Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl. br. P-429/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari tužitelja ŠO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Vidmar, odvjetnica iz Delnica, protiv tuženika AO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Orkić, odvjetnica u Umagu, radi poništaja sudske nagodbe te utvrđenja, nakon glavne rasprave zaključene 22. svibnja 2025., u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice, te tuženika i njegove punomoćnice, 30. rujna 2025., objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Poništava se sudska nagodba sklopljena 11. srpnja 2022. između tužitelja ŠO i tuženika AO, u predmetu poslovni broj P-2475/2019 kod Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie."

II. Prihvaća se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se kako sudska nagodba sklopljena u predmetu Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buie poslovni broj: P-2475/2019-38 od 11. srpnja 2022.g. između ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nije nastala pa slijedom toga ne proizvodi pravne učinke."

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka isplatom iznosa 1.249,46 eura (tisućudvjestočetrdesetdevet eura i četrdesetšest centi) uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 30. rujna 2025. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO/23) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. U preostalom dijelu se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi poništaja sudske nagodbe.

1. 1. U tužbi se navodi da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Između parničnih stranaka vodila se nekolicina parničnih postupaka koji su trajali od 2006. do 2022. godine. U posljednjem parničnom postupku pod poslovnim brojem P-2475/2019, koji se vodio radi utvrđenja prava vlasništva, a nakon što su stranke upućene u parnicu nakon postupka uređenja međa, stranke su sklopile sudsku nagodbu. U predmetnoj sudskoj nagodbi u točki I. stranke su suglasno utvrdile da će radi evidentiranja stvarnog položaja granice u naravi, između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], tužitelj DO angažirati sudskog vještaka LO, te uz suglasnost tuženika AO izraditi geodetski elaborat na način da se granica između predmetnih katastarskih čestica proteže uz podnožje kamenog zida s istočne strane zida. U nastavku toga zida prema sjeveru granica se dalje proteže u smjeru točaka: C, B, A skice lica mjesta – dopunjena od 6. lipnja 2022., izrađena po vještaku LO. Stranke su suglasno navele da su međe dogovorile na licu mjesta na dan sklapanja sudske nagodbe.

1. 2. Međutim, tuženik je prilikom sklapanja sudske nagodbe postupao prijevarno, a što je tužitelj shvatio tek kada je tuženik bez znanja tužitelja angažirao druge geodete za izradu elaborata po kojem bi se označila međa. Naime, nakon sklapanja nagodbe te sukladno istoj, tužitelj je sukladno preuzetoj obvezi angažirao geodeta LO koja je na licu mjesta i uz prisustvo stranaka označila među, te sukladno istoj napravila geodetski elaborat kojeg je tuženik uredno potpisao. Kada je došlo vrijeme da se geodetski elaborat provede u katastru, tuženik se tome usprotivio. Tuženik je tvrdio da međa između predmetnih nekretnina u naravi završava u točki C (označeno na skici koja se dostavlja u prilogu), a formalno u točki A. Iz priložene skice vidljivo je da je tuženik postupao s namjerom prijevare, kako bi se nepripadno okoristio za dodatne m2. Navedeno mu je objasnila i geodetkinja LO, navodeći da osoba ne može biti vlasnik međe kao zamišljene linije, nego da mora postojati tzv. tromeđa, odnosno da u konkretnom slučaju tužitelj može biti vlasnik određenog prostora, a ne vlasnik zamišljene linije koja se pruža na asfaltu. Međutim, tuženik to nije prihvatio te je usprkos već potpisanom elaboratu koji mu je na licu mjesta predočen, dao sačiniti novi elaborat, bez znanja i sudjelovanja tužitelja, a u njegove prijevarne namjere se tužitelj mogao uvjeriti kada je tuženik pred sudom u drugom parničnom postupku čak izjavio da je obveza tuženika bila da on izgradi zid, što je notorna neistina. Neposredno prije sklapanja sudske nagodbe tužiteljev jedini uvjet je bio da ima dovoljno široki ulaz u svoje dvorište za prolaz raznim vozilima, a ovako kako sudska nagodba ostavlja prostor za različito tumačenje, tuženik to pokušava iskoristiti na način kako je prethodno opisano, a sudsku nagodbu je sklapao znajući da u tom trenutku tužitelju niti sudu nije moglo biti jasno na koji način namjerava izigrati konstrukciju rečenice: „U nastavku toga zida prema sjeveru granica se dalje proteže u smjeru točaka: C, B, A skice lica mjesta“. Dakle, tuženik je s namjerom izazvao zabludu, i to kako kod tužitelja, tako i kod suda. S obzirom na to da je točka I. sudske nagodbe njezin bitan sastojak i na njoj se temelji cijela nagodba, tužitelj pobija nagodbu u cijelosti te predlaže da sud donese presudu kojom se poništava predmetna sudska nagodba (t. I. izreke presude).

2. Tuženik se u odgovoru usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naveo je da tužitelj u tužbi ne navodi zakonske odredbe na kojim temelji svoju tužbu, ali navodi činjenice da “je tuženik s namjerom izazvao zabludu, i to kako kod tužitelja, tako i kod suda”, kao i da je tuženik imao “prijevarne namjere”. Isto tako tužitelj ne navodi kada i kako je saznao za navodnu zabludu i prijevaru. Tuženik ovim putem pojašnjava na koji način i pod kojim uvjetima je došlo do sklapanja predmetne sudske nagodbe, kako slijedi: između paničnih stranka vodio se spor pod posl. br. P- 2475/2019, na ročištu održanom 11. srpnja 2022. u 9:30 stranke su suglasno predložile sudu da prekine isto ročište do 12:30 jer postoji mogućnost dogovora, a razlog prekida do 12:30 je bio taj što su stranke i njihovi punomoćnici otišli zajedno s mjerničnim vještakom LO na lice mjesta i tamo je LO, sukladno skici od 6. lipnja 2022., postavila klinove u zemlju i na taj način označila granicu između nekretnina opisanih kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Budući da su se stranke s tim činom mjerničnog vještaka usuglasile, istog dana 11. srpnja 2022. u 12:30 sklopile su predmetnu sudsku nagodbu. Navedeni klinovi su i danas vidljivi na licu mjesta.

2. 1. Tuženiku nije jasno na koji način je on kao osoba, koja je u vrijeme zaključenja predmetne sudske nagodbe imao 79 godina, prevario i doveo tužitelja, njegovog punomoćnika i sud u zabludu. Nije tuženik utvrđivao granicu i zabijao klinove u zemlju. Tuženik je jednako kao i tužitelj, zajedno s punomoćnicima mogao vidjeti na licu mjesta prijedlog mjerničnog vještaka i na njega pristati ili ne pristati, u svrhu sklapanja sudske nagodbe. Isto tako predmetna sudska nagodba sastavljena je od strane suda u prisutnosti punomoćnika stranka, te su stranke u točki V. nagodbe izričito izjavile i potvrdile da razumiju sadržaj Nagodbe, koji predstavlja njihovu punu i pravu volju, te da prihvaćaju prava i obveze koje iz nje proizlaze. Ako tužitelj i njegov punomoćnik, nakon što im je mjernični vještak na licu mjesta pokazao među, nisu shvatili što potpisuju na sudu, zasigurno ih tuženik nije doveo u zabludu. Budući da je tužitelja u postupku u kojem je sklopljena sudska nagodba zastupao odvjetnik, a odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno i sukladno Ustavu, zakonima, te Statutu i Kodeksu odvjetničke etike, to je odvjetnik u ispunjavanju svoje profesionalne dužnosti morao postupati s povećanom pažnjom tj. pažnjom dobrog stručnjaka prilikom sklapanja sudske nagodbe. Suprotno navodima tužitelja, tuženik smatra da predmetna nagodba ne ostavlja prostor za različito tumačenje, a o tome će konačnu odluku donijeti nadležni katastarski ured, a ne tužitelj, pa je u tom smislu i tužba tužitelja preuranjena, te ju je potrebno odbaciti. Tuženik ne spori da je tužitelj bio dužan angažirati LO da izradi geodetski elaborat sukladno sklopljenoj sudskoj nagodbi te da je LO sačinila geodetski elaborat i dala ga tuženiku na potpis. Budući je tuženik, osoba od osamdesetak godina, isti je smatrao da potpisuje elaborat za granicu između njegove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i nekretnine tužitelja oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne granicu između nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te je predani mu elaborat potpisao. Nekoliko dana nakon toga, tuženik je sa zetom otišao u Pulu u katastarski ured da izvrši uvid i vidi što je uopće potpisao. Nakon što je tuženiku službena osoba u katastru pokazala elaborat, tuženik je istom objasnio da taj elaborat nije u skladu sa sudskom nagodbom, pa službena osoba katastra taj elaborat nije provela, a tužitelj je nedugo nakon toga isti taj elaborat povukao iz katastra. Slijedom navedenog, postavljaju se bitna pitanja: radi čega je tužitelj povukao geodetski elaborat iz katastarskog ureda, ako je isti bio izrađen u skladu sa sudskom nagodbom, radi čega katastarski ured nije proveo isti geodetski elaborat, ako ga je tuženik potpisao? A odgovor na to pitanje leži u činjenici da LO nije izradila geodetski elaborat u skladu sa sudskom nagodbom. Budući da LO nije htjela sačiniti geodetski elaborat sukladno nagodbi, tuženik je angažirao o svom trošku drugog geodeta, ŠOP da to učini. AOP sačinio je geodetski elaborat sukladno sudskoj nagodbi, uzevši u obzir zabijene klinove na međi predmetnih nekretnina stranaka, te je prilikom izrade geodetskog elaborata, između ostalog, obavijestio i tužitelja, a što je razvidno iz potpisane dostavnice koja je sastavni dio priloženog geodetskog elaborata. Nakon što je predan geodetski elaborat izrađen od strane geodeta DOP u nadležni katastarski ured, tužitelj je pokrenuo ovaj parnični postupak i zatražio da se prekine postupak provedbe istog geodetskog elaborata do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka. Tuženik smatra da je tužba paušalno napisana, budući tužitelj niti jednim dokazom nije dokazao da je bio u zabludi prilikom potpisivanja sudske nagodbe, a zabluda nije okolnost koja se pretpostavlja, jer onaj tko se poziva na zabludu treba to i dokazati. Slijedom navedenog, predlaže se odbacivanje tužbe, podredno odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. Očitujući se na navode iz odgovora na tužbu, tužitelj je u podnesku od 3. listopada 2024. naveo da iz tužbe jasno proizlazi koja je pravna osnova tužbenog zahtjeva, a da tuženik manipulira činjenicama. Tužitelj čini nespornim da se između parničnih stranaka vodio postupak pod posl. br. P-2475/2019, a koji je proizašao iz izvanparničnog postupka radi uređenja međa. Tužbu je u tom postupku pod posl. br. P-2475/2019 također podnio ovdje tužitelj, a s obzirom na to da isti nije bio suglasan da se međa uredi po posljednjem mirnom posjedu, a tuženik tako okoristi na štetu tužitelja za zamjetnu površinu građevinskog zemljišta - okućnice. Ročište u tom predmetu koje je održano 11. srpnja 2022. prekinuto je na vrijeme od tri sata kako bi stranke sa svojim punomoćnicima, dakle bez sudskog vještaka, otišli na lice mjesta dogovoriti među na terenu. Tada LO angažirani sudski vještak u tom postupku nije bila na licu mjesta (kako to tuženik prikazuje). Stranke su, i to tužitelj zajedno sa svojim punomoćnicama ŽO i LOP te tuženik zajedno sa svojim punomoćnikom VO, definirali međne točke na licu mjesta tako da bi međa išla uz podnožje kamenog zida i završavala u zadnjoj točci "A". Stoga tužitelj osporava da je LO tog dana bila na terenu i označavala međe. Kada su stranke dogovorile među na terenu, vratile su se u zgradu suda radi sklapanja sudske nagodbe koju su prema tada postignutom dogovoru definirali na zapisnik kako su najbolje znali i mogli uz izričito navođenje da će geodetski elaborat radi uređenja međa izraditi sudski vještak LO jer pisano uređenje međa bez geodetskog elaborata je logično neprovedivo te se geodetski elaborat ima smatrati sastavnim dijelom nagodbe. Punomoćnici stranaka i tuženik su se s geodetskim vještakom našli na licu mjesta 20. srpnja 2022. u 8:30 radi označavanja međa, kada su uz pomoć geodetskog vještaka na lictu mjesta precizirali sve međe tako da su se željezni klinovi sa žutim kapama zabijali uz podnožje predmetnog kamenog zidića te je zadnji klin zabijen na kraju tog kamenog zidića te je suglasno utvrđeno da posljednju točku "A" nije potrebno označavati na terenu, već da će se ista prikazati samo na geodetskom elaboratu. Tuženik opetovano i u odgovoru na tužbu želi zbuniti sud, navodeći da je vještak prije potpisivanja sudske nagodbe već definirao međe na terenu, a bilo je upravo suprotno. Stranke su najprije same na terenu, pa naknadno u sudu u pisanom obliku dogovorile među, a nakon toga je geodet LO izašla sa strankama na lice mjesta, gdje su određene međe, koje su naknadno i snimljene, da bi konačno bile prikazane u geodetskom elaboratu kojeg je tuženik uredno potpisao s obzirom da je isti u cijelosti bio sačinjen u skladu sa sporazumom stranaka na licu mjesta. Međutim, koliko tuženik ide daleko u svojim neistinama, vidljivo je kada isti želi prikazati da je pri potpisivanju elaborata smatrao da se radi o granici između k. č. [katastarska čestica] ZGR i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Navedene čestice, niti su bile predmet sudskog postupka, niti je tužitelj, a niti bilo tko treći angažirao LO za izradu elaborata za uređenje međa između navedenih čestica (k. č. [katastarska čestica] ZGR i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]), koje međe nisu niti sporne. Tuženik je u trenutku potpisivanja elaborata jako dobro znao što potpisuje, te je na izričit upit tuženika i kod tog potpisivanja elaborata, vještakinja LO ponovno tuženiku pokazala međe na licu mjesta. Željeza koja su zabijena na cesti i za koje tuženik tvrdi da ih je geodetski vještak sporazumno zabijao 11. srpnja 2022.g., su notorne laži, s obzirom da navedeni klinovi zabijeni na cesti ne predstavljaju međe, već referentne točke, kojih na nekretnini tužitelja označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima nekolicina, i koje je vještak postavio još u vrijeme trajanja sudskog postupka. Tužitelj odgovorno tvrdi, da je tuženik prilikom potpisivanja geodetskog elaborata izrađenog od strane vještaka LO, jako dobro znao što potpisuje, a samo je njemu poznato zašto isti sada, u ovom postupku, tvrdi da to nije znao nego da je smatrao da se tim elaboratom ne uređuje sporna međa, već neka druga. Dana 25. ožujka 2023. tuženik je na dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja, izgradio zid bez prethodne suglasnosti ili odobrenja tužitelja. Na upit tužitelja, što tamo rade, tuženikov zet NO odgovorio mu je kako bi tužitelj trebao znati što je potpisao u sudskoj nagodbi. Nakon toga, tužitelj je putem svoje punomoćnice kontaktirao vještakinju LO u kojoj je fazi provedba elaborata potpisanog od strane svih stranaka, u katastru, kada se vještakinja požalila punomoćnici tužitelja LOP kako doživljava velike neugodnosti od tuženika (neovisno o činjenici što je u visokoj starosnoj dobi), njegove supruge HO i njegovog zeta FO koji je konstantno zovu i uznemiravaju. Da bi nakon toga, protekom određenog vremena tužitelj saznao da je tuženik samoinicijativno angažirao geodeta ŽOP za izradu novog geodetskog elaborata, isključivo po njegovom kazivanju i uputama, bez da tužitelj u tome na bilo koji način sudjeluje, tako da je navedeni geodet bez prethodne obavijesti kriomice došao na predmetnu nekretninu, te sačinio geodetski elaborat po kazivanju tužitelja, na uvid kojeg je tužitelj bio pozvan 5. rujna 2023. Tada je tužitelju postalo posve jasno da je isti prevaren i da je u zabludi, jer je tuženik, neovisno od svoje životne dobi kadar da se na takav način domogne dodatne površine tužiteljeve nekretnine kao i nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

4. Tužitelj je u podnesku od 7. listopada 2024. postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim zahtjeva da sud utvrdi kako predmetna sudska nagodba nije nastala te da slijedom toga ne proizvodi pravne učinke, i to u slučaju da sud odbije glavni tužbeni zahtjev (tužbeni zahtjev iz tužbe).

5. Tuženik je u podnesku od 28. listopada 2024. naveo da je naknadno njegov novi punomoćnik kontaktirao odvjetnika BO, koji ga je zastupao u postupku sklapanja prijeporne Sudske nagodbe i koji mu je, nakon detaljne provjere stanja tog spisa, potvrdio kako je doista LO bila prisutna na licu mjesta dana 20. srpnja 2022., a ne na dan potpisa predmetne sudske nagodbe, a kako je u ranijem kontaktu i prije davanja odgovora na tužbu u ovoj pravnoj stvari, upoznao sadašnjeg punomoćnika tuženog. Slijedom navedenog, tuženik potvđuje činjenicu da LO nije bila prisutna na licu mjesta dana 11. srpnja 2022., te da je ona bila prisutna na licu mjesta dana 20 srpnja 2022. Međutim, u ovom postupku i nadalje ostaje bitna činjenica za utvrditi da li je doista tužitelj bio kako tvrdi, prevaren, doveden u zabludu ili je postojao nesporazum prilikom sklapanja predmetne sudske nagodbe. Tuženik tvrdi da niti jedna od nabrojanih mana volja nije bila prisutna, kako kod tužitelja, tako ni kod tuženika. Naime, stranke su prije potpisivanja predmetne sudske nagodbe, istog dana otišle sa svojim punomoćnicima na lice mjesta i kako piše tužiteljica u svom podnesku, dogovorile međe na terenu, vratile su se u zgradu suda radi sklapanja sudske nagodbe, koju su prema tada postignutom dogovoru definirali u zapisnik, te je sudska nagodba sačinjena na bazi Skice Marije Brajković od **.**.2022. LO bila je u obvezi sačiniti Elaborat sukladno dogovoru iz sudske nagodbe, a što nije bio slučaj, budući je ista napravila Elaborat koji se razlikuje od sudske nagodbe. Uvidom u Elaborat Marije Brajković, koji je ista kao sačinila u skladu sa sudskom nagodbom, na stranici 17. nalazi se Skica izmjere. Na toj skici razvidno je kako je LO utvrdila granicu dužinom između točaka 311 i 325 ravnom linijom. Uvidom u Skicu izmjere Marije Brajković od 6. lipnja 2022. godine koja je temelj sudske nagodbe i sukladno kojoj je LO bila dužna sačiniti Elaborat, ta granica nije ravna linija, već je označena točkama C, B i A. Uvidom u Elaborat Marka DOP Valh, na stranici 9. nalazi se Skica izmjere. Na toj skici razvidno je kako je AOP sukladno sudskoj nagodbi, granicu odredio točkama 17, 18, 1, a koje točke upravo predstavljaju predmetne točke C, B, A iz skice LO od 6. lipnja 2022. Iz kojih razloga LO nije priložila svom Elaboratu Skicu lica mjesta od 6. lipnja 2022., a koja je temelj sudske nagodbe, nije u ovom postupku jasno, ali je odlučno. Za razliku od LO, geodet AOP je njenu Skicu od 6.6.2022. priložio svom Elaboratu koji je sačinio sukladno Sudskoj nagodbi. Nakon što je tuženik, iz opisanih razloga, reagirao u katastru, taj elaborat je LO, po nalogu tužitelja povukla iz nadležnog Odjela za katastar nekretnina. Tom prilikom je punomoćnica tužitelja poslala dopis LO od 9. lipnja 2023. godine kojom je navela da zbog obimnosti predmeta koji su stranke do tada vodile, nije bila u mogućnosti još predati tužbu, ali da u ime svoje stranke moli da predmetni elaborat povučete iz katastra uz obrazloženje da će se način na koji će se urediti međa, zbog nesporazuma koji je nastao među strankama morati rješavati pred Sudom. Međutim, suprotno takvom razumijevanju spora, tužitelj je po istom punomoćniku podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari na tvrdnjama kako ga je tuženik prevario i doveo u zabludu, iako je očito bio uvjeren da se radi o nesporazumu, a kako je to izričito potvrdio u svom dopisu od 9. lipnja 2023. Tuženik naglašava da se ne radi o dopisu kojeg je pisala neuka stranka da ne bi znala razlike između zablude, prijevare i nesporazuma. Upravo iz tih razloga je tuženik, koji je htio da se konačno provede sudska nagodba, a LO je uporno odbijala sačiniti elaborat sukladno sklopljenoj nagodbi, angažirao drugog vještaka koji bi bio voljan sačiniti elaborat koji bi bio u skladu s predmetnom sudskom nagodbom. Elaborat sačinjen po VOP, ovlaštenom inženjeru geodezije, potvrđen je 2. travnja 2024. od strane nadležnog Ureda za katastar. Iz dopisa od 5. rujna 2023., a koji je odvjetnica UO poslala geodetu VOP, razvidno je da i tada tužitelj nije znao za svoje mane volje, pa je tako napisao “ Stoga, moja stranka neće potpisati nikakav Vaš elaborat, već će se provedba predmetne sudske nagodbe izvršiti isključivo sudskim putem..” Dakle, tužitelj je još i tada smatrao da je sudska nagodba valjana i da je treba provesti putem suda, a ne pobijati pred sudom. AOP, suprotno navodima tužitelja, uopće nije radio “kriomice”, već je isključivo u skladu sa svojom strukom izvršio potrebna mjerenja, o svemu obavijestio sve osobe koje je bio dužan obavijestiti, pa tako i tužitelja. Nakon što je zaprimio dopis UO koji je dostavljen, AOP pozvao je punomoćnika tuženika da se očituje o navodima UO da su “u tijeku sudski postupci radi provedbe navedene nagodbe”. Punomoćnik tuženika je dostavio VOP dopis u kojem je napisao da se ne vode postupci radi provedbe sudske nagodbe, već da se samo između istih parničnih stranka vodi postupak zbog smetanja posjeda, a u kojem postupku se ne odlučuje o međama, granicama nekretnina i pravu vlasništva. Slijedom navedenog, AOP sačinio je elaborat sukladno zakonu i sudskoj nagodbi, a kojeg je tužitelj odbio potpisati, a taj isti elaborat je potvrđen od strane nadležnog katastra, za razliku od elaborata LO koji je bio potpisan od strane tuženika, ali nije potvrđen u katastru. Dakle, u vrijeme kada je AOP predao elaborat u nadležni katastar, nije postojala ova parnica, jer je tužba tuženiku dostavljena tek 19. lipnja 2024., a sukladno odredbama ZPP-a, parnica počinje teći dostavom tužbe tuženiku, pa je AOP sačino nalaz na osnovu važeće sudske nagodbe kojom je uređena međa parničnih stranaka, odnosno isti nije imao razloga sumnjati da bi međa bila sporna na način da se u vezi iste vodi neki sudski postupak, a pogotovo jer UO nije njemu dostavila nikakav dokaz o postojanju bilo kakve parnice.

5. 1. Tuženik ističe da se tužba u ovoj pravnoj stvari temelji na činjeničnom supstratu drugačijem od kumulativno postavljenog tužbenog zahtjeva. A kumulativno postavljen tužbeni zahtjev temelji se na činjenici da je tužitelj doista svojim dopisom od 9. lipnja 2023. izričito potvrdio da je prilikom sklapanja sudske nagodbe postojao isključivo nesporazum kao mana volje. Ako sud, unatoč izričitoj potvrdi tužitelja da se radi o nesporazumu, odluči raspravljati o zabludi i prijevari, tuženik navodi da je u svakom slučaju tužitelj kojeg je zastupao punomoćnik u osobi odvjetnika bio dužan, sukladno odredbi čl. 10 ZOO-a, prilikom sklapanja sudske nagodbe postupati s povećanom pažnjom, a ne u ovom postupku tvrditi da uopće nije znao što je potpisao, jer ih je tuženik doveo u zabludu ili da ih je tuženik prevario. Tuženik smatra da ga se u ovom postupku želi “okriviti” za očigledni nemar i neprofesionalno obavljen posao ranijeg punomoćnika tužitelja, pri čemu naravno nije niti jasno što bi to predstavljalo čin dovođenja u zabludu, ili čin prijevarnog postupanja od strane tuženog AO, jer u samoj tužbi nisu definirani niti pravni interesi, a niti šteta u obliku koji bi opravdavao bilo kakav zahtjev po raspravljanju sadržaja sudske nagodbe koja je strankama objašnjena u suštini, kao i učinku pravnih posljedica njezinog sklapanja.

6. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 3), skica lica mjesta LO od 6. lipnja 2022. (str. 5, 148), zapisnik ovog suda posl.br. P-2475/2019-38 od 11. srpnja 2022. – sudska nagodba (str. 6-8), geodetski elaborat od 27. ožujka 2023. s prilozima za katastar (str. 9-57), zapisnici ovog suda posl.br. P- 2475/2019 od 11. srpnja 2022. (str. 70-75), potvrdu o zaprimanju (str. 77), zamolba za povlačenje elaborata (str. 78), geodetski elaborat od 6. srpnja 2023. geodetskog ureda Mataija d.o.o. Umag s prilozima za katastar (str. 79-116), rješenje o prekidu postupka (str. 117-119), e-mail-ovi (str. 125-127), dopis odvjetnice UO (str. 128), skica izmjere LO od 27. ožujka 2023. (str. 149), skica izmjere geodetskog ureda Mataija d.o.o. od 6. srpnja 2023. (str. 150), dopis punomoćnice tužitelja upućen geodetu LO (str. 151), geodetski elaborat od 06. srpnja 2023. geodetskog ureda Mataija d.o.o. Umag s prilozima za katastar s potvrdom od 2. travnja 2024. (str. 152-197), dopis punomoćnice tužitelja upućen DGU (str. 225) i dopis i rješenje DGU (str. 242-246). Pored toga izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ŽO, svjedokinje LOP, tužitelja ŠO i tuženika AO koji su saslušani na ročištu od 17. ožujka 2025. (str. 227-238)., te saslušanjem svjedoka KO i svjedokinje LO koji su saslušani na ročištu od 22. svibnja 2025. (str. 247-251). Pregledani se preslici fotografija (str. 142-146). Izvršen je uvid te je pročitan predmet ovog suda posl.br. P-2475/2019.

6.1. Odbijeni su dokazni prijedlozi tužitelja za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta te vršenjem uvida u predmet ovog suda posl. br. R1-282/2016, posl. br. P- 2562/2015, posl. br. P-511/2015 i posl. br. Psp-18/2023 te dokazni prijedlog tuženika za čitanjem zapisnika ovog suda posl. br. Psp-18/2023 od 19. ožujka 2024. jer je sud ocijenio da okolnosti na koje su predloženi ti dokazni prijedlozi nisu odlučni za donošenje odluke jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjerni raspravljeno za presuđenje.

7. Glavni tužbeni zahtjev je neosnovan. Eventualno kumulirani tužbeni zahtjev je osnovan.

8. U ovoj parnici tužitelj traži poništenje sudske nagodbe koju su stranke sklopile 11. srpnja 2022. u predmetu ovog suda posl. br. P-2475/2019, a tužbu činjenično temelje na tome da je tuženik prilikom sklapanja sudske nagodbe postupao prijevarno i to zbog toga što je unatoč sklopljenoj sudskoj nagodbi prema kojoj se tužitelj obvezao angažirati sudskog mjerničnog vještaka LO za izradu geodetskog elaborata na kojoj će biti određena granica između predmetne nekretnine tužitelja oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako da se ista proteže uz podnožje kamenog zida s istočne strane zida te u nastavku tog zida prema sjeveru u smjeru točaka C, B, A skice lica mjesta – dopunjena od 6. lipnja 2022. izrađene od vještaka LO, tuženik angažirao drugog geodeta za izradu elaborata po kojem bi se označila međa. Naime, nakon sklapanja nagodbe tužitelj je angažirao LO koja je na licu mjesta u prisustvu stranaka označila među te izradila geodetski elaborat kojeg je tuženik potpisao, a kada je došlo vrijeme da se geodetski elaborat provede u katastru, tuženik se tome usprotivio. To iz razloga što je tuženik tvrdio da međa između predmetnih nekretnina u naravi završava u točci C, a formalno u točci A. Tužitelj tvrdi da je iz priložene skice vidljivo da je tuženik postupao s namjerom prijevare, a kako bi se okoristio za dodatne metre kvadratne. Tuženik nije prihvatio ono što mu je objasnila LO, a to je da osoba ne može biti vlasnik međe kao zamišljene linije nego mora postojati tzv. tromeđa, što znači da u konkretnom slučaju tužitelj može biti vlasnik određenog prostora, a ne vlasnik zamišljene linije koja se proteže na asfaltu. Usprkos već potpisanom elaboratu. Tuženik je dao sačiniti novi elaborat bez znanja i sudjelovanja tužitelja, a u njegove prijevarne namjere tužitelj se mogao uvjeriti kada je tuženik pred sudom u drugom parničnom postupku izjavio da je obveza tuženika bila da izgradi zid. Tužiteljev jedini uvjet je bio da ima dovoljno široki ulaz u svoje dvorište za prolaz raznim vozilima, a kako sudska nagodba ostavlja prostor za različito tumačenje, a tuženik to pokušava iskoristiti znajući u trenutku sklapanja sudske nagodbe da tužitelju, a niti sudu nije moglo biti jasno na koji način namjerava izigrati konstrukciju rečenice "u nastavku tog zida prema sjeveru granica se dalje proteže u smjeru točaka C, B, A skice lica mjesta." Stoga tužitelj smatra da je tuženik s namjerom izazvao zabludu i to kako kod njega tako i kod suda. S obzirom na to da je sadržaj t. I. sudske nagodbe bitan sastojak sudske nagodbe i da se na njoj temelji cijela nagodba, tužitelj pobija nagodbu u cijelosti.

8.1. Predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva je utvrđenje da predmetna sudska nagodba sklopljena pred ovim sudom nije nastala i da ne proizvodi pravne učinke.

9. Između stranaka nije sporno da su parnične stranke dana 11. srpnja 2022. pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalnom službom u Bujama - Buie u predmetu posl. br. P-2475/2019 sklopile sudsku nagodbu, a kojom nagodbom su stranke utvrdile da će radi evidentiranja stvarnog položaja granice u naravi, između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], tužitelj angažirati sudskog vještaka LO te uz suglasnost tuženika izraditi geodetski elaborat podoban za upis promjena u DGU, Područni ured za katastar Pula - Pola, Odjel za katastar nekretnina Buje - Buie i zemljišnu knjigu ovog suda, a na način da se granica između predmetnih nekretnina proteže uz podnožje kamenog zida s istočne strane kamenog zida, te da se granica u nastavku tog zida prema sjeveru proteže u smjeru točaka C, B, A skice lica mjesta - dopunjene od 6. lipnja 2022. izrađene po vještaku LO te da su pri tome stranke suglasno navele da su među dogovorile na licu mjesta na dan sklapanja sudske nagodbe. Nije sporno ni da se tom nagodbom tužitelj obvezao o vlastitom trošku izraditi navedeni geodetski elaborat te o vlastitom trošku srušiti postojeći zid i izgraditi novi zid nakon provedbe geodetskog elaborata u Uredu za katastar i zemljišnoj knjizi kao i da se tuženik obvezao trpjeti rušenje postojećeg zida, izgradnju temelja novog zida i izgradnju novog zida sukladno prostorno planskim uredbama.

9.1. Također nije sporno da je sudska nagodba sklopljena u sudskom postupku koji je pokrenuo ovdje tužitelj radi utvrđenja prava vlasništva, a koji je proizašao iz izvanparničnog postupka radi uređenja međa, s obzirom na to da nije bio suglasan da se međa uredi po posljednjem mirnom posjedu.

9. 2. Nadalje nije sporno da je ročište u predmetu ovog suda posl. br. P- 2475/2019 održano 11. srpnja 2022. te da je prekinuto na vrijeme od tri sata kako bi stranke sa svojim punomoćnicima otišle na lice mjesta dogovoriti među na terenu. U konačnici nije sporno da tada na terenu nije bio sudski vještak LO koja je od ranije bila angažirana kao sudski vještak u tom postupku te je sačinila nekoliko skica lica mjesta, između ostalih i dopunjenu skicu lica mjesta od 6. lipnja 2022., već da su tužitelj sa svojim punomoćnicama ŽO i LOP te tuženik sa svojim tadašnjim punomoćnikom VO, definirali međne točke na licu mjesta tako da bi međa išla uz podnožje kamenog zida i završavala u zadnjoj točci A. Nije sporno ni da su se stranke nakon dogovora međe na terenu vratile u zgradu suda radi sklapanja sudske nagodbe te da su prema tada postignutom dogovoru navedeno definirali na zapisnik uz izričito navođenje da će geodetski elaborat radi uređenja međa izraditi sudski vještak LO i da će ono biti sastavni dio te nagodbe.

9.3. Nije sporno da su stranke nakon što su sklopile sudsku nagodbu, dana 20. srpnja 2022. izašle na lice mjesta zajedno s mjerničnim vještakom LO i da su joj na terenu pokazali gdje su dogovorili da se proteže međna linija, a prema kojem dogovoru su sklopili susku nagodbu i da je mjernični vještak LO na mjestu događaja postavila čvrste oznake međe prema pravilima struke, čeličnim klinovima sa žutim kapama. Nije sporno da je tuženik MO potpisao izvješće o utvrđenoj međi i da je LO izradila elaborat kojeg je predala na pregled i ovjeru u Katastar Pula. Također nije sporno da je zbog naknadnog izostanka suglasnosti, LO u dogovoru s tužiteljem povukla predmetni elaborat iz postupka ovjere.

9.4. Nadalje, nije sporno niti da je tuženik angažirao drugog geodeta iz geodetskog ureda Mataija d.o.o. Umag radi izrade elaborata o uređenju međe između predmetnih nekretnina i da je izrađeni elaborat u postupku ovjere.

10. Sporno je, je li tužitelj bio u zabludi u vrijeme sklapanja predmetne sudske nagodbe i ako je bio u zabludi je li i od kakvog utjecala bila na valjanost tog pravnog posla. Nadalje je sporno, je li tuženik postupao prijevarno te ako jeste od kakvog bi to utjecaja bilo na pravnu valjanost sudske nagodbe. Sporno je je li pri sklapanju sudske nagodbe postojao nesporazum između stranaka o bitnom sastojku ugovora iz kojeg razloga ugovor nije niti nastao.

10.1. Dakle, sporno je je li tužitelj bio prevaren, doveden u zabludu ili je postojao nesporazum prilikom sklapanja predmetne sudske nagodbe.

11. Iz iskaza svjedokinje ŽO proizlazi da je nju angažirao tužitelj DO kao dodatnog punomoćnika uz odvjetnicu LOP za zastupanje u predmetu pod posl. br. P-2475/2019. Ona je tužitelja zastupala u tom predmetu na ročištu na mjestu događaja na kojem je proveden uviđaj, a koji je bio 2021. ili 2022. Nakon toga ga je zastupala na još jednom ročištu u tom predmetu, i to na pola ročišta. Naime, otprilike pola godine nakon održanog uviđaja održano je ročište na kojem je ona bila prisutna uz odvjetnicu LOP. Na tom ročištu su stranke postigle dogovor da će sklopiti sudsku nagodbu. Zbog toga je prekinuto ročište u zgradi suda te su stranke i punomoćnici otišli na lice mjesta. Na licu mjesta je osim nje i odvjetnice TO, te tužitelja i tuženika, bio prisutan tadašnji punomoćnik tuženika odvjetnik BO. Na licu mjesta odvjetnici LOP i BO pokazivali su gdje bi se protezala međa koja je predmet postupka i sklopljene sudske nagodbe. Istog dana na sud su se vratili odvjetnici LOP i BO, ona se nije vratila na sud, a ne zna jesu li se vratile stranke. Stoga ona nije sudjelovala prilikom sklapanja i potpisivanja sudske nagodbe. Stranke su se dogovorile da će sklopiti sudsku nagodbu nakon što su zaprimile nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka LO, u skladu s kojim je tužitelj uredio tužbeni zahtjev. Budući da se tuženik protivio preciziranom tužbenom zahtjevu, stranke su postigle dogovor da će tužitelj odstupiti od dijela koji bi mu pripao po nalazu, odnosno po tužbenom zahtjevu, ali kako su odvjetnici vidjeli da nema bitne razlike u onome što tužitelj traži i čemu se tuženik protivio, tužitelj je odstupio od jednog dijela tužbenog zahtjeva. Po njezinim saznanjima stranke su se dogovorile da međa bude do živice koja je bila na tuženikovoj nekretnini, da se živica ne dira. Nema drugih saznanja o detaljima sadržaja sudske nagodbe. Nju je samo kolegica LOP obavijestila da je sklopljena sudska nagodba i da je zadovoljna. Zna samo da je tužitelj trebao snositi sve troškove, odnosno trošak izrade geodetskog elaborata za provedbu te međe. Misli da se spominjao nekakav zid koji se trebao izgraditi, da se definira međa. Ne zna što se dogodilo između stranaka nakon sklopljene sudske nagodbe, u čemu je nastao problem. Samo je otprilike prije godinu dana kada je srela kolegicu UO saznala da se priča oko te međe nastavlja jer da je došlo do nekakvog različitog tumačenja sadržaja sudske nagodbe gdje bi se trebala protezati predmetna međa. Na terenu kada su punomoćnici stranaka otišli radi dogovora oko sklapanja sudske nagodbe, i kada su odvjetnica UO i odvjetnik BO pokazivali gdje bi se trebala protezati međa, da nitko ništa nije crtao niti zabijao pikete. Kada su joj se predočile fotografije koje je na ročištu od 17. ožujka 2025. punomoćnica tužitelja predala u spis navela je da se ona sjeća živice koja je postojala na terenu i malog zida, ali se ne može sjetiti je li to zid koji je prikazan na fotografiji. Sjeća se samo da nije postojao veliki razmak između zida i živice, ali ni to nije sasvim sigurna. Tada je na terenu dogovarana samo jedna međa i to međa između njihovih kuća. Mjernični vještak LO bila je u tom predmetu na ročištu prilikom uviđaj na terenu, ali nije bila na terenu kada su otišli radi dogovora oko sklapanja sudske nagodbe. Svjedokinja se ne sjeća tko je na ročištu prvi predložio da se sklopi sudska nagodba, odnosno čija je to bila inicijativa. Sjeća se da su se stranke raspravljale, odnosno punomoćnici, ali tko je prvi predložio sklapanje sudske nagodbe, ne sjeća se, moguće da je to bila i sutkinja. Misli da tuženik nije taj koji je osobno pričao, odnosno predložio sklapanje sudske nagodbe, već su o tome raspravljali punomoćnici stranaka. Moguće da ona nije čula tuženika. Ne sjeća se je li tuženik osobno ili njegov punomoćnik na terenu kada su se išli dogovoriti za sklapanje sudske nagodbe, pokazivao gdje bi se protezala međa. Sjeća se da je tužitelj nakon nekog vremena otišao jer ga je poslala punomoćnica da otiđe kući jer je bio uzrujan. U ime tužitelja na terenu je odvjetnica UO pokazivala gdje bi se međa protezala, svjedokinja nije. Njen dojam je da su stranke prije odlaska s ročišta na teren već znale gdje bi se međa trebala protezati i da su to na terenu samo pokazale. Ne sjeća se jesu li pokazivali rukama, nogama, sjeća se da su hodali odvjetnici. Svjedokinja na terenu ne bi znala pokazati među, ako nema živice, čak možda niti tada. Njoj je bilo bitno da odvjetnica UO zna gdje bi se međa protezala i da je ona zadovoljna s dogovorom. Živica je trebala ostati gdje je bila, misli da je bila na tuženikovoj nekretnini i da on nije trebao ništa micati. Ona nije pročitala sudsku nagodbu i ne zna da li se živica spominje u njoj.

12. Iz iskaza svjedokinje LOP proizlazi da je ona odvjetnica koja je zastupala tužitelja u predmetu ovog suda posl. br. P-2475/2019, a ujedno i kćerka tužitelj. Ona je tužitelja zastupala od početka u predmetu P- 2475/2019. Taj predmet je proizašao, odnosno tužba je pokrenuta kao posljedica uređenja međe, odnosno stranke su vodile postupak radi uređenja međe između njihovih kuća u kojem je doneseno rješenje o uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu, a nakon toga je tužitelj u roku šest mjeseci od pravomoćnosti tog rješenja pokrenuo parnicu pod posl. br. P-2475/2019 radi utvrđenja prava vlasništva. U tom predmetu su 11. srpnja 2022. imali zakazano ročište na kojem su trebala biti saslušana dva svjedoka koja su pristupila te ih je sutkinja uputila na hodnik do poziva. U toj fazi postupka oni su već održali uviđaj na licu mjesta te je mjernični vještak LO sačinila nekoliko skica lica mjesta. Na tom ročištu od 11. srpnja 2022. kao što je to uobičajeno, sutkinja ih je upitala postoji li mogućnost nekakvog dogovora između stranaka. S obzirom na to strankama to nije bio prvi sudski postupak jer su se oni "sudili" još od 2005. Stalno su bili na sudu radi nečega, prvo je to bila služnost, nakon toga međa, pa prava vlasnička tužba. S obzirom na to, sutkinja Margareta Vivoda ih je pitala je li došao trenutak da se dogovore i u vezi postupka radi utvrđenja prava vlasništva te u vezi postupka koji je bio u prekidu, a koji se vodio radi predaje stvari, uvijek vezano za istu spornu površinu. Na ročištu su bili tužitelj i tuženik osobno, svjedokinja i odvjetnica ŽO za tužitelja, a za tuženika njegov punomoćnik, odvjetnik BO. Sigurno pola sata su raspravljali, iznosili moguće prijedloge dogovora, u tome je sudjelovala i sutkinja. Ona i kolegica ŽO su iznosile prijedloge u ime tužitelja, one su s njim osobno razgovarale, a u ime tuženika prijedloge je iznosio njegov odvjetnik nakon razgovora s njim. Ona je u ime tužitelja iznijela da je njima bitno da između tužitelja i tuženika postoji fiksna ograda, odnosno fiksni zid. Tada je na terenu postojao jedan mali zidić i uz njega živica, na nekretnini tuženika je bila živica iako je to između stranaka bilo sporno. Njen otac (tužitelj) se ponudio da će on financirati i sagraditi novi zid. Bilo im je bitno da oni i dalje mogu parkirati ispod uskog dijela između njihove kuće i tog novog zida koji se treba izgraditi. Tuženik je zahtijevao da budu vlasnici pola pola tog novog zida, ali njen otac na to nije htio pristati. Postojeći zidić je bio sagrađen uz vanjsku stranu živice, prema njihovoj nekretnini. Izneseni prijedlog dogovora, sutkinja Margareta Vivoda je ocijenila dobrim dogovorom. Odvjetnik BO je dogovorio s tuženikom da se sruši stari postojeći zid prema kojem je ranije bila uređena međa u postupku uređenja međe, i da tužitelj na svoj trošak sagradi novi zid i da bude u tužiteljevu vlasništvu. S obzirom na taj njihov dogovor, dogovorili su se sa sutkinjom da se ročište prekine na tri sata i da oni otiđu na teren i tamo se sve dogovore još jednom, odnosno da ono što su se dogovorili u sudnici pokažu da ne bi bilo nejasnoća. Svjedoci su otpušteni. Na teren su otišli ona i kolegica ŽO u ime tužitelja te tuženik i njegov odvjetnik BO. Tužitelj je došao na teren, ali mu je ona ubrzo rekla da otiđe jer je srčani bolesnik te ga sve to uzrujava, a ionako su sve već bili dogovorili u sudnici i trebali su samo pokazati ono što je bilo dogovoreno. Svjedokinja i odvjetnik BO su govorili i pokazivali na terenu. Odvjetnica ŽO je stajala po strani. Pokazali su ono što su dogovorili, da međa ide uz podnožje postojećeg zidića u ravnini žive ograde, odnosno živice. To su i ona i odvjetnik BO pokazali rukom, a tuženik se složio s pokazanim. Nakon toga su se svjedokinja, odvjetnik BO i tuženik vratili u sudnicu zbog sklapanja sudske nagodbe. Taj dan su sklopili sudsku nagodbu prema onom kako su se dogovorili i na terenu pokazali. Kada su došli u sudnicu radi sklapanja sudske nagodbe, oni su znali što su se dogovorili, ali to je trebalo prenijeti na papir. Orijentir su im bile skice mjerničnog vještaka LO. Sjeća se da su se ona i odvjetnik BO mučili kako u čl. 1. sudske nagodbe definirati dio međe koji ide nakon podnožja zidića, odnosno onaj dio na kojem je odvjetnik BO stajao na terenu kada je među pokazivao. U nagodbu su unijeli rečenicu da međa ide onako kako su se stranke dogovorile na terenu. Njen otac je preuzeo obvezu da će angažirati mjerničnog vještaka LO da dogovorenu među prenese u geodetski elaborat radi provedbe u katastru i zemljišnim knjigama te da će izgraditi novi zid na svoj trošak, a tuženik se obvezao da će trpjeti rušenje starog zida. Nakon par dana od sklopljene sudske nagodbe u skladu s preuzetom obvezom iz nagodbe, kontaktirali su mjerničnog vještaka LO te su se našli na licu mjesta i to ona, odvjetnik BO i tuženik te tuženikova supruga. Tada je na terenu mjernični vještak LO započela s obilježavanjem međe zabijanjem piketa sa žutom kapom. Ako se gleda s tužiteljeve nekretnine prema tuženikovoj, mjernični vještak je započeo s postavljanjem piketa s desne strane prema lijevoj strani. Taj dan je postavljen zadnji piket na kraju postojećeg kamenog zida i još je trebao biti postavljen piket na mjestu gdje se lomi živa ograda. Tuženik je naveo da smatra nepotrebnim da se piket zabija na tom mjestu jer on ima živu ogradu, a oni će imati novi zid, pa nema potrebe da se i tu stavlja piket. Svjedokinja smatra da je pogriješila što se tome nije protivila. Suglasili su se da će se ta zadnja točka prikazati u geodetskom elaboratu kojeg je trebala napraviti LO. Nakon otprilike tri – četiri tjedna vještak LO je došla sa svojom ekipu te je snimila postavljene pikete uključujući i zadnju točku na kojoj nije postavljen piket. Nakon nekog vremena ona je izradila geodetski elaborat i ponovno došla na lice mjesta da im prezentira ono što je ucrtano u geodetskom elaboratu i da se usporedi ono što je bilo na terenu. Tom prilikom su bili prisutni svjedokinja, njen suprug te tuženik osobno, a njegov odvjetnik nije bio prisutan. Mjernični vještak LO je koračala od točke međe u podnožju postojećeg zida prema zadnjoj točci između nekretnina te je rekla da se međa tu proteže i da je tako navedeno u geodetskom elaboratu. Nakon toga su, svjedokinja u ime tužitelja i tuženik osobno potpisali geodetski elaborat. Geodetski elaborat predan je na provedbu u katastar te je bilo sve u redu do 25. ožujka 2023. ujutro. Svjedokinja se sjeća da je bila subota, probudila se te je kroz prozor svoje sobe koji je bio iznad međe vidjela tuženika, njegovog zeta i još jednu nepoznatu osobu kako kopaju temelje za zid i to na onom prostoru koji je prema dogovoru trebao pripasti njima. Svjedokinja je taj dan otišla raditi, a njen otac ju je stalno zvao te joj je rekao da je on otišao i pitao tuženikova zeta što rade i da mu je na to on odgovorio da on dobro zna što je potpisao, misleći na njenog oca. Otac joj je rekao da mu je odgovorio da on sigurno nigdje nije potpisao da se kopa na njihovoj nekretnini. Idući tjedan kontaktirala je odvjetnika BO te ga pitala što se događa na što joj je on odgovorio da je prekinuo suradnju s tuženikom. Nakon toga je kontaktirala mjerničnog vještaka LO da ju pita u kojoj je fazi provedba geodetskog elaborata. Tijekom tog razgovora uopće nije saznala što se događa s geodetskim elaboratom, tek naknadno. Naime, odmah na početku razgovora vještak LO joj se požalila da od strane tuženika, njegova zeta i njegove supruge doživljava stalne pritiske i uvrede, te omalovažavanje jer su joj rekli da kakav je to elaborat napravila. Nakon nekoliko tjedana svjedokinju je nazvao otac i rekao joj da je na njihovoj nekretnini zatekao neke geodete da vrše izmjere i da im je dao njen broj da je kontaktiraju. Nazvao ju je mjernik AOP i rekao joj da ga je angažirao tuženik da on uredi predmetnu među kako on želi. Ona mu je prvo rekla da bi bilo u redu da prije nego što je počeo s izmjerom o tome obavijesti njenog oca te da joj nije jasno zašto se uopće vrši izmjera kada je međa uređena i o tome sačinjen geodetski elaborat koji je predan na provedbu u katastar. On joj je na to odgovorio da o tome nije bio upoznat i da će to prenijeti tuženiku. Taj mjernik je očito to prenio tuženiku jer ju je otprilike nakon osam dana nazvala LO te joj je rekla da je bila kod pročelnika za katastar u [adresa], IO te tamo zatekla tuženika i njegova zeta koji su je opet napadali i vrijeđali te su ispred pročelnika rekli da oni žele da se međa uredi kako tuženik želi. Nakon toga je ona dogovorila razgovor s pročelnikom IO koji ju je primio te mu je iznijela tijek uređenja predmetne međe između stranaka. On joj je objasnio što tuženik ustvari želi. Rekao joj je da tuženik želi da nekretnina njenog oca na terenu faktično završava u točci C, a na papiru u točci A. Ona mu je rekla da na taj način tuženik želi prikazati da je njen otac vlasnik zamišljene linije između javnog puta i njegove nekretnine. Pročelnik ju je uputio da je jedino rješenje da se to riješi na sudu nakon čega je tužitelj pokrenuo predmetni sudski postupak (P-429/2024). Svjedokinja je navela da na terenu kada su se dogovarali za sklapanje sudske nagodbe nije bila prisutna mjernična vještakinja LO. Ona je minimalno tri puta bila na terenu nakon sklopljene sudske nagodbe. Kada su svjedokinji predočene fotografije koje je u spis predala tužiteljeva punomoćnica na ročištu od 17. ožujka 2025. navela je da plave zaokružene točke nisu postojale na terenu u vrijeme sklapanja sudske nagodbe. Prema njezinim saznanjima te točke je nacrtao tuženik nakon što je izgradio zid. Na trećoj fotografiji vidljiv je stari postojeći zid te zid kojeg je izgradio tuženik, kao i željezne šipke koje je on naknadno postavio. S obzirom na to da je tuženik izgradio dio novog zida, njen otac nije izgradio nikakav zid, a niti je uklonjen stari postojeći zid. Pojasnila je da je prilikom uređenja međe zadnja međna točka trebala biti točka A, a ne početna. Kada su joj predočene skice izmjere sačinjene po vještaku LO i mjerniku Geodetskog ureda Mataija, navela je da skica izmjere LO prikazuje stvarno stanje na terenu i da je na njoj ucrtana međa kako su se stranke dogovorile, a da je na drugoj skici izmjere prikazana međa kako bi to tuženik htio bez prikazanog faktičnog stanja na terenu jer prema toj skici proizlazi da je njen otac vlasnik cijelog javnog asfaltiranog puta, a nije. Geodetski elaborat LO nije proveden, s tim se zastalo jer katastar ne provodi elaborat čim nastane spor između stranaka. U rujnu 2023. ona, njen otac i njena vježbenica su otišli u ured mjernika AOP koji je pozvao njenog oca na predočavanje elaborata o međi. Njen otac nije htio prihvatiti taj elaborat niti ga potpisati. O razlozima odbijanja potpisivanja tog elaborata iznijeli su u podnesku koji je ona predala mjerniku AOP. Između stranaka se uređivala uvijek samo jedna međa i to između nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu njenog oca i nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, obje k. o. [katastarska općina]. U sudskoj nagodbi je uneseno da će LO izraditi geodetski elaborat jer je ona bila upoznata sa stanjem na terenu, a osim toga ona je bila angažirana kao mjernični vještak u tom sudskom postupku. Prije sklapanja sudske nagodbe, tužitelj je popustio na način da je prepustio cca 150 m[2] vlasništva koji mu je pripadao prema katastru, a tuženik je trebao trpjeti da se sruši postojeći zidić kojeg je on bio izgradio i da njen otac na isto mjesto izgradi novi zid koji bi bio u vlasništvu njenog oca. Ta površina od koje je njen otac odustao je površina s unutrašnje strane nekretnine tuženika uz živicu. U trenutku kada su se dogovarali za sklapanje sudske nagodbe imali su u spisu nekoliko skica LO, ali nisu raspravljali o tim skicama, nego o onom što je bilo na terenu. S obzirom na to da u trenutku sklapanja sudske nagodbe, odnosno prije kada su bili na terenu s njima nije bio mjernični vještak, ona i odvjetnik BO su pokušali najrazumljivije predočiti na papir ono što su se stranke na terenu dogovorile. Od svih skica koje su imali, uzeli su onu koja je najviše odgovarala stanju na terenu. Bilo im je bitno da konstatiraju da međa ide od podnožja zida i da završava na mjestu gdje je tada na terenu stajao odvjetnik Okamca. Oni, misli na sebe i odvjetnika BO, u trenutku sklapanja sudske nagodbe nisu znali gdje će se na terenu označiti točke C, B, A. Oni su samo uzeli kao zadnju točku podnožje zida, a koja točka se mogla opisno odrediti te naveli da će se od te točke međa protezati pravcem do točke A, a to je predstavljalo mjesto na kojem se živa ograda lomi i na kojoj je stajao na terenu odvjetnik BO. Budući da u tom trenutku nisu imali skicu lica mjesta koja je podobna za provedbu u katastru, naveli su da se međa uređuje onako kako su se stranke dogovorile na licu mjesta tog dana. O tome da odvjetnik BO nije znao gdje se točke C, B, A koje su navedene u sudskoj nagodbi nalaze, zaključuje po tome što oni na terenu uopće nisu govorili o tim točkama niti su koristili skicu lica mjesta, niti su na terenu bile označene bilo kakve točke. To zaključuje i po tome jer joj je mjernični vještak LO rekla da je ona prenijela odvjetniku BO, a koji je to prenio tuženiku da se međa ne može protezati samo u točkama, C, B, A, već da mora postojati neka tromeđa, odnosno površina koja bi bila u vlasništvu tužitelja i to površina između javne površine i nekretnine tuženika. Odvjetnik BO je predložio da u sudskoj nagodbi navedu točke C, B, A, s čime se ona složila. Oni u sudskoj nagodbi nisu označili među samo od podnožja zida pa do točke A, već su stavili i točke C, B, A, kako bi znali smjer te međe. Dogovorili su da će njen otac izgraditi zid na mjestu postojećeg zida do loma živice, a ne do točke A koja je prikazana na skici lica mjesta od 6. lipnja 2022. jer je točka A mjesto pojasa javnog puta i na tom mjestu se nije mogao graditi zid. Misli da su oni trebali prvo napraviti geodetski elaborat i tek onda sklopiti sudsku nagodbu glede uređenja međe. Ona je smatrala da s obzirom da je sve na terenu bilo dogovoreno da između civiliziranih ljudi neće biti problema da se prvo sklopi nagodba te naknadno napravi geodetski elaborat. Nitko ih nije natjerao da sklope sudsku nagodbu. Smatra da nitko nije natjerao tuženika da potpiše geodetski elaborat LO. Geodetski elaborat LO je sačinjen onako kako je tužitelj predlagao među na terenu, s čime se tuženik suglasio. Tužitelj je povukao s provedbe iz katastra taj geodetski elaborat nakon što je njegova punomoćnica razgovarala s pročelnikom za katastar i nakon što joj je on objasnio da u slučaju spora katastar to ne može rješavati te da se to mora rješavati na sudu, a ovdje je očito postojao spor. Nije im on predložio da povuku, ali je rekao da katastar ne može rješavati kada postoji spor. Nije bilo razgovora o prekidu upravnog postupka. Ne zna da li se taj postupak uopće mogao prekinuti dok se ne riješi sudski postupak. Pročelnik za katastar je samo rekao da je evidentno da između stranaka postoji spor i dok je tako da katastar ne može postupati već da se taj spor mora riješiti na sudu zbog čega je tužitelj podnio predmetnu tužbu. Ona je predložila ocu da povuku geodetski elaborat iz katastra. Geodetski elaborat LO nije izradila u skladu s njezinom skicom od 6. lipnja 2022. Ta skica je bila samo orijentir za sklapanje sudske nagodbe. Da je ona bila podobna ne bi se niti radio geodetski elaborat. Geodetski elaborat LO nije sačinjen u skladu sa skicom od 6. lipnja 2022., jer je on sačinjen u skladu s točkama obilježenim na terenu koje su prikazivale postignuti dogovor između stranaka. Ne zna je li geodetski elaborat geodeta AOP napravljen u skladu sa skicom LO od 6. lipnja 2022. Samo joj je upalo u oči da u geodetskom elaboratu AOP stoji da je njen otac vlasnik javnog puta što nije moguće, a niti su to dogovorili u sudskoj nagodbi. Geodetski elaborat AOP nije potvrđen od strane katastra. Poznato joj je da se taj elaborat nalazi u katastru unatoč ovom sporu koji se vodi. Poznata joj je zadnja odluka katastra odnosno rješenje od 6. veljače 2025. te će tužitelj u skladu s uputom o pravnom lijeku pokrenuti upravni spor. Njoj je LO rekla da tuženik više ne želi njezin geodetski elaborat koji je potpisao, već da želi da se na elaboratu prikaže da međa ide od točke C, B, A, a ona mu je objasnila da je to nemoguće jer da tužitelj ne može biti vlasnik zamišljene linije, već da mora postojati tromeđa kako je dogovoreno na terenu i da je ona u tom smislu sve objasnila kako tuženiku tako i njegovom odvjetniku BO. Oni sudskom nagodbom nisu dogovorili da će međa ići preko asfalta po točkama za koje tuženik danas tvrdi da su točke C, B, LO na geodetskom elaboratu nije mogla prikazati da međa ide točkama C, B, A, a to je učinio geodet ŽOP u svom geodetskom elaboratu, jer je ŽOP naznačio da je njen otac vlasnik javnog puta što nije moguće. Pročelnik u katastru u [adresa] nije joj rekao da on ne može provesti geodetski elaborat LO jer nije u skladu sa sudskom nagodbom, već je rekao da je nagodba ugovor, a elaborat provedba tog ugovora i da je evidentno da postoji spor i da zbog toga nije moguće provesti nešto glede čega postoji spor. Stranke su dogovorile da će tužitelj izgraditi zid na mjestu postojećeg zida u nastavku do loma živice na mjestu gdje je na terenu stajao odvjetnik BO. Ti detalji nisu navedeni u nagodbi, već je samo navedeno da se tuženik obavezuje trpjeti rušenje postojećeg zida, izgradnje temelja novog zida i izgradnje novog zida sukladno prostorno planskim uredbama. Tuženik je izgradio novi zid na nekretnini tužitelja zbog čega se vodi postupak zbog smetanja posjeda. Nije ga izgradio na mjestu postojećeg zida jer taj zid i dalje postoji. Tuženik nikada prije sklapanja sudske nagodbe, na terenu tijekom dogovora za sklapanje sudske nagodbe niti na terenu tri puta kada je bila LO prisutna niti kada je potpisao njezin geodetski elaborat nije rekao da će on izgraditi bilo kakav zid niti je to bilo dogovoreno. U sudskoj nagodbi nisu naveli da će tužitelj izgraditi zid u nastavku postojećeg zida prema lomu živice, jer se prema prostorno planskim uredbama podrazumijeva da se na zelenoj javnoj površini ne može graditi zid, a osim toga na terenu su stranke dogovorile mjesto gdje će se izgraditi zid. Po onome što su dogovorili na terenu tuženik je izgradio zid na nekretnini tužitelja.

13. Iz iskaza svjedoka KO proizlazi da je tužitelj njegov tast. Tuženika poznaje iz viđenja jer je on susjed njegovog tasta. Poznato mu je zašto se stranke spore. Poznato mu je da je mjernični vještak LO izradila elaborat za među ispod kuće njegova tasta ŠO i kuće tuženika AO i to za sudski postupak. Prije otprilike tri godine bio je prisutan na terenu gdje se nalazi predmetna međa kada je došla je mjernična vještakinja LO. U tom trenutku on i supruga nisu bili u kući kod tasta, ali nakon što je ona dobila poziv oni su se vratili te su tada na terenu zatekli vještakinju LO i tuženika AO, a nešto dalje je bila i njegova supruga. Ne zna gdje je tada bio njegov tast DO. Vještakinja je tada kod sebe imala elaborat o međi te je pitala tuženika AO hoće li potpisati taj elaborat. On je tražio da mu ona još jednom pokaže među. Nakon što mu je vještakinja još jednom pokazala među, tuženik je odmah potpisao taj elaborat. Prema njegovom sjećanju, vještakinja je pokazala da se međa proteže od nekakve žute oznake ("žuta gljiva") na starom kamenom zidiću u pravcu uz živicu prema asfaltiranoj cesti. Svjedok nije bio prisutan kada su se stranke dogovarale za izradu tog elaborata. Vezano za ovaj elaborat on je bio prisutan samo tom prilikom. Nema saznanja o dogovaranju stranaka glede izrade elaborata. Tom prilikom mjernični vještak nije spominjao točke C-B-A kada je pokazivao među. Vidio je novi zid izgrađen od strane tuženika i po njegovom mišljenju on nije izgrađen na mjestu međe koju je mjernični vještak pokazao jer se proteže više prema asfaltiranoj cesti nego živici. Poznato mu je da je DO nakon što je izrađen novi zid pokrenuo postupak zbog smetanja posjeda protiv tuženika.

14. Iz iskaza svjedokinje LO, inače sudskog vještaka mjernične struke, proizlazi da poznaje obje stranke iz sudskog postupka ovog suda posl.br. P- 2475/2019. U tom postupku je kao mjernični vještak identificirala predmetne parcele tužitelja i tuženika. Napravila je snimak obje parcele te označila crtu prema posjedu stranaka, prema njihovu kazivanju. Na toj skici je označila i točke gdje bi međa trebala ići, sve prema kazivanju stranaka. Nakon toga kada su stranke već sklopile sudsku nagodbu u tom postupku, vansudski je na poziv odvjetnika obje strane postavila čvrste oznake međe prema pravilima struke, čeličnim klinovima sa žutim kapama. S obzirom da je proteklo dosta vremena, po njenom sjećanju, međa je išla po niskom zidiću, s vanjske strane tog zidića tako da taj zidić pripadne parceli u vlasništvu ŠO oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Jedna točka međe završavala je na asfaltu pa tada tu zadnju točku nisu klinom obilježili. Tu točku su nakon izrade elaborata na terenu obilježili, zajedno sa još nekim drugim točkama sa susjednim parcelama. Tada se prema kopiji katastarskog plana činilo da dio javnog puta pripada parceli ŠO, a to je zbog netočnosti katastarskog plana i stanja u naravi. Nju je angažirao DO za izradu geodetskog elaborata stvarnog stanja položaja već evidentiranih katastarskih čestica i evidentiranja međe između čestica koje su već utvrđene u sudskom postupku. Dakle on je želio urediti među ne samo između njegove i nekretnine tuženika koja je već dogovorena sudskom nagodbom već i među nekretnina s drugim susjedima s kojima graniči. Nakon snimanja stanja na terenu i utvrđivanja međe svjedokinja je pozvala sve susjede nekretnina između kojih se trebala urediti međa, dakle i treće osobe. Da se uređivala međa samo između nekretnina tužitelja i tuženika ne bi ponovno zvala AO jer je ta međa već bila dogovorena sudskom nagodbom. Međutim kako su se uređivale i druge međe pozvala je i AO kao vlasnika k. č. [katastarska čestica] ZGR. Ona je tom prilikom bila na terenu tijekom izrade elaborata i odazvao se samo MO. Tada je AO pokazala među između njegove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR i nekretnine tužitelja oznake k.č 970/3. Tom prilikom on nije imao nikakve prigovore. Tada joj je MO potpisao izvješće o utvrđenoj međi između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] ZGR. Nakon što je izradila elaborat ona ga je predala u sustav na pregled i ovjeru. Međutim elaborat nije prošao. Nazvao ju je kolega ČO iz katastra u [adresa] te joj je rekao da povuče elaborat jer će biti odbijen. Tražila je razgovor s njim da vidi u čemu je problem jer nije bilo tehničkih problema glede elaborata. Kada je došla u Pulu u katastar na razgovor tada je slučajno susrela i vlasnika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno tuženika i njegova sina, barem joj se tako čini. U katastru joj je rečeno da elaborat ne bi prošao jer više ne postoji suglasnost stranaka da se međa između predmetnih nekretnina uredi prema sklopljenoj sudskoj nagodbi. Ona je tada povukla elaborat i o tome obavijestila ŠO. Nju su zvali i MO i njegova supruga te su joj prigovarali da među, odnosno međnu točku na asfaltu nije napravila dobro, odnosno da nije prema pravilima struke. Tada im je objasnila da se "ne obrađuju" susjedne parcele veće se samo od zajedničke točke (međe) "prilagođava" sa sljedećom točkom i ne odražava stanje na terenu. Te je ustvari privremeni prikaz međe dok se prilagođena međa ne izmjeri u nekom drugom elaboratu. Pojasnila je da stranke, odnosno vlasnici nekretnina između kojih se uređuje međa ne potpisuju elaborat već ga samo ona potpiše i predaje na ovjeru. Oni potpisuju izvješće o utvrđenoj međi i izvješće o izrađenom elaboratu. Kada je pozvana na teren od strane odvjetnika parničnih stranaka, oni su joj tada na terenu pokazali među. Ne sjeća se ali je moguće da su tom prilikom na terenu imali skicu koju je ona izradila u sudskom postupku P-2475/2019. Tada ona ništa nije mjerila na terenu da bi stanje odgovaralo skici. Ona je samo kada su joj odvjetnici pokazali zabila klinove. Čini joj se da je tada na terenu bio MO. Prvo su na terenu označili južnu točku koja predstavlja tromeđu između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] ZGR te su krenuli prema sjeveru. Označili su slijedeće tri točke koje se nalaze uz niski zidić i to s vanjske strane, tako da je zid vizualno i kasnije na elaboratu taj zidić pripao k. č. [katastarska čestica]. Zadnja označena točka je na kraju zidića koji je tada bio. To su točke od juga prema sjeveru koje su na skici označene brojevima 314, 313, 312 i 311. Kada je svjedokinji predočena fotografija na str. 239 na istoj nije prepoznala mjesto događaja, ali je navela da je moguće da je jedna od tih točaka na asfaltu jedna od točaka koje je ona označila. Ona je tu točku označavala prije tri godine pa se boja vjerojatno izgubila. Istaknula je da se prilikom izrade elaborata o međi obično međa ne uređuje do asfalta, a pogotovo ne na asfaltu. Kako je u konkretnom slučaju situacija bila specifična jer je parcela k. č. [katastarska čestica] završavala točno do asfalta samo je na tom jednom mjestu na asfaltu stavili klin. Svjedokinja je rekla tužitelju ŠO da taj dio međe na cesti vjerojatno neće tako ostati kada se bude evidentirala nerazvrstana cesta jer će se općina prilikom izrade elaborata proširiti. Na svim drugim mjestima ušli su unutar parcela, odnosno međe su postavili na određenu udaljenost od ivice asfalta. Na terenu nitko od stranaka nikada nije prigovarao označenoj međi koju su stranke uredile prema sudskoj nagodbi. Tek kada je geodetski elaborat izrađen i predan na ovjeru primila je pozive od strane tuženika da nije napravila dobar posao na mjestu točke na asfaltu. Kada je rekla da tuženik MO nije imao nikakvih prigovora na terenu mislila je na trenutak kada je pokazivala među između k. č. [katastarska čestica] ZGR i k. č. [katastarska čestica]. Nju je tužitelj DO angažirao da izradi geodetski elaborat za njegove dvije parcele prema stanju u naravi sa svim međama sa susjednim česticama te za među koja je dogovorena sudskom nagodbom. Ona nije vidjela tekst sudske nagodbe, ali je imala skicu koju je izradila u sudskom postupku u kojem je nagodba sklopljena te utvrđeno stanje na terenu što je bitno. Tekst sudske nagodbe je vidjela tek u postupku izrade digitalnog geodetskog elaborata kada je trebala priložiti dokumentaciju. Tada je pročitala tekst sudske nagodbe, ali nije tumačila tekst sudske nagodbe jer ona može tumačiti samo ono što je njena struka, a to je isključivo grafički dio i stanje u naravi. Osim toga smatra da nije ni bilo potrebe za time jer je sastavni dio te nagodbe bila skica koju je ona sačinila kao vještak te činjenica da je na terenu klinovima već označila među. Skica izmjere od 6. lipnja 2022. koja je sastavni dio sudske nagodbe je obvezujuća pa je po njoj trebalo označiti među, ali isto tako oni su na terenu među označili po kazivanju vlasnika parcela, zajednički u prisutnosti njihovih odvjetnika. Zadnju točku nisu označili već su rekli da ona ide od posljednje označene točke pravac do asfalta. Pravac točaka C-B-A iz njene skice lica mjesta od 6. lipnja 2022. načelno odgovara međnim točkama koje su u naravi označene po kazivanju odvjetnika. Ne zna je li prilikom izrade digitalnog geodetskog elaborata uz elaborat predala i skicu lica mjesta od 6. lipnja 2022. Ako je ona bila sastavni dio sudske nagodbe koju je predala, onda je predala i tu skicu. Ne može sa sigurnošću tvrditi zbog proteka vremena od tri godine kada je vodila razgovor s ĐO, ali je gotovo sigurna da mu nije rekla da on angažira drugog geodeta za izradu elaborata. Moguće da mu je rekla da bi svaki geodet trebao izraditi isti ili gotovo isti geodetski elaborat kao i ona. Osim samog tuženika barem jednom ju je nazvala njegova supruga te više puta muška osoba koju je vidjela s tuženikom u katastru u [adresa] za koju misli da je njegov sin. Smatrala je da se na taj način na nju vrše pritisak. Taj pritisak telefonskim pozivima od strane tuženika i njegove obitelji je bio u vrijeme izrade geodetskog elaborata. Prema njenom sjećanju, ta osoba za koju smatra da je tuženikov sin je rekla da će angažirati nekog drugog geodeta. Vezano za predmetni elaborat ju je zvao jedan kolega iz Rijeke kojem je zaboravila ime, te kolega iz Geo projekta Buzet da vide o čemu se radi jer su očito bilo angažirani od strane nekog vlasnika susjednih parcela.

15. Tužitelj DO se u cijelosti pridružio navodima iz iskaza svjedokinje LOP, svoje bivše punomoćnice. Naveo je da ih je na ročištu prije nego su sklopili sudsku nagodbu sutkinja pitala je li vrijeme da se dogovore nakon toliko godina i sklope neki dogovor. On je u tom trenutku bio protiv dogovora znajući s kakvim čovjekom ima posla. On i njegova odvjetnica su izašli na sudski hodnik kao i tuženik i njegov odvjetnik radi razgovora. Njemu je odvjetnica koja je ujedno i njegova kćerka predložila da bi bilo dobro da se dogovore. Nakon što su odlučili postići dogovor vratili su se u sudnicu te im je sutkinja Margareta Vivoda rekla da odu na teren i tamo pogledaju i postignu dogovor te da se vrate. Taj isti dan otišli su na teren, ali nakon što je tuženikova supruga počela vikati da je lopov, njegova odvjetnica, kćerka ga je poslala kući. Po onome što mu je kćerka ispričala s tuženikom je dogovoreno da međa ide pravcem koji bi se protezao zidom koji je on trebao izgraditi na mjestu postojećeg zida, dalje u pravcu točke A, s dijagonalom točaka B i C. Tužitelj se nije vratio u sudnicu već samo njegova odvjetnica UO. Tog dana je sklopljena sudska nagodba, ali ju tuženik nije ispoštovao, jer je maknuo svoju živu ogradu te je 25. ožujka 2023. na tužiteljevoj parceli izgradio novi zid. Tužitelj nikada nije izgradio zid koji se obvezao po sudskoj nagodbi jer ne može graditi zid preko zida. Novi zid je trebao graditi na mjestu postojećeg zida, te dalje u pravcu najmanje 5 metara, te su točke B i C pod kutom od 90 stupnjeva. Pretpostavlja da je tuženik na terenu označio plavom bojom međne točke. To nitko drugi nije mogao napraviti. Da nešto nije u redu shvatio je u svibnju 2023. kada je vidio neke dečke da tamo mjere. Kada ih je pitao što rade, rekli su da samo mjere nekretninu tuženika, nisu spominjali među. Tužitelj nikada nije primio nikakav poziv geodeta AOP, niti mu je odvjetnica govorila o tome. On je bio s odvjetnicom u uredu geodeta AOP kada mu je on predočio novi elaborat koji on nije htio potpisati te ga je tužitelj pitao zašto se miješa kada postoji elaborat koji je izradio drugi vještak. Taj dan kada je vidio da netko gradi zid, tužitelj je pristupio te je vidio tuženikova zeta i radnike, te ih je pitao što rade. Prvo mu se tuženikov zet nije obratio, a zatim ga je pitao zar on ne zna što je potpisao. Živa ograda nije bila predmet sudske nagodbe. Zid koji je tužitelj trebao izgraditi, trebao je ići preko postojećeg zida u pravcu točke A, a točke B i C su bile zamišljeni pravac pod pravim kutom. U trenutku sklapanja sudske nagodbe tužitelj nije znao gdje bi na terenu bile točke B i C. To je zaključio tek naknadno kada je vidio oznake na licu mjesta, odnosno čavle u asfaltu, koji su zaokruženi plavom bojom. Te oznake označene plavom bojom vidio je već u rujnu ili listopadu 2022., ali ga nije bilo briga tko što crta jer je to bilo nacrtano na javnom putu. Šipke su postavljene na terenu kada je tuženik počeo graditi zid. Prije sklapanja sudske nagodbe nije vidio skicu izmjere LO od 6. lipnja 2022. Njegova odvjetnica UO je angažirala LO za izradu geodetskog elaborata. Njega je tuženik prevario jer nije poštivao dogovor o gradnji zida koji je tužitelj trebao izgraditi, a ne tuženik. A već mu je dogovorom pustio 100 m[2] njegove parcele, te je on još uzeo 100 m od Općine. Pojasnio je da se prevara odnosi samo na dio za gradnju zida. Sudsku nagodbu nikada nije pročitao jer bez naočala ne vidi. Sve ono što piše u sudskoj nagodbi mu je rekla njegova odvjetnica, kćerka. Tuženik ga nije doveo u zabludu, već samo laže i govori ono šta njemu odgovara. Na poseban upit sutkinje naveo je da ne zna šta znači riječ zabluda. Po njemu, tuženik je izgradio novi zid na tužiteljevoj nekretnini, a to zaključuje jer je postojeći zid trebao ići još pet metara dijagonalom B i C.

16. Tuženik MO iskazao je da nakon što su se na sudu sporazumjeli da će postići sudski dogovor, nakon razgovora sa sutkinjom da su otišli na teren. Tamo su bili prisutni on i njegov odvjetnik BO te tužitelj i njegove odvjetnice UO i ŽO. Prema navodima tuženika, odvjetnica ŽO je na terenu pokazala točku C, točku B i točku A, odnosno nogom je pokazala mjesto gdje bi se nalazile te točke iz skice dopune LO iz lipnja 2022. Nakon toga je rekla da se tu proteže međa i da ide malo ukoso po starom zidu koji je on sagradio na mjestu nekadašnjeg suhozida i da se proteže sve do puta kojim se ide u selo. Nije vidio da je odvjetnica poslala tužitelja kući. On, a niti tužitelj nisu ništa govorili, niti komentirali. Njegov odvjetnik BO i odvjetnica UO su razgovarali, ali ne zna o čemu. Nije gledao što rade odvjetnik BO i odvjetnica UO. Gledao je samo što je pokazivala odvjetnica ŽO. Tuženik tvrdi da je novi zid sagradio na svome. Na temelju sudske nagodbe on je trebao trpjeti rušenje starog zida i da tužitelj sagradi novi zid. Ne zna zašto tužitelj nije sagradio novi zid. Kako bi završili priču koja traje 20 godina tuženik je tužitelju prepustio stari zid koji je tuženik nekada izgradio, a tužitelj je trebao izgraditi novi zid lijevo od tog starog zida i ravno po točkama B i C. Tužitelj se dogovarao s njegovim odvjetnikom da će srušiti stari zid. Tužitelj je prema nagodbi trebao srušiti stari zid koji mu je tuženik ustupio, ali ne zna gdje je tužitelj trebao izgraditi novi zid. Mjernični vještak LO kada je došla naknadno zabila je klinove na mjestima za koje su se oni prethodno dogovorili da će ići međa, a to je bilo po starom zidu. Tuženik je prije sklapanja sudske nagodbe vidio skicu lica mjesta LO od 6. lipnja 2022., vjerojatno mu ju je pokazao njegov odvjetnik BO. Onog dana kada su se na terenu dogovarali za sklapanje sudske nagodbe odvjetnica ŽO je imala u ruci tu skicu, odnosno pretpostavlja da je imala tu skicu kada je pokazivala mjesta gdje bi se nalazile točke A, B, C. Prije potpisivanja nagodbe odvjetnik BO mu je objasnio da će on tužitelju prepustiti 20 cm starog zida u dužini 20 metara ili 4 m[2] , što je njemu bilo prihvatljivo samo da završe. Također mu je rekao da će se međa protezati točkama A, B, C i D, i to od točke A na sjeveru u nastavku prema točkama B, C, D, a što znači na mjestu starog zida prema lijevo ravnom linijom na točku D. Ne zna gdje je tužitelj trebao graditi zid po nagodbi. Tuženik navodi da nije potpisao geodetski elaborat LO, jer nije bilo razloga da potpisuje taj elaborat. On je samo njoj potpisao suglasnost za među između njegove k. č. [katastarska čestica] i tužiteljeve k. č. [katastarska čestica]. Osim predmetne međe on i tužitelj nisu uređivali drugu među. Kada je otišao provjeriti u katastar je li LO dostavila elaborat na provedu saznao je da njezin elaborat nije napravljen u skladu sa sudskom nagodbom, te je to rekao službeniku u katastru. Budući da nije kod sebe imao sudsku nagodbu otišao je kući po nju, te se vratio i pokazao službeniku u katastru. On mu je na to rekao da doista geodetski elaborat nije napravljen u skladu sa sudskom nagodbom. Nakon toga je podnio pisanu molbu da se obustavi provedba tog elaborata. Nakon dva dana ga je nazvao pročelnik katastra iz Pule, te pitao može li doći na razgovor. Nakon dva - tri dana otišao je kod njega, te je tamo susreo LO. Kod pročelnika su bili zajedno pet minuta, te je čuo kada je on njoj ali i njemu rekao da taj elaborat ne može provesti jer da nije u skladu sa sudskom nagodbom. Tada je tuženik LO pitao može li ona napraviti elaborat za njegovu parcelu oznake k. č. [katastarska čestica] i da ucrta među kako je određeno u sudskoj nagodbi. Ona mu je rekla da ne može te je angažirao geodeta ŽOP. On je napravio elaborat u skladu sa sudskom nagodbom i to je za tuženika završena priča. ŽOP je poslao svoj elaborat na provedbu u Buje, ali su mu oni rekli da ga moraju proslijediti u Pulu. U [adresa] su rekli da elaborat moraju poslati u ured u Zagreb jer da se vodi nekakav spor. Iz Zagreba je došlo rješenje da je Mataijin elaborat napravljen u potpunosti u skladu sa sudskom nagodbom. Kada je on LO potpisao suglasnost kod njega su došli UO i DO, te ga je LO odvela kod starog zida te mu je pokazala da potpisuje među između njegove parcele k. č. [katastarska čestica] i tužiteljeve k. č. [katastarska čestica]. On je potpisao samo to i ništa drugo. Nakon što su sklopili sudsku nagodbu, on je bio na terenu kada je LO označavala točke međe. Tada su bili prisutni UO, tužitelj, te tuženikov odvjetnik BO. Tada su potvrdili dogovorenu među između nekretnina oznake kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], te je LO zabila kolce na mjestima gdje su označene točke A, B, C, D. Nakon toga je LO još jednom došla, te je tražila da potpiše suglasnost za među između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Njemu tužitelj nije ništa ustupio kada su sklapali sudsku nagodbu. Tuženik smatra da nije bilo potrebe da obavještava tužitelja da će graditi zid na svojoj parceli i to visine 40 cm. Tuženik je još u prosincu 2022. počeo s pripremama za gradnju zida, ali tužitelj nije tada ništa govorio. Po sudskoj nagodbi tužitelj je trebao napraviti elaborat. Elaborat je trebala napraviti LO jer je bila postavljena od strane suda. Kada je LO napravila geodetski elaborat tuženik ju je više puta zvao da ispravi taj elaborat i da napravi po sudskoj nagodbi. Geodet ŽOP je na terenu mjerio i napravio elaborat točno po sudskoj nagodbi. Tuženik mu na terenu ništa nije govorio, on je imao papire, instrumente, a tuženik se ne razumije u geodeziju. Tada on nije vidio tužitelja na terenu. Ne zna da li se živica spominjala u sudskoj nagodbi, ne može toliko pamtiti. Tuženik je skinuo živicu, te je sagradio novi zid točno po točkama iz sudske nagodbe, 10 cm unutar njegove nekretnine. Ne sjeća se postupka uređenje međa koji su vodili on i tužitelj. Oni su svoje postupke počeli voditi kada je tuženik imao 60, a danas ima 80 godina. LO je postavila pikete i obojala ih plavom bojom, ali on je pojačao tu plavu boju da se bolje vidi. Ne zna kada je ona to bojala.

17. Sud u cijelosti prihvaća istinitim iskaz svjedokinje LO jer je ista iskazivala uvjerljivo, neproturječno, te u skladu s materijalnim dokazima u spisu. Svjedokinja ŽO čiji iskaz sud također prihvaća istinitim, nema neposrednih saznanja o sadržaju teksta sklopljene sudske nagodbe, niti o tome što se odvijalo u sudnici nakon što su se stranke 11. srpnja 2022. vratile s mjesta događaja te dogovorile sklapanje sudske nagodbe, a s obzirom na to da je ona bila prisutna samo na prvom dijelu ročišta održanom u sudnici tog dana te na mjestu događaja, ali ne i ponovno u sudnici u trenutku kada se sklapala sudska nagodba. Osim toga, ona nije niti na terenu aktivno sudjelovala u razgovorima i dogovorima parničnih stranaka o tome gdje će se protezati sporna međa, već je naprosto bila samo podrška punomoćnici tužitelja LOP koja je kao kćerka tužitelja bila osobno zainteresirana za sklapanje sudske nagodbe. Svjedokinja LOP, kćerka tužitelja i njegova bivša odvjetnica te svjedok KO, njezin suprug i tužiteljev zet su osobno zainteresirani za uspjeh tužitelja u sporu te su u skladu s tim iskazivali. Svjedok KO nema neposrednih saznanja što se događalo 11. srpnja 2022., odnosno nema saznanja o razgovorima i postignutom dogovoru između tužitelja i tuženika te o samom sadržaju sklopljene sudske nagodbe.

17.1. Tužitelj i tuženik su u svojim iskazima očekivano iskazivali u skladu s procesnim pozicijama koje zauzimaju u sporu s ciljem postizanja uspjeha te su utoliko njihovi iskazi u suprotnosti jer su različito tumačili sporne činjenice odlučne za ovaj spor. Osim različitog tumačenja spornih činjenica, sud ne prihvaća istinitim dio iskaza tuženika i to u dijelu gdje je iskazivao da je na dan sklapanja sudske nagodbe, kada su stranke dogovarale na terenu međnu liniju, punomoćnica tužitelja, odvjetnica ŽO pokazivala i određivala pravac međe u ime tužitelja, jer iz svih izvedenih dokaza proizlazi da je to činila druga tužiteljeva punomoćnica, ujedno njegova kćerka LOP, a to je i životno i logično.

18. Čitanjem dopisa od 9. lipnja 2023. utvrđeno je da je tužitelj putem nove punomoćnice Maje Vidmar obavijestio geodeta (mjerničnog vještaka) LO da zbog problema koji je nastao glede provedbe sudske nagodbe da će on tražiti da se izmijeni način na koji istu treba provesti, odnosno postupak ispravka iste pred sudom. Ujedno je pozvao geodeta LO da predmetni elaborat kojeg je ona sačinila i poslala na provedbu povuče iz katastra uz obrazloženje da će se način na koji će se urediti međa, zbog nesporazuma koji je nastao između stranaka morati rješavati pred sudom.

19. Sudska nagodba je mješoviti građansko i procesno pravni ugovor (čl. 321. Zakona o parničnom postupku ((Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/23., u nastavku: ZPP), u svezi s čl. 150. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21, u nastavku: ZOO)) pa se njezina valjanost prosuđuje i po građanskom procesnom materijalnom pravu.

20. S obzirom na to da je predmet ovog postupka poništenje sudske nagodbe, ista je u procesno pravnom smislu pravno valjana jer su istu zaključile stranke koje su sudjelovale u parnici.

21. Što se tiče njezine valjanosti u smislu materijalnog prava, a s osnova zablude i prijevare kao razloga za poništenje pravnog posla, valja reći da za pobojnost sudske nagodbe vrijede opća pravila o tome kada je ugovor pobojan te o pravnim posljedicama pobojnosti ugovora (čl. 330. do 335. ZOO-a).

21.1. Prema tome, sudska nagodba je pobojna kada ju je sklopila strana koja je ograničeno poslovno sposobna, kada je pri njezinom sklapanju bilo mana volje te kada je to zakonom određeno. Pod manama volje podrazumijeva se slučaj nesklada volje i očitovanja, s time da neke mane volje dovode do ništetnosti sudske nagodbe, a neke do pobojnosti. Do pobojnosti sudske nagodbe dovode sljedeće mane volje: prijetnja, bitna zabluda i prijevara. Pretpostavke za poništaj sudske nagodbe zbog zablude ocjenjuju se prema odredbama obveznog prava. Pobojnost ne nastupa po samom zakonu niti sud na pobojnost pazi po služenoj dužnosti, nego samo na zahtjev ugovorne strane i to one u interesu koje je pobojnost ustanovljena. Valjanost sudske nagodbe može se pobijati iz razloga iz kojih se po općim propisima može zahtijevati poništenje pobojnog ugovora.

21. 2. Zabluda se smatra jednim od slučajeva tzv. nesvjesnih nesklada između volje i očitovanja volje, s obzirom da ugovorna strana u trenutku izražavanja svoje volje nije svjesna postojanja takvoga nesklada, ona očituje nešto što uistinu ne želi. U takvim situacijama do izražavanja određene volje dolazi upravo iz razloga što je ugovorna strana imala drugačiju predodžbu o stvarnim okolnostima ili činjenicama. Zabluda se može odnositi kako na bitne tako i na nebitne sastojke ugovora, a može biti utemeljena na različitim okolnostima. Može doći do zablude o pravu, zablude o činjenicama i zablude o motivu. Bitna zabluda podrazumijeva da, iako do zablude pri sklapanju pravnog posla može doći vezano za bitne ili nebitne sastojke ugovora, zainteresiranoj ugovornoj strani pobijanje pravnog posla omogućeno je samo kada je riječ o bitnim okolnostima određenog pravnog posla, okolnostima odlučnim za njegov nastanak i sadržaj. Bitna zabluda sukladno čl. 280. st. 1. ZOO-a odnosi se na: objekt ugovora i bitna svojstva objekta ugovora, osobu s kojom se sklapa ugovor, ako se ugovor sklapa s obzirom na tu osobu, okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi inače ne bi sklopila takav ugovor te prema čl. 281. ZOO-a na pobudu koja je bila odlučna za preuzimanje obveze (odnosi se samo na besplatne ugovore).

21. 3. Zabluda o objektu ugovora postoji kada ugovorna strana ima pogrešnu predodžbu o stvari koja je objekt ugovorne obveze kao i kada ima pogrešnu predodžbu o sadržaju ugovorne obveze.

21. 4. U ovom postupku tužitelj izričito ne navodi o kakvoj zabludi je riječ već samo tvrdi da je tuženik s namjerom izazvao zabludu jer se sudska nagodba može različito tumačiti odnosno da tužitelju u trenutku sklapanja sudske nagodbe nije moglo biti jasno na koji način namjerava izigrati dio sudske nagodbe gdje se navodi da se "…u nastavku toga zida prema sjeveru granica se dalje proteže u smjeru točaka C, b, A skice lica mjesta."

21. 5. Prema tome sud zaključuje da tužitelj zahtijeva poništenje sudske nagodbe zbog bitne zablude o objektu ugovora.

22. što se tiče druge činjenične osnove tužbe koja za posljedicu ima poništenje ugovora, zbog prijevare kao mane volje (čl. 284. ZOO-a) u postupku je valjalo utvrditi je li tuženik svjesno poduzimao radnje kojima je tužitelja doveo u zabludu ili ga je u istoj održavao u namjeri da ga navede na sklapanje sudske nagodbe.

23. Tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbenim zahtjev za utvrđenje da sudska nagodba nije nastala i da ne proizvodi pravne učinke u smislu odredbe čl. 282. ZOO-a.

23. 1. Odredbom čl. 282. ZOO-a propisano je da ugovor ne nastaje kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, ugovor ne nastaje. Prije svega da bi ugovor bio nevaljan po toj osnovi, potrebno je da nesporazum postoji kod oba ugovaratelja. Pitanje nesporazuma o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora ocjenjuje se prema odredbama Zakona o obveznim odnosima kao materijalnog prava.

24. Na temelju izvedenih dokaza te nespornih činjenica, utvrđeno je:

- da su parnične stranke dana 11. srpnja 2022. pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalnom službom u Bujama - Buie u predmetu posl. br. P-2475/2019 sklopile sudsku nagodbu, a kojom nagodbom su stranke utvrdile da će radi evidentiranja stvarnog položaja granice u naravi, između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], tužitelj angažirati sudskog vještaka LO te uz suglasnost tuženika izraditi geodetski elaborat podoban za upis promjena u DGU, Područni ured za katastar Pula

- Pola, Odjel za katastar nekretnina Buje - Buie i zemljišnu knjigu ovog suda, a na način da se granica između predmetnih nekretnina proteže uz podnožje kamenog zida s istočne strane kamenog zida, te da se granica u nastavku tog zida prema sjeveru proteže u smjeru točaka C, B, A skice lica mjesta - dopunjene od 6. lipnja 2022. izrađene po vještaku LO te da su pri tome stranke suglasno navele da su među dogovorile na licu mjesta na dan sklapanja sudske nagodbe;

- da se tom nagodbom tužitelj obvezao o vlastitom trošku izraditi navedeni geodetski elaborat te o vlastitom trošku srušiti postojeći zid i izgraditi novi zid nakon provedbe geodetskog elaborata u Uredu za katastar i zemljišnoj knjizi kao i da se tuženik obvezao trpjeti rušenje postojećeg zida, izgradnju temelja novog zida i izgradnju novog zida sukladno prostorno planskim uredbama;

- da je sudska nagodba sklopljena u sudskom postupku koji je pokrenuo ovdje tužitelj radi utvrđenja prava vlasništva, a koji je proizašao iz izvanparničnog postupka radi uređenja međa, s obzirom na to da nije bio suglasan da se međa uredi po posljednjem mirnom posjedu;

- da je ročište u predmetu ovog suda posl. br. P-2475/2019 održano 11. srpnja 2022. te da je prekinuto na vrijeme od tri sata kako bi stranke sa svojim punomoćnicima otišle na lice mjesta dogovoriti među na terenu;

- da tada na terenu nije bio sudski vještak LO koja je od ranije bila angažirana kao sudski vještak u tom postupku te je sačinila nekoliko skica lica mjesta, između ostalih i dopunjenu skicu lica mjesta od 6. lipnja 2022., već da su tužitelj sa svojim punomoćnicama ŽO i LOP te tuženik sa svojim tadašnjim punomoćnikom VO, definirali međne točke na licu mjesta tako da bi međa išla uz podnožje kamenog zida i završavala u zadnjoj točci A;

- da su se stranke nakon dogovora međe na terenu vratile u zgradu suda radi sklapanja sudske nagodbe te da su prema tada postignutom dogovoru navedeno definirali na zapisnik uz izričito navođenje da će geodetski elaborat radi uređenja međa izraditi sudski vještak LO i da će ono biti sastavni dio te nagodbe;

- da su stranke nakon što su sklopile sudsku nagodbu, dana 20. srpnja 2022. izašle na lice mjesta zajedno s mjerničnim vještakom LO i da su joj na terenu pokazali gdje su dogovorili da se proteže međna linija, a prema kojem dogovoru su sklopili susku nagodbu i da je mjernični vještak LO na mjestu događaja postavila čvrste oznake međe prema pravilima struke, čeličnim klinovima sa žutim kapama;

- da je tuženik MO potpisao izvješće o utvrđenoj međi i da je LO izradila elaborat kojeg je predala na pregled i ovjeru u Katastar Pula;

- da je zbog naknadnog izostanka suglasnosti, LO u dogovoru s tužiteljem povukla predmetni elaborat iz postupka ovjere;

- da je tuženik angažirao drugog geodeta iz geodetskog ureda Mataija d.o.o. Umag radi izrade elaborata o uređenju međe između predmetnih nekretnina i da je izrađeni elaborat u postupku ovjere;

- da je tuženik MO **.**.2023. počeo graditi novi zid na mjestu gdje je imao živu ogradu te da tužitelj nije sagradio novi zid na mjestu postojećeg zida, a što je trebao u skladu sa sudskom nagodbom;

- da je mjernični vještak LO označila međne oznake na terenu između predmetnih nekretnina na temelju pokazanog od strane stranaka i da ta linija međe načelno odgovara međnim točkama C-B-A iz skice lica mjesta od 6. lipnja 2022. koju je sačinio isti vještak, dakle, da su stranke mjerničnom vještaku pokazale na terenu dogovorenu liniju međe koju su odredili u skladu s međom iz navedene skice lica mjesta, ali koja nije u potpunosti odgovarala stanju na terenu i postignutom dogovoru stranaka;

- da je međa određena s vanjske strane starog zidića te da je dogovoreno da taj zidić pripadne parceli oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja te da je zadnja međna točka završavala na asfaltu i da je nisu klinom obilježili već tek nakon izrade elaborata kada su se određivale međne točke sa susjednim parcelama;

- da je na terenu prvo označena južna točka koja predstavlja tromeđe između k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] ZGR. sve k. o. [katastarska općina] te da su potom prema sjeveru označene sljedeće tri točke uz vanjski dio niskog zidića, a koji je zidić pripao k. č. [katastarska čestica], dok je zadnja označena točka bila na kraju postojećeg zidića, i pri tome su točke od juga prema sjeveru na skici od 6. lipnja 2022. označene brojevima 314, 313, 312 i 311;

- da je tužitelj DO angažirao mjerničnog vještaka LO za izradu geodetskog elaborata stvarnog stanja položaja već evidentiranih katastarskih čestica i evidentiranja međe između katastarskih čestica koje su već utvrđene u sudskom postupku sklapanjem sudske nagodbe, odnosno radi uređenja međa ne samo između nekretnine tužitelja oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tuženika oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je već dogovorena sudskom nagodbom već i međe između svojih nekretnina i susjednih nekretnina trećih osoba;

- da je zbog toga mjernični vještak LO tijekom izrade predmetnog elaborata ponovno pozvala i tuženika i to kao vlasnika k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] jer ga inače ne bi zvala kao vlasnika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je međa u odnosu na tu nekretninu i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja već bila uređena sudskom nagodbom;

- da tom prilikom tuženik nije imao prigovora i da je tada on potpisao izvješće o utvrđenoj međi između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina].

25. Tuženik tvrdi da je prema sklopljenoj sudskoj nagodbi prepustio stari zid, a da je tužitelj trebao izgraditi novi zid lijevo od tog starog zida, ravno prema točkama B i C te da je tuženik novi zid sagradio na svojoj nekretnini. On tvrdi i da je potpisao suglasnost za među između njegove k. č. [katastarska čestica] ZGR. i tužiteljeve k. č. [katastarska čestica], a da je na terenu vještak LO dogovorenu međnu liniju između predmetnih nekretnina k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označila točkama A, B, C, D.

26. Slijedom navedenog, sud zaključuje da pri sklapanju sporne sudske nagodbe nije bilo mana volje u vidu bitne zablude (o objektu ugovora) niti prijevare, a koje bi dovele do pobojnosti sudske nagodbe. Naime, nije utvrđeno da je tuženik doveo tužitelja u zabludu glede objekta ugovora - sklopljene sudske nagodbe, odnosno da je doveden u zabludu glede tumačenja dijela sudske nagodbe u kojem su dogovorili da se granica između predmetnih nekretnina .."u nastavku zida prema sjeveru proteže u smjeru točaka C,B,A skice lica mjesta..". Kao što je gore navedeno, zabluda je nesvjesni nesklad između volje i očitovanja volje, s obzirom da ugovorna strana u trenutku izražavanja svoje volje nije svjesna postojanja takvoga nesklada, ona očituje nešto što uistinu ne želi. U konkretnom slučaju nije utvrđeno da je u trenutku dogovaranja stranaka i njihovih punomoćnika na terenu te nakon toga prilikom sastava teksta sudske nagodbe, došlo do toga da je tužitelj imao drugačiju predodžbu o stvarnim okolnostima ili činjenicama vezanim da među između predmetnih nekretnina.

26. 1. Nije utvrđeno niti da je tuženik prijevarno postupao u trenutku sklapanja sudske nagodbe, odnosno da je tuženik svjesno poduzimao radnje kojima je tužitelja doveo u zabludu ili ga je u istoj održavao u namjeri da ga navede na sklapanje sudske nagodbe. Tužitelj tvrdi da je tuženik prijevarno postupao jer je bez njegova znanja angažirao drugog geodeta za izradu geodetskog elaborata po kojem bi se označila međa. Takvo što nije utvrđeno. Naime, tuženik je tek nakon sklopljene sudske nagodbe i nakon što je već mjernični vještak – geodet LO koju je u skladu sa sudskom nagodbom angažirao tužitelj, izradila geodetski elaborat o dogovorenoj međi, angažirao drugog geodeta ŽOP da mu izradi novi geodetski elaborat. Prema tome, u trenutku sklapanja sudske nagodbe, tuženik nije postupao prijevarno.

27. Dakle, sporna sudska nagodba nije pobojna jer nije utvrđeno postojanje mana volje u vidu bitne zablude i prijevare, u trenutku sklapanja sudske nagodbe, a što je tvrdio tužitelj.

27. 1. Stoga je sud ocijenio neosnovanim glavni tužbeni zahtjev za poništenje predmetne sudske nagodbe te ga je odbio i odlučio kao u t. I. izreke.

28. Što se tiče eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, ovaj sud zaključuje da je pri sklapanju sporne sudske nagodbe došlo do nesporazuma koji je kod tužitelja i tuženika stvorio uvjerenje da su oni suglasni oko međe između predmetnih nekretnina, a ustvari je među njima postojao nesporazum o prirodi osnove ili predmeta obveze (koji prema odredbi čl. 282. ZOO-a) ima za posljedicu da ugovor u ovom slučaju u obliku sudske nagodbe, nije ni nastao.

28. 1. Naime, iako su stranke i njihovi punomoćnici na terenu prije sklapanja sporne sudske nagodbe pokazivale jedna drugoj liniju međe između predmetnih nekretnina temeljeći svoj sporazum na skici lica mjesta od 6. lipnja 2022. izrađene od mjerničnog vještaka LO, sud zaključuje da je tuženik prije svega smatrao da je mjerničnom vještaku LO potpisao elaborat za granicu između njegove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR. i nekretnine tužitelja oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne granicu između predmetnih nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je zbog toga elaborat sačinjen od LO potpisao.

28. 2. Da je između stranaka došlo do nesporazuma o prirodi osnove ili predmeta sklopljene sudske nagodbe potvrdio je i sam tužitelj (zastupan po punomoćnici Maji Vidmar) u dopisu od 9. lipnja 2023. (str. 151 spisa) upućenom mjerničnom vještaku – geodetu LO kojim je poziva da povuče predmetni elaborat iz katastra uz obrazloženje da se način uređenja međa mora rješavati pred sudom zbog nesporazuma koji je nastao između stranaka. Također, iz iskaza parničnih stranaka kao i saslušanih svjedoka proizlazi da se između njih dogodio nesporazum glede određivanja međe u dijelu od postojećeg zida prema sjeveru. Tuženik je shvatio da se međa uredila u potpunosti u skladu sa skicom LO od 6. lipnja 2022. dok je tužitelj to shvatio na način kako je LO ucrtala među u geodetskom elaboratu. U svezi s tim je nastao i nesporazum gdje je tužitelj trebao izgraditi novi zid. Tužitelj je shvatio da je prema sudskoj nagodbi dužan srušiti stari postojeći zid i na tom mjestu izgraditi novi koji bi njemu pripao u vlasništvo, dok tuženik smatra da je tužitelj trebao sagraditi zid lijevo od starog zida.

28. 3. Dakle, razvidno je da je nesporazum postojao kod obje stranke.

29. Slijedom navedenog, s obzirom na to da je utvrđeno da je između stranaka postojao nesporazum o prirodi obveze ili predmeta obveze i da je nesporazum postojao kod oba ugovaratelja, odnosno stranaka sporne sudske nagodbe, sud zaključuje da je sporna sudska nagodba nevaljana po toj osnovi.

29. 1. Stoga je utvrđeno da predmetna sudska nagodba nije nastala i da ne proizvodi pravne učinke u smislu odredbe čl. 282. ZOO-a te je odlučeno kao u t. II. izreke.

30. Obje stranke su zatražile naknadu troškova postupka.

30. 1. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a pravo na naknadu troškova pripada onoj stranci koja uspije u sporu pa je tuženik dužan tužitelju naknaditi troškove postupka. Na temelju čl. 155. st. 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje postupka.

30. 2. S obzirom na to da je u ovom postupku tužitelj postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev postavljen prema čl. 188. st. 2. ZPP-a, s kojim je uspio u cijelosti, iako je odbijen glavni tužbeni zahtjev, ima se smatrati da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu. Pri tome je važno za istaknuti da u odnosu na glavni tužbeni zahtjev koji je odbijen nisu nastali posebni troškovi već su svi nastali troškovi bili potrebni radi raspravljanja i donošenja odluke i u pogledu zahtjeva koji je prihvaćen (ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 1172/2021 od 30. kolovoza 2022. i Rev-882/2024 od 9. srpnja 2024.).

31. Tužitelj je zatražio naknadu troškova na ime sastava tužbe, podneska od 3. listopada 2024. te zastupanja na ročištima od 15. listopada 2024., 10. prosinca 2024., 17. ožujka 2025. i 22. svibnja 2025., za svaku radnju po 200,00 eura. Zatražio je i trošak sudske pristojbe na tužbu i na presudu po 26,55 eura kao i trošak svjedoka LO u iznosu 49,50 eura (putni trošak) i na ime izgubljene dnevnice u iznosu koji sud odredi.

31. 1. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 OT, sastava podneska od 3. listopada 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 OT, zastupanja na pripremnom ročištu od 15. listopada 2024. u visini 50 bodova prema Tbr. 9/2 OT jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima te zastupanja na ročištima od 10. prosinca 2024., 17. ožujka 2025. i 22. svibnja 2025. u visini po 100 bodova za svaku radnju prema Tbr. 9/1 OT ili ukupno 550 bodova što prema Tbr. 54. OT (vrijednost boda iznosi 2,00 eura), ukupno iznosi 1.100,00 eura.

31. 2. Priznat mu je i trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 26,55 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 26,55 eura (čl. 7 st. 2. Zakona o sudskim pristojbama) jer će mu presuda biti dostavljena putem e-komunikacije pa ima mogućnost platiti polovicu propisanog iznosa sudske pristojbe ako to učine u roku tri dana od dostave presude. Naposljetku, priznat mu je i trošak svjedoka LO u iznosu 49,50 eura (putni trošak) i 46,86 eura (izgubljena dnevnica).

31. 3. Prema tome, tužitelju pripada trošak u ukupnom iznosu od 1.249,46 eura.

32. Slijedom navedenog, naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka isplatom iznosa od 1.249,46 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, dok je u preostalom dijelu njegov zahtjev odbijen kao neosnovan (t. III. i IV. izreke).

33. S obzirom na to da je tuženik izgubio parnicu njegov zahtjev za naknadu troška odbijen je u cijelosti (t. V. izreke).

U Bujama 30. rujna 2025.

Sutkinja

Pavica Gulišija Brečević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dostave presude.

DNA:

1. tužitelju p.p.

2. tuženiku p.p.