Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Psp-18/2024.-35.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Karolini Balen, u parničnom predmetu tužiteljice GĐJ iz [adresa], s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dobriša Rubes, odvjetnik u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon dana 2. rujna 2025. održane glavne i javne rasprave u nazočnosti stranaka osobno i punomoćnika tuženice, na ročištu za objavu rješenja o smetanju posjeda, 30. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je dana 5. lipnja 2024. tuženica smetala tužiteljicu u posjedu okućnice kčbr. [katastarska čestica] i tretirala isti herbicidom i posjekla živu ogradu na posjedu okućnice tužiteljice.

Utvrđuje se da je tuženica samovoljno pošpricala gornje grane jorgovana, čije glavno deblo je još prije posjekla da se ne bi širio.

Zabranjuje se tuženici tretiranje svih posjeda tužiteljice iz zajedničkih posjeda i zajedničkih putova herbicidima, svim pesticidima i svim drugim otrovima.

Zabranjuje se tuženici postavljanje otrovnih mamaca na posjedima tužiteljice, zajedničkom putu i zajedničkim posjedima.

Zabranjuje se tuženici sječa žive ograde, drveća, voćaka, šume i drugih biljaka u posjedu tužiteljice i zajedničkom posjedu.

Zabranjuje se tuženici takvo i slično smetanje ubuduće.

Tuženica je obvezna naknaditi troškove spora, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 625,00 EUR, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela ovome sudu tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženice. Navela je da je posjednica okućnice kčbr. [katastarska čestica]. Dana 5. lipnja 2024. kad je tužiteljica otišla u kupovinu u [adresa] ušla u okućnicu tužiteljice kčbr. [katastarska čestica], pošpricala dijelove tla i trave biljnim otrovom protiv korova i istim herbicidom pošpricala gornje grane jorgovana. Ovu štetnu radnju nije uočila sve dok njezin pas nije pokazao znakove trovanja i to slinjenje, kašljanje, povraćanje i dijareju. Tuženica je, kao ju je tužiteljica zamolila da ne dira njezinu živu ogradu od lovor višnje, jer se obrezivanje radi u jesen i reznice koje se posijeku mogu se ponovno posaditi, samovoljno posjekla (ošišala) živu ogradu.

1.1. Tuženica nije komentirala, a reagirala je prostotom na navedene štetne radnje i oglušuje se molbama tužiteljice da ne tretira okućnicu, zajednički put i drugo tlo u posjedu tužiteljice i tlo u zajedničkom posjedu, herbicidima i drugim otrovima jer tim postupkom opet ugrožava zdravlje i život već drugog psa tužiteljice otrovanog pesticidima. Prvi pas je uginuo sustavnim trovanjem herbicidima i u najvećim mukama eutanaziran.

1.2. Upotrebom herbicida tuženica šteti ukupnoj flori i fauni, posebno pčelama koje život znače našoj planeti. Tuženica čestim i nenajavljenom uporabom herbicida i drugih pesticida i otrova ugrožava i zdravlje i život tužiteljice koja je primorana udisati isparavanja herbicida. Utužene postupke tuženica ponavlja već četvrtu godinu radeći tužiteljici samovlasni teror velike materijalne i nematerijalne štete. Utužila je zadnji događaj od 5. lipnja 2024. i predložila prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu u potpunosti osporila navode iz tužbe kao neosnovane. Smatra da tužiteljica bez razloga gaji prema tuženici animozitet i koristi institucije kako bi nanijela štetu ugledu i časti tužiteljice. Navodi iz tužbe odstupaju od realiteta i difamirajući su. Istaknula je prigovor prekluzije jer je utuženo tretiranje herbicidima izvršeno 5. lipnja 2024., a uz tužbu nije priložen dokaz na kojeg se poziva tužiteljica navodeći da je ta činjenica dokazana „očevidom policajaca PU Zabok“. Nikakvo tretiranje herbicidima tužiteljičinog posjeda nije izvršeno od strane tuženice, niti tužiteljica za to pruža dokaze.

