je utvrdio da je ŽG, ovdje tuženica, podneskom od 10. srpnja 2018 godine zatražila subjektivnu preinaku tražeći da stupi na mjesto predlagatelja jer da je sa istim zaključila Ugovor o kupoprodaju nekretnina u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je ovaj sud u odnosu na istu donio Rješenje 13. rujna 2018 kojim je ispravio zk stanje u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je odredio brisanje prava vlasništva s imena upisanih zk suvlasnika uz uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj čestici u korist predlagateljice ŽG, ovdje tuženice za cijelo.

18. Uvidom u priloženi Ugovor o kupoprodaji nekretnina kojega je tuženica zaključila sa CGE **.**.2016. sud je utvrdio da je temeljem istog, tuženica od CGE, kao prodavatelja, između ostalog kupila i suvlasnički udio 3/84 dijela na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 19. Provedenim očevidom na licu mjesta dana 24. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice pod 2) s punomoćnikom, tuženice osobno, te vještaka mjernika sud je utvrdio da čest. zem. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja dvorište koje je s tri strane ograđeno pročeljem starih kuća tuženice čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica]. i čest. zgr. [katastarska čestica], pročeljem stare kuće tužitelja čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s jugo zapadne strane se proteže uz čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi stara kapelica s dvorištem), dok se jugoistočne strane cijelom dužinom graniči s čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi betonirani javni put. Također je utvrđeno da navedene stare kuće stranaka imaju kućna vrata - izlaze na predmetno dvorište, a što je sve prikazano na skici sudskog očevida vještaka Dražena Torbarine, ing. geod. od 29. travnja 2025. kao i fotografijama (l.s.84-86), na koje stranke nisu imale prigovora.

20. Svjedok MG (l.s.93-94) u bitnom je posvjedočio da se radi o dvoru ispred kuće, a u sklopu toga dvorišta da je bila i stara kuća njegovog djeda pok. ŠG. Kada je djed umro, ta njihova kuća da se podijelila na njegova dva sina V i L i kćer UŽ, a kuću da je dobila UŽ. Kao dijete, do svoje 2. godine tamo da je živio preko ljeta, a kada je imao 10-12 godina, zna da je to bio zajednički dvor, a njegov djed tada još da je bio živ. Tu da su bili ZG i EŽ, ĆŽ, s desne strane njihove kuće da je bila obitelj NŽ, a do njih da su bili ti Ž H, FG, U. Njihov otac da se zvao EG, a zaboravio je ime njihove majke. To dvorište da je bilo njihovo, zajedničko od svih familija koje su živjele u tim kućama.

Dolje da je malo dolazio, jer je više vremena provodio u [adresa]. Nakon što je odslužio vojsku 1981., tamo da nije dolazio, rijetko da bi dolazio jer tu njihovu kuću da je dobila njegova teta, dok njegov otac da je radio novu kuću na njihovoj zemlji i kasnije da je dolazio u novu kuću. Kasnije, ne zna koje godine, teta UŽ tu djedovu kuću da je prodala ŽG. Ne zna koje je godine preminuo EG, ni tko je poslije živio u toj njegovoj kući, jer nakon što je odslužio vojsku, tu da nije više dolazio. Na poseban upit svjedok je naveo da dok mu je djed bio živ, da je znao tu samo doći, a nakon smrti bake koja je preminula poslije djeda, tu da nije dolazio. TG da mu nije poznata, a TŽ da je bila sestra njegovog djeda ŠG. Dok su bili djeca, on, H i FG u tom dvorištu da su se igrali i nikad da nije bilo govora, da se znalo točno čiji je koji dio dvorišta, jer ovo dvorište svi da su zajedno koristili, barem njihovi stari.

21. Svjedokinja AG (l.s.94-95) sestrična tužitelja je posvjedočila da se ovdje radi o dvorištu pred kućom u [adresa], a koja kuća da je bila od njenog strica, a sada da je prešla na djecu. Prije strica, ova kuća da je bila vlasništvo tetke od stričeve žene RG, ali da ne zna kako se zvala ta tetka. Stričevoj ženi RG, ta njena tetka da joj je ostavila, darovala tu kuću, a koju danas da koriste djeca pok. strica EG. Kao dijete da je dolazila u [adresa] i tada kada bi išla posjetiti strica, da bi prolazila kroz to dvorište gdje su bile 4 kuće. Jedna kuća da je bila od strica C, druga kuća da je bila od kapetana ŠG (ne zna kako se zvao), a za ostale kuće da ne zna. To dvorište da je svatko koristio ispred svog ulaza, a središnji dio da su koristili svi zajedno po potrebi. Pred svakim ulazom da je bilo posađeno cvijeće, loza i sl. Kad je stric EG preminuo, ne zna kako su se njegova djeca podijelila, da nije u to ulazila. Kasnije tamo da je rijetko dolazila, tako da ne zna tko danas živi u tim starim kućama. Ne može se sjetiti djevojačkog prezimena strine RG, a niti se može sjetiti osobe imena IGE.

22. Svjedok ĐŽ (l.s.95-96), navodi da gđu ŽG poznaje, ista da je navodno kupila kuće oko ovog dvorišta. U tim kućama koje je ona kupila, da je živio EG i ĆŽ koja se udala za E, a inače te kuće da su bile obitelji IGE. ĆŽ da je živjela u zadnjoj kući, EG da je živio u kući odmah do crkvice, a tu da je bila i jedna tetka NŽ, koju nikad da nije vidio. EG i ĆŽ da su bili rođaci, a to da je bila njihova tetka NŽ, koja je živjela u kući do C. Prvo da je bila kuća od C, zatim kuća od tetke NŽ, potom kuća od ŠG (djed svjedoka MG), te Ljubičina kuća odmah do ceste u kojoj je živjela s mužem koji je bio Ć. Ispred tih njihovih kuća da je bilo to dvorište koje je bilo zajedničko svih njih, koje su koristili i na njega izlazili. Njemu da su rekli da su ĆŽ i njen muž, tu kuću prodali gđi ŽG, a to da je bilo prije desetak godina. Isto tako, dva unuka tete NŽ da su prodali gđi ŽG,

Pok. OŽ, da je poznavao, ali ne zna tko je naslijedio njegovu kuću. Vidio je da su tamo dolazili njegov sin H i kćerke. Misli da je ĆŽ ovu kuću naslijedila od roditelja, dok joj sestra GG i brat I, da su živjeli u drugoj kući. Osoba VŽ ud. DG da je to bila ta tetka NŽ. Nikad prije da nije svjedočio u vezi ove čestice.

Na poseban upit punomoćnika tužitelja svjedok je naveo da je poznavao ženu EG, ista da se zvala RG, a misli da joj je djevojačko prezime bilo N ili T. Osoba imena IGE ud. F da mu nije poznata. Danas ovo dvorište isključivo da koristi gđa UG, jer drugi tamo da ne dolaze. VG da je u [adresa], LG i H da su u [adresa], povremeno da dolaze. FG da je na [adresa] udana za FG, IG da je bila udana u Sloveniju, a sada da je na [adresa] iza ovih kuća. Neda da dođe otvoriti tu njihovu staru kuću, kao i IG, dok H godinama da nije dolazio. Osobno, da nikako nije bio u tom dvorištu, dok njegova kuća da je 30-40 metara dalje, kraj zvonika velike crkve.

Na tražnje punomoćnika tužitelja da pokaže kuda se prolazi da bi se došlo do kuće EG, svjedok je na skici sudskog očevida (l.s.84) pokazao da se do Ljubine kuće može doći s betoniranog javnog puta (čest. 1858/1) pa preko ovog dvorišta, te preko prolaza (čest. 6/2), potom ispred stare kapele niz betonske stepenice koje je EG napravio i potom preko malog dijela ovog dvorišta do kuće.

23. Svjedokinja SG (l.s.104-105), sestrična tužitelja pod 1) do 5), svjedoči da su ovo sporno dvorište koristili njen stric EG, strina ZŽ i njihova djeca, i to od 50-ih kad su se iselili iz njihove zajedničke kuće i otišli u ovu kuću Đ. Pok. VGE da je bila rođakinja pok. strine ZŽ. Ista da je živjela sama u toj kući, a je imala kći NG u [adresa] koja se složila s majkom da oni (stric i strina) kod nje žive i da je čuvaju, da se brinu o njoj i zauzvrat da im je ostavila ovu kuću. Kad su EG i ZŽ umrli, njihova djeca da su naslijedila ovu kuću i dvorište. Na [adresa] da nije bilo pekare, tako da je svaka kuća imala krušnu peć, pa tako i oni u ovom dvorištu da su imali veliku krušnu peć, koju stric da je kasnije srušio i tu napravio malu ogradu gdje je zasadio lozu da bi imao nadstrešnicu od loze. Nakon smrti strica i strine, to njihovo petero djece da su koristili tu kuću, i dolazili u istu. VG da se udala u Beograd, a IG u [adresa] tako da su one dolazile svako ljeto. Prva kuća do stričeve kuće da je bila VŽ, potom kuća od ŠŽ i sestre mu TŽ, a potom kuća OŽ i PG. Dvorište ispred tih kuća da je bilo zajedničko od svih njih, dok EŽ, koji je bio povratnik iz Južne Amerike, nije ogradio svoj dio dvorišta i napravio zidić u tom dvorištu. Ne zna točno kad je to bilo, jer dolje da je dolazila samo za praznike jer 1949. da je otišla u gimnaziju. Tome da se jako suprotstavio pok. ŠŽ jer je bio je protiv toga što se EŽ ogradio, ali uzalud, to da je tako ostalo iako su se svi bunili. Bio Kako je EŽ bio došao iz Južne Amerike smatrao je da može raditi što god hoće, tako da je srušio zid, tj. otvor u zidu pokraj kapelice da može preko crkvenog dvorišta ići u svoju konobu. Tomu da se bunio njen stric, i to da je htio zatvoriti, ali nije uspio. Kako je EŽ tada napravio taj zid i ogradio dvorište, takvo stanje da je i dan danas na terenu. Preko tog svog ograđenog dvorišta, pa preko sredine dvorišta EŽ da je izlazio na otvorena vrata gdje su stepenice, tako da je koristio i sve druge dijelove dvorišta. Stric EŽ da je normalno i dalje prolazio preko tog dvorišta, a svi tada da su bili u dobrim odnosima. Dok EŽ nije otvorio prolaz u zidu kapelice, glavni izlaz iz dvorišta da je bio jedan lijevi( ako se išlo kupati), i desni (ako se išlo u dućan), a tuda oni da su išli, prolazili. Ako ste išli u dućan, išlo se ravno preko desnog ulaza, ako ste išli se kupati, onda ste išli na lijevi izlaz. Danas ovu kuću i dvorište da koristi LG, CG i VG, dok IG da ima pravo u toj kući boraviti i ima svoju sobu. ZG da je bio brat od GŽ, i nije živio u toj kući.

Tuženicu da poznaje i ista da ima tamo nekretnina. Prvu nekretninu (prva kuća do stričeve) da je kupila od VŽ, potom da je kupila od LGE, onda i od GŽ, tj. od njegovog zeta E koji je oženio njegovu nećakinju ĆŽ. Ne zna kad je Ljubin zet prodao tu kuću, a kada je to prodao ĆŽ i njena sestra GG da su već bile preminule. ĆŽ i njen muž da su živjeli u [adresa], ali svako ljeto tu da su dolazili. Dok je ĆŽ bila živa da nije bilo problema oko korištenja dvorišta, a kad je tuženica kupila prvu nekretninu do strica, ista da se koristila cijelim dvorištem ako joj je trebalo, tako da je koristila dvorište od tetke, strine, kao svoj dio dvorišta. Pretpostavlja da su vlasnici tih kuća znali koji je čiji dio dvorišta, ali nitko to da nije potencirao.

Na poseban upit tuženice, svjedokinja je iskazala da je i njen stric ogradio od kraja kuće do ulaznih vrata, gdje je skinuo krušnu peć koja je bila do samih ulazni vrata, pa to da nije dvorište, Danas, tu da je ograđen mali rasadnik u kojem da je stric posadio lozu i napravio nadstrešnicu.

Po predočavanju skica sudskog očevida na l.s.84, svjedokinja je na traženje tuženice pokazala da bi desni prolaz bio od predmetnog dvorišnog dijela pa pravcem preko betoniranog javnog puta gledajući od strane svjedokinje desno, a lijevi gledajući lijevo, a što je na skici označeno crvenom kemijskom točkama A (desni) i B (lijevi) prolaz. Na upit da li su ispred tih kuća postojali stupići i postoje li i danas, a koji da su nešto označavali, svjedokinja je iskazala da ne može tvrditi ni da ni ne, a ako su postojali da ih nije zapazila. Čini joj se možda jedan između kuće od VŽ i ŠŽ, ali da ne može tvrditi. U ovo dvorište da je dolazila i tu da je viđala sve one koji su tu živjeli - pok. VŽ, pok. kapetana ŠŽ ŠG, GŽ i PG, ĆŽ i GG prije nego su otišle u Njemačku (Ljubove nećakinje). Viđala je i susjede.

24. Tužitelj pod 1) CG (l.s.106-108) tijekom saslušanja navodi da ima taj jedan glavni ulaz s ceste kojim dolaze u dvorište i želi da svatko ima pravo na to dvorište, to da je bilo zajedničko i nikada da se nije dijelilo. Nikad ispred susjeda da nije stavljao smeće ili sl., jer svatko da je imao svoj dio i to se poštivalo, a središnji dio dvorišta da je bio zajednički i tu se da se ništa nije smjelo graditi, takav da je bio dogovor. To da je bilo još kad su tu bili njegov otac i majka, kao i ostali susjedi. U jednom dijelu dvorišta ljudi da su stavljali drva jer su tu bile krušne peći. I oni da su imali krušnu peć koja je bila u dijelu gdje je sada vrtlić uz njihovu kuću, a drva da držali na dijelu do kamenog zida čestice na kojoj je stara kapelica, a danas tu da je neko cvijeće, dok njegova majka da je znala na tom dijelu gdje s držali drva, kasnije saditi cvijeće. Dok je tu živio, gđa VŽ, čija je kuća odmah do njihove, tu da nije živjela, nego u centru sela kod sestre, tako da su njegova majka, ŠŽ i EŽ koristili ovaj dio gdje je danas cvijetnjak, tako da bi tu posadili malo selena, peršina i sl. Svi da su koristili ovo dvorište i nikad nitko nikome da nije zalazio do ulaznih vrata, a sredina dvorišta da je bila zajednička, tu da se ništa nije moglo graditi, takav da je bio dogovor.

Ovu kuću pok. otac i mati da su naslijedili jer su dogledali VGE i dobili je darovnim ugovorom, tj. kuću da je dobila njena kćerka NG u [adresa], a ona to da je njima darovala. Danas ovu njihovu kuću da koristi sestra LG, sestra VG preko ljeta kad dođe iz Srbije, a i sam povremeno vikendom i ljeti. Do kuće da dolazi ovim glavnim putem, pogotovo ako nešto moram nositi, tada prolazi preko centra dvorišta. Njegove roditelje a ni njega, nikad nitko da nje ometao u korištenju ovog dvorišta. Sjeća se kao dijete da su govorili da je EŽ napravio cisternu gdje nije smio i ogradio je zidićem, napravio sebi dvorište. Taj zidić koji je EŽ podigao, tuženica je da je porušila i podigla drvenu konstrukciju. Ovo dvorište svi oni da su koristili za prolaz kako bi došli do svoji ulaznih vrata. Njihovi stari nikad da nisu podijelili ovo dvorište, već da je bilo zajedničko i svi da su ga koristili zajedno.

Kasnije kada je kuću pok. GŽ dobila njegova nećakinja koja je bila udana za E, ovo dvorište da je koristila jednako kao i njihovi preci ranije, na način da bi se tuda prolazilo, a ona nikad da im nije spočitavala da tuda prolazimo, niti je označavala do kuda bi bilo njeno dvorište. Problemi da su nastali kada su na internetu vidjeli da je ovo dvorište upisano na nju. Do tada tuženica da im nije branila da prolaze tim dvorištem. Kad su to vidjeli, sestra LG da je s njom razgovarala. Prije 2-3 godine, tuženica, bez da ih je pitala, sa dvorišta da je izvadila stari beton i stavila nove ploče. U vezi toga, osobno da nije kontaktirao s tuženicom. Dok je bio dolje, da je vidio tuženicu da sadi cvijeće do crkvice i da je skoro na središte dvorišta stavila vijenac gusterne koji je ispilala da joj služi kao nekakav pitar, te tome da se protivio. Po predočavaju fotografije sudskog očevida na l.s.85, pa na upit kad je napravljena nadstrešnica na čest. zgr. [katastarska čestica], isti je naveo da je to bilo prije par godina, možda prije 3-4 godine, dok drvena nadstrešnica na čest. zgr. [katastarska čestica], da je napravljena prije možda 2-3 godine.

Zamjenica punomoćnika tuženice je prigovara iskazu tužitelja pod 1) kako kontradiktornom u dijelu kada navodi da bi svatko ispred svoje kuće imao svoj dio dvorišta, a potom gdje navodi da nikada nije bilo nikakve podjele i da je cijelo dvorište bilo zajedničko.

25. Tužiteljica pod 5) LG, (l.s.108-110) tijekom stranačkog saslušanja je navela da je ovo dvorište bilo zajedničko od svih njih, podjele da nije bilo i svi oni da su bili suvlasnici dvorišta. Spomenuti stupići, da su bili potrebni radi hlada, a ne radi podjele. Njeni roditelji tu da došli i živjeli od 1950., te kako su dogledali tetu PG do 1963., njena kći NG iz [adresa] da im je dala tu kuću i sve ostalo, dvorište i zemlju. Cijela obitelj da je tu bila i živjela sve dok oni (djeca) nisu pošli u školu, kasnije radili, tako da su tu i dalje njeni roditelji ostali živjeti. Otac da je umro 2003., majka 2006. a kako je njena firma tada bila u stečaju i nije radila, te godine da je prijavila boravište u [adresa] u toj kući, a što je tako i danas. Boravi i na [adresa] i u [adresa] jer ima obitelj.

Ovo dvorište, da je bilo zajedničko, i svi oni da su bili suvlasnici, njih četvero suvlasnika kuća, te nitko da nije bio vlasnik točno određenog dijela dvorišta. Svatko da je čistio ispred svojih vrata. Do sama crkve tu da je bila tvrda zemlja i tu da su bila drva, dok preostali dio dvorišta, svi zajedno da su pocementirali. Između njih nikad da nije bilo spora, a oni kao djeca da su se igrali bilo gdje u tom dvorištu i nitko im to nije branio. Tako su da su dolazili i u dio dvorišta od ŠG, to da je dio ispred njegovih ulaznih vrata, i to da nije bilo njegovo dvorište, već zajedničko. Nikad nisu smatrali da bi netko mogao doći i reći da nemaju dvorišta. Cijeli njen život, a danas da ima 70 godina, nikad nitko da joj nije došao i rekao " To je moje", osim što da joj je prije par godina gđa ŽG, kad su dolazili iz [adresa] i kad su pošle na kavu rekla: "Znaš li LG da je ono dvorište cijelo moje?". To da je šokiralo, te joj rekla: "Molim? Ti nisi normalna, kako tvoje, di smo mi?". Na to tuženica da joj je rekla da pogleda na internet, bez ikakvog objašnjenja. Kad je došla kući, da je pogledala na internet i vidjela da je ŽG bila upisana 1/1, nakon čega da je zvala brata i sestre, a potom da su po odvjetniku i pokrenuli ovaj postupak. Tuženica da je jednostavno radila po tom dvorištu (širila cvijetnjak do crkve), a nikoga ništa da nije pitala, već da se ponašala da je to samo njeno. Do tada da su bile u dobrim odnosima, te joj nije bilo jasno kako je mogla to napraviti kad svi četvero su bili suvlasnici.

Danas u ovu njihovu kuću da dolazi, uređuje što treba jer kuća da je već dotrajala. I brat kad može da dođe s obzirom da mu žena radi, sestra FG da dođe otvoriti kuću da prozrači, jer živi na [adresa]. Oni (tužitelji) da su suvlasnici kuće i dvorišta, jer su naslijedili iza roditelja na jednake dijelove. Do kuće da dolazi kroz glavni prolaz lijevi i desni kuda su i uvijek prolazili. Nikad nitko da im nije osporavao i sprječavao prolaz preko dvorišta, a niti su oni ikome od ostalih, te nikad nije bilo spora između njih ičemu. To što je izjavljeno da je tu gusternu i zidić napravio EŽ, to da nije bila namjera da ogradi dio dvorišta, već to da je bila potreba GŽ da bi imao vodu i zbog toga svi oni da su ga pustili, a ograde nije bilo nigdje. Kada je to bilo imala je 10-12 godina, tu je živjela.

Ta krušna peć da je bila od pok. tete PG, te roditelji da su je naslijedili. Njihova kuća da nema drugi ulaz, niti drugo dvorište, dok iza kuće da im je bio vrt koji su obrađivali, to da im nije bilo dvorište, te iz same kuće da se izlazilo u taj vrt. Kasnije u tom vrtu iza kuće otac da je napravio gusternu i konobu za njihove potrebe.

Poriče da je tuženica pozvala nju i muža na kavu i obavijestila ih da ima gruntovni izvadak i pokazala im isti, već da kada su njih dvije išle s borda da su pošle na kavu i tužena da joj je tada prvi put rekla da je dvorište cijelo njeno, a ne da je dvorište cijelo upisano na nju, ali da će sve biti kao i do sada.

26. Tuženica ŽG tijekom stranačkog saslušanja navodi da s nikim od tužitelja nije sklapala ugovore, već s vlasnicima ostalih triju kuća u sklopu ovog dvorišta. Prvu kuću, do kuće tužitelja da je kupila 1988. od nasljednika pok. VŽ, i to O i NŽ. Sljedeću kuću da je kupila od nasljednice, kćerke Tonija Marčeva 2000. godine. Treću kuću da je kupila od bračnog para CGE, ĆŽ i CGE u kojoj su oni živjeli, iako su bili u Njemačkoj. ĆŽ da je bila nećakinja EŽ i ona da je naslijedila kuću i druge njegove nekretnine koje su bile gruntovno nesređene. ĆŽ da je imala sestru GG i brata, oni da su umrli prije nje, a kako je ona umrla prije svog muža, a nisu imali djece, tako njen suprug da je došao u naslijeđe njenih nekretnina, između ostalog i sporne nekretnine - dvorišta. Pošto je to bilo gruntovno nesređeno i kako je njen suprug to odlučio prodati, on da je započeo sređivanje gruntovne imovine. Taj ispravni postupak da nije ona započela već CGE, a u njenom kupoprodajnom ugovoru da su bili naznačeni kuća, dvorište i ostale nekretnine koje da nisu predmet ovog pojedinačnog ispravnog postupka. Nakon završetka toga ispravnog postupka, da dolazi do uknjižbe na njeno ime na ovim nekretninama, između ostalog i na dvorištu, i to temeljem toga ugovora kojeg je zaključila s CGE. I nju da je to iznenadilo jer svi oni da su zajednički koristili dvorište. Tada da je pozvala LG i njenog muža i rekla im da je to stekla, ali da će se dvorište koristiti kao i do sad, a tako i dan danas da ga koriste. U međuvremenu da joj je dala prijedlog, tj. obzirom da je pokrenut ovaj postupak, njihovom odvjetniku da je dala prijedlog da se konačno to dvorište i uredi na način kako se to i koristilo. Na intervenciju LG, da je zatvorila dio gdje je ova nadstrešnica, rekla joj je da stavi krpu da to ne gleda. Otkad je umrla pok. susjeda, majka tužitelja 2006., cjelokupnu brigu o svemu oko dvorišta je preuzela jer oni da slabo dolaze. To što imaju boravište dolje, to je zbog karte. Da je dala prijedlog baš onako kako se koristilo, svakom ispred svoje kuće da bude u vlasništvu, a ostatak dvorišta da ostaje zajedničko. Taj prijedlog da su odbacili, a sad da su zatražili dopunu da se njihov dio proširi do stepenica koje vode kroz crkveno dvorište. To da je prihvatila i s tim da se složila, tako da bi oni išli preko crkvenog dvorišta, ali kada im je rekla da onda nema korištenja ostatka dvorišta jer im ne treba, nisu pristali ni na to. Više da nije spremna postići dogovor s tužiteljima.

Na poseban upit tužitelja, tuženica je iskazala da joj MŽ nikad nije izričito rekao da je to dvorište samo njegovo, ali kroz gruntovni izvadak da se vidi da su kuća i dvorište bili njegovi, što su i napisali u kupoprodajnom ugovoru, dakle prije nego što je završen ispravni postupak.

Prije zaključenja ugovora, MŽ da joj je predočio Rješenje o nasljeđivanju iza pok. supruge ĐG, dok sama da je izvukla gruntovne izvatke za ovo dvorište, te sama da je sastavila kupoprodajni ugovor na temelju dokumentacije. Kad su zaključili ugovor, on da je uveo u posjed toga što je kupila. Nije joj rekao konkretno da je dvorište njegovo, kao što joj nije rekao ni za ostalih 58 nekretnina koje je kupila od njega. Misli da je pojedinačni ispravni postupak počeo puno prije nego je razmišljala da bi to kupila, a nakon što je kupila ovu kuću s dvorištem, njegova odvjetnica da je nastavila ovaj postupak. MŽ da je bio suposjednik ovog dvorišta, kao i drugi, i nikad da nije rekla da je on bio isključivi posjednik.

27. Slijedom naprijed izloženog, s obzirom na utvrđenu činjenicu da su tužitelji predmetnu nekretninu, kao izvanknjižno vlasništvo, stekli nasljeđivanjem pok. oca GŽ koji je preminuo 2003. (Rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-1157/03, UPP-OS-109/03), a koji je istu stekao darovanjem od NG rođ. GŽ 1964. (Darovnica od 9. rujna 1964.), a ova nasljeđivanjem pok majke TG ud. PG (Rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-03/63), a koja je bila upisana kao suvlasnica na predmetnoj nekretnini za 2/12 dijela (preslik izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] od 16. svibnja 2019.), činjenicu da su prednici tužitelja bili upisani kao suposjednici predmetne čestice, kao i tužitelji (povijest posjeda i posjedovni list br. 40), te činjenicu da su saslušani svjedoci, u bitnom posvjedočili da je predmetna čestica bila u suvlasništvu i suposjedu prednika stranaka, a danas u suposjedu tužitelja i tuženice i da je predmetno dvorište bilo zajedničko koje nikada da nije bilo fizički podijeljeno, činjenicu da je sama tuženica tijekom saslušanja iskazala da je MŽ bio suposjednik ovog dvorišta, kao i drugi, i nikad da nije rekla da je on bio isključivi posjednik, zatim utvrđenu činjenicu da je prednik tužene bio suvlasnik na predmetnoj čestici za 3/84 dijela, a koji udio je ista kupila od njega temeljem priloženog ugovora o kupoprodaji nekretnina, ovaj sud zaključuje da su tužitelji pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini u odnosu na tuženicu, kao kvalificirani posjednici, stekli dosjelošću, pa je sud temeljem odredbe čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 dalje ZV-a) usvojio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to i naznačeno u toč. I. izreke ove presude.

28. Što se tiče navoda tuženice da bi pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekla temeljem ove kupoprodaje, za ukazati je da je temeljem iste tuženica stekla samo valjani pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za suvlasnički udio od 3/84 dijela, a u pogledu navoda da bi predmetnu nekretninu stekla dosjelošću, ovaj sud smatra da na strani iste nedostaje poštenje, odnosno da ista nije pošten posjednik s obzirom da je ista u trenutku same kupnje mogla znati, s obzirom na zk stanje i posjedovno stanje, te činjenicu da je tu viđala i tužitelje, da prodavatelj nije isključivi vlasnik i posjednik predmetne čestice.

29. Odluku o trošku sud temelji sukladno odredbi članka 154. st.1. i čl. 155. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 189/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a), a isti se odnosi na zastupanje tužitelja po punomoćniku iz redova odvjetnika, pa obzirom na vrijednost predmeta spora u visini od 1.459,95 EUR, priznat im je trošak i to za: za sastav tužbe od 30. svibnja 2019., za zastupanje na ročištu od 18. prosinca 2019., od 8. siječnja 2025., od 5. rujna 2025., od 23. rujna 2025. i za pristup na očevid 24. travnja 2025., za svaku poduzetu radnju iznos od po 200,00 EUR, sukladno Tbr.7. toč.1. I Tbr.9. toč.1. i 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 148/09, 18/11, 143/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - u daljnjem tekstu Tarife), za sastav podneska od 23. svibnja 2025., za zastupanje na ročištu od 26. studenog 2019. (odgođeno ročište) i za pristup na ročište 30. rujna 2025. radi objave presude, za svaku poduzetu radnju iznos od po 100,00 EUR, sukladno Tbr.8. toč.3, Tbr.9. toč.5. i 3. Tarife, na ime zastupanja više osoba iznos od 600,00 EUR, sukladno Tbr.40. Tarife, što daje iznos od 2.100,00 EUR, PDV od 25% u iznosu od 525,00 EUR, sukladno Tbr.46. Tarife, zatim materijalni trošak koji se odnosi na uplaćeni i utrošeni predujam za provedeni očevid u iznosu od 597,25 EUR i trošak skeniranja parničnog predmeta P-981/71 u iznosu od 22,61 EUR, te plaćena sudska pristojba na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i pristojba na presudu u iznosu od 53,09 EUR, što u konačnici daje iznos od 3.364,31 EUR, dok u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, zahtjev tužitelja za naknadom troška, se odbija kao neosnovan.

U Zadru, 30. rujna 2025. godine

S U T K I N J A

Jasna Baričević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni Županijski sud, pisanu u tri istovjetna primjerka za sud i protivnu stranku.

D N A:

1. Tužiteljima po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetnici u Zadru, uz rješenje za platež sudske pristojbe za Prvostupanjsku presudu u iznosu od 53,09 eura,

2. Tuženici po punomoćniku Ivanu Skoblaru, odvjetniku u Zadru.