2.1. Kako tužbi nisu priloženi nikakvi dokazi kojima se dokazuje činjenica tretiranja zemljišta te da su radnje smetanja posjeda učinjene od strane tuženice dana 5. lipnja 2024. predložila je prvenstveno tužbu odbaciti.

2.2. Tuženica održava nekretninu u svojem posjedu na način da je suprug redovito kosi. Priložene fotografije dokazuju da je trava pokošena i osušena zbog suhog vremena i sunca. Iznimno joj je žao što je tužiteljičin pas uginuo, no tuženica ne tretira travu herbicidima, niti nametnike pesticidima. Tretiranje trave i korova herbicidima ne može kod pasa izazvati fatalni ishod jer bi u tom slučaju u poljoprivredi bio izazvan pomor divljih životinja. Tretiranje herbicidima nije zabranjeno, niti tužiteljica može tražiti da se tuženica suzdrži od nečega što ne predstavlja protupravnu radnju ili zabranjeni čin, no ponovno ističe da tuženica ne tretira travnate površine herbicidima niti postavlja mamce.

2.3. Tužba i tužbeni zahtjev nisu u dovoljnoj mjeri specificirani u dijelu u kojem se navodi da je tuženica posjekla živu ogradu, niti je vremenski utvrđeno kada je ista posječena. Tuženica nije posjekla živu ogradu tužiteljice niti je ulazila u njezino dvorište (kčbr. [katastarska čestica]). Tuženica je vlasnica i posjednica čestica koje se nalaze do kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice, a stranke su u suposjedu prilaznog puta. Prema čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Košnjom prilaznog puta tuženica nije ograničila faktičnu vlast tužiteljice niti ju isključila od dotadašnjeg posjeda, već je izvršavala svoja zakonska prava i obvezu jer bi u protivnom komunalni redar bio ovlašten naložiti krčenje nekretnine i odrediti kaznu. Podredno je predložila odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka.

3. Naknadnim podnescima tužiteljica je navela da je punomoćnik tuženice riječima „animozitet“ i „difamirajući“, kojima brani svoju klijenticu, činio kazneno djelo uvrede i klevete, tvrdeći da tužiteljica bez razloga gaji prema tuženici animozitet i koristi institucije kako bi nanijela štetu ugledu i časti tuženici. On upravo time šteti ugledu i časti tužiteljice. Datum 5. lipnja 2024. navela je zato što je tog dana poslije podne izbivala od kuće, predmnijevajući da je trovanje trave i tla i šišanje žive ograde, špricanje gornjih dijelova krošnje jorgovana u dvorištu na kčbr. [katastarska čestica] u isključivom posjedu tužiteljice izvršeno u njezinoj odsutnosti. Posljedice trovanja herbicidom ne vide se odmah, već nakon nekoliko dana te tužiteljica nije primijetila nikakve znakove trovanja trave jer nije kontrolirala, misleći da je epizoda događaja tog dana gotova. Suprug tuženice je istoga dana u jutarnjim satima zamolio tužiteljicu da on ošiša živu ogradu lovor višnje. No, tužiteljica je sama škarama koje joj je dao suprug tuženice, odrezala grane koje su rasle prema ogradi vrta tuženice, zamolivši supruga tuženice da više ne režu grane njezine žive ograde jer se to radi u jesen, a reznice ona upotrebljava za daljnju sadnju žive ograde. Špricanjem trave, jorgovana i slaka, tuženica je još jednom prekršila naputak Državnog inspektorata Republike Hrvatske koji je 2021. obvezao tuženicu da upozori susjedstvo prije nego izvrši špricanjem. Tuženica je ušla u posjed tužiteljice bez upozorenja, dozvole i znanja tužiteljice i pošpricala herbicidom travu i vrhove jorgovana, pošišala živu ogradu i od tretiranja trave herbicidom otrovao se tužiteljičin pas, koji ima ozbiljne posljedice trovanja, oštećenje bubrega i posljedice od kojih bi se tijekom vremena mogli pojaviti mnogi čirevi na želucu, a svi koji su duže vrijeme bili u kontaktu s većim dozama herbicida koji sadrži glifosat dobivaju rak. Tužiteljica je izabrala dan 5. lipnja 2024. jer je toga dana popodne duže vrijeme izbivala iz kuće, time da predmnijeva da je tuženica izvršila špricanje herbicidom dva puta. Put koji vodi do kuća stranaka nema nikakve veze s događajem u dvorištu niti su stranke u bilo kakvom suposjedu jer svaka ima kuću i pripadajući dio zemlje u svom isključivom vlasništvu. Tuženica, osim prolaza tužiteljičinim dvorištem do svog vrta, nema nikakva druga prava i obveze na posjedu tužiteljice.

4. Sud je također raspravnim rješenjem odlučio da se ne dopušta preinaka tužbe proširenjem tužbe na novog tuženika VĐ jer on nije pristao na proširenje tužbe, a što je nužno za proširenje tužbe, sve u skladu s čl. 196. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP-a). Čl. 197. ZPP-a na kojeg se podredno pozvala tužiteljica ne može se primijeniti u konkretnom slučaju jer također podrazumijeva da se radi o dva tuženika, a do čega nije došlo u konkretnom slučaju jer nije dopuštena preinaka tužbe proširenjem tužbe na novog tuženika.

5. Sud je u dokaznom postupku pročitao prijepis posjedovnog lista na str. 4 spisa, obavijest oštećeniku kaznenog djela i žrtvi kaznenog djela na str. 5 do 10 spisa, izvršio uvid u fotografije na str. 11 do 24 spisa, u fotografije u omotnici na str. 37 spisa, u račune na str. 44-46 spisa, u potvrdu na str. 47 spisa, u račun na str. 48 spisa, u nalog na str. 49-51 spisa, u ponudu broj 6 na str. 52 spisa i ispis naloga na str. 53-54 spisa, u račun na str. 55 spisa, i potvrdu na str. 56 spisa, u račun i ispis naloga na str. 58 spisa, u dokumentaciju na str. 59-67 spisa, u potvrdu Policijske postaje Zabok na str. 68-70 spisa, u rješenje o nasljeđivanju na str. 71-73 spisa, u prijepis posjedovnih listova, kopiju katastarskog plana i izvod iz katastarskog plana na str. 74-81 spisa, u prijedlog ugovora o zamjeni nekretnina na str. 82-84 spisa, u zapisnik ovoga suda R1-169/10 od 16. travnja 2010. na str. 85 spisa, u dokumentaciju na str. 86-87 spisa te 88-95 spisa, s izlistima fotografija u boji na str. 96-117 spisa, u dokumentaciju i zapisnik na str. 118-127 spisa, u fotografije – izliste u boji na str. 128-131 spisa, u dokumentaciju na str. 132-135 spisa, u zapisnik o inspekcijskom nadzoru na str. 136 spisa, u analitičko izvješće na str. 137-139 spisa, u dokumentaciju na str. 140-150 spisa, u dokumentaciju na str. 154-158 spisa, u izlist fotografija u boji na str. 162-163 spisa te 171-199 spisa, u dokumentaciju na str. 221 spisa, u izlist fotografija u boji na str. 228-234 spisa, saslušao svjedoke VĐ, OĐ i FĐ te saslušao stranke u svrhu dokazivanja.

5. Ocjenjujući provedene dokaze u smislu čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. U postupku smetanja posjeda potrebno je utvrditi posljednje stanje posjeda i čin smetanja, pri čemu nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika jer je temeljem čl. 441. ZPP-a određeno da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7. Sporna je bila činjenica tko je bio u posljednjem mirnom posjedu spornog prostora te je li počinjen čin smetanja u ovom predmetu i tko ga je počinio.

8. Prema čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV), koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

9. Teret dokaza da je tužba radi smetanja posjeda podnijeta u roku iz čl. 21. st. 3. ZV-a jest na tužiteljici i na to sud pazi po službenoj dužnosti, bez obzira je li podnijet prigovor prekluzije od strane tuženika ili ne.

9.1. U odnosu na trenutak podnošenja tužbe, ista je podnijeta dana 28. lipnja 2024. preporučenim poštanskim putem. Tužiteljica je tvrdila da je sporno smetanje učinjeno 5. lipnja 2024., koji datum je tuženica osporila, ali u okviru osporavanja činjenice da bi to počinila ona. To znači da je na ove okolnosti bilo potrebno provesti dokazivanje, kako bi se utvrdilo je li tužba podnijeta unutar zakonskog roka od 30 dana od dana saznanja za čin utužen kao čin smetanja i za počinitelja. To posebno stoga što je tužiteljica u naknadnim podnescima navela da predmnijeva da su utuženi čini počinjeni dana 5. lipnja 2024. No, računajući od 5. lipnja 2024. do 28. lipnja 2024. tužba je podnesena u zakonskom roku od 30 dana.

10. Prema čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica GĐJ je iskazala da smatra da nije imao tko drugi počiniti utužene čine smetanja posjeda, osim tuženice. Ona je to redovito radila sve 4 godine. Počupala joj je običan kopar kad je tužiteljica bila u dućanu, no, to nije utužila. Na dan koji je utužen kao dan smetanja posjeda bila je poslijepodne u dućanu te je jako dugo čekala jer nešto nije bilo u redu s računom te je zasigurno nije bilo 4 sata na njezinoj nekretnini. U to vrijeme je tuženica bila kod kuće. Kad se vratila najprije je primijetila sitnice, npr. vezano uz lovor višnju na način da su pobacane odrezane grančice koje ona potom skuplja pa ih proba ponovno zasaditi. Kad je primijetila da pas krvari, pokrenula je postupke. Napomenula je da je jedan njezin pas već "otišao" zbog toga. Ne zna točno kad je primijetila da pas krvari, ali je sve to javljala policiji i policija to zna. Poslije njene operacije, koja je bila naknadno, ne može se sjetiti svih datuma. Utuženog dana je obuhvaćeno utuženim radnjama njezino dvorište, koje je ograđeno. Radilo se o maloj površini možda 10 m2, ne zna to točno. Misli da su sve utužene radnje bile izvedene utuženog dana time da napominje da je dosta vremena trebalo da postanu vidljive posljedice tretiranja odnosno da trava požuti, a najjače je bio zahvaćen njihov zajednički put. Također napominje da je tuženičin sin šišao travu, a netko je posipao otrov, što je vjerojatno učinila tuženica jer se ona tim bavi. Kad navodi i spominje zajednički put, navela je da se taj dio ne odnosi na utuženi datum 5. lipnja 2024., već kasniji. Pas jede travu kad mu nije dobro, a njen pas na taj se način kontinuirano trovao. Isključivo je ona bila u posjedu svog dvorišta i tuženica nije bila u posjedu njezinog dvorišta. Naknadno je zbog tuženičinog špricanja ostala bez šipka te joj je tuženica posjekla starinsku jabuku od bake bez njenog dopuštenja te je zatekla otrovanu pticu na svojoj nekretnini. Vidjela je sa svog balkona da jorgovan vene odozgo, a zna da ga tuženica polako stalno šprica. To je bilo nekih 10 ili 15 dana nakon spornog špricanja. Tada je to bilo vidljivo, a posljedice na stablu šipka je vidjela tek na jesen, jer se to ne može vidjeti odmah. Ne može zaključati ulaz u svoje dvorište jer tužiteljica također tim dijelom prolazi do svog dvojnog objekta jer su njihovi objekti - dvojni objekti. Ona također prolazi pod njenim prozorom do svog vrta koji nije potpuno njezin. Međutim, sporne radnje obavila je na dijelu koji je isključivo tužiteljičin posjed. Ona je 5. lipnja 2024. telefonski kontaktirala s policijom, uvijek ih prije obavijesti telefonom, a potom je pisala e-mail. Policija je došla onda kad je ona vodila psa veterinaru, kad je primijetila njegovu stolicu. Zapisnik o očevidu je krivo napisan jer iz istog proizlazi da je rekla da pas krvari zato što je nešto pojeo, što ona nije rekla jer je rekla da sumnja na trovanje. Do sada je jako puno puta prijavila policiji tuženicu te su uvijek rekli da to nije za tužbu, a sad kažu da je, jer ih je upozorila da će se nešto jako grdo dogoditi s obzirom da ona to trpi 4 godine. Na pitanje da pojasni kako to da laboratorijskim nalazom nije utvrđena prisutnost herbicida, navela je da je to zbog toga jer je to rađeno 90 dana nakon spornog špricanja. Nije na vrijeme reagirala, pokušala je psa liječiti sama tako da je sve kasno poduzela. 2 veterinara su potvrdila da je pas otrovan, prvi je to rekao da je vidno otrovan, a kod drugog veterinara je pas uspavan jer je išao na veliki pregled te je utvrđeno da je pas "izgorio" iznutra te su mu trajno oštećeni bubrezi i ostao je invalid. Tvrdi da je 10 dana nakon spornog špricanja i to negdje 15. lipnja 2024. bilo još jedno špricanje. Prvi nalaz na pesticide općenite je naravi, a drugi nalaz je uslijedio 90-tak dana nakon špricanja jer je tražila da se napravi drugi nalaz specijalno na glifosat, što je bilo prekasno te je utvrđena koncentracija od 0,01 tog glifosata. Glifosat ostaje u tlu maksimalno 90 dana odnosno tri mjeseca, kako kada, a misli da to ovisi o koncentraciji glifosata u tlu. Tužbom traži zabranu tuženici tretiranja pesticidima, herbicidima njihovog zajedničkog posjeda, budući da se svi na taj način truju, i ona i tužiteljica i pčele i ptice i sve životinje, npr. jež kojeg je također našla mrtvog. Herbicidi i pesticidi nisu zabranjena sredstava odnosno kako koji, ali otrovi jesu.

S drugim susjedima nema nikakve odnose, nastoji biti dobra prema svima, ali nema odgovora na njezinu dobrotu, nikad nije ništa loše napravila nikome.

12. Tuženica GĐ je u svom iskazu osporila da bi počinila utužene radnje 5. lipnja 2024. niti bilo koji drugi dan. Vjerojatno tada nije niti bila kod kuće u [adresa]. To su datumi kada dolaze računi u Zagreb te odlaze u Zagreb kako bi platili račune. Kad odlaze u Zagreb ne gleda datume. Htjela bi znati tko ju je vidio ili tužio ili slikao da je 5. lipnja 2024. počinila radnje koje su utužene kao čin smetanja posjeda. Ako se radi o tretiranju herbicidom glifosatom, tri tjedna kasnije se na tom mjestu mogu sijati poljoprivredni usjevi. Da bi pas bio otrovan glifosatom, bilo bi potrebno direktno psu u usta staviti određenu količinu koncentriranog glifosata. Glifosat je najraširenija aktivna komponenta u svijetu te postoji 21 preparat koji ga sadrži u sebi. Da je toliko otrovan, nigdje u selu ne bi bilo pasa, mačaka ni divljih životinja. U [adresa] na njenoj nekretnini žive samo suprug i ona te je on jedini vozač i kad odlaze u Zagreb, odlaze zajedno. Nije tretirala jorgovan jer tko bi uslijed ljeta bilo što tretirao. Ošišala je tri grančice lovor višnje, kako bi mogla doći do svog vrta, ali ne zna kad je to bilo. Nema saznanja tko bi mogao počiniti utužene radnje. U ograđeno dvorište tužiteljice dolaze susjedove mačke i dva psa te da je to doista toliko tretirano, već bi susjeda zatražila stručnu pomoć. Nakon šišanja odnosno „trimanja“ trave normalno je da na ljetnim temperaturama trava požuti. Na slikama gdje je vidljiva osoba koja prska drveće nije vidljivo odnosno ne može se razaznati tko je ta osoba, a ako je to bilo u 10. mjesecu onda je to bio njen suprug jer je ona bila u tome spriječena. Inače prska drveće najčešće ona, a radi se o špricanju voćaka dezinficijensom genoks agro koji je neotrovan za ljude i životinje i služi za uništavanja mikroorganizma na voćkama, virusa, bakterija i gljivica. Ona je po struci magistar znanosti, dr. veterinarske medicine, sa specijalnošću DDD, što znači dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Na pitanje tužiteljice koji je to drugi pas dolazio u tužiteljičin prostor, odgovorila je da nije rekla da je to tužiteljičin prostor, već da je to granični prostor. Ne sjeća se kad je vidjela neke ljude da šišaju travu u tužiteljičinom dvorištu.

12.1. Dopunski odgovarajući na pitanja tužiteljice, tuženica je iskazala da je po zanimanju doktor veterinarske medicine, sa magisterijem iz DDD (deratizacija, dezinfekcija i dezinsekcija). Ona je doktor veterine. Sa završenim veterinarskim fakultetom dobiva se titula doktor veterinarske medicine. Smatra se kvalificiranom za utvrditi da njezin pas nije otrovan. Glifosat nakon 6 sati ulazi u korijen biljke, a u stabljici ga više nema nakon tog vremena. Živica smeta njihovom normalnom ulasku u vrt. Nije pitala tužiteljicu za postavljanje ograde koja se nalazi između ulaznih vrata, zajedničkog ulaza, na njihovom dijelu posjeda, a postavila ju je upravo zato što ona šprica svoje voćke na svom dijelu zemljišta, a tužiteljica se boji da njezin pas ne bi bio otrovan. Tužiteljičin pas je kvalitetan pas koji po njezinim saznanjima jede isto što jede i tužiteljica, a psi ne smiju jesti ono što jedu ljudi. Čula je od susjede da ga je zimus hranila s kiselim zeljem radi vitamina. Svako tretiranje određenim preparatima ostavlja svoj miris i na taj miris bi pas reagirao. U svom ograđenom vrtu postavlja pužomor koji se u redovnoj prodaji može kupiti.

13. Svjedok VĐ, suprug tuženice, iskazao je da u radnjama koje su obuhvaćene tužbenim zahtjevom i to tretiranje herbicidom i sječa žive ograde na okućnici tužiteljice te špricanje gornje grane krošnje jorgovana, ni on ni supruga nisu sudjelovali. Živa ograda lovor višnje nalazi se uz rub njihovog vrta i nalazi se na nekretnini tužiteljice. U lipnju prošle godine nije sjekao grane žive ograde lovor višnje, ali je to učinio sada prije dva ili tri dana na način da je porezao 20 cm grana lovor višnje koje su prešle kroz njezinu žicu i to u dijelu u kojem su mu iste smetale da bi došao do brave svojih vratiju na vrtu. Ne sjeća se točno, ali možda je zamolio tužiteljicu da on ošiša živu ogradu lovor višnje prošle godine jer se dio iste proteže i u njegovom vrtu, a on i sada ima namjeru zamoliti tužiteljicu da mu dozvoli šišanje te žive ograde u dijelu da mu ne uništava njegovu žicu. Vjerojatno je lani ponudio tužiteljici škare za rezanje živice jer zna da ona nema takve škare, ali ona to nije prihvatila. Vjerojatno je rekla da će ona ošišati lovor višnju, jer ju on ju nije šišao. Nemam saznanja tko bi počinio radnje opisane u tužbenom zahtjevu. Postoji zajednički put stranaka od ulaza u njegov posjed preko njegovog posjeda s ogradicom i vratiju koja su uvijek otvorena i nikad nisu zaključana, time da neposredno pred ulaz u njihove kuće odnosno njihovu zajedničku kuću ograda je široka maksimalno 1,5 m. Na tom dijelu uvijek pokosi malo trave koliko postoji da si za vrijeme kiše ne smoči tenisice. Na tom dijelu nisu ni on ni supruga prostor tretirali herbicidima niti postavljali otrovne mamke. On prolazi ispred tužiteljičinog dijela kuće betonskom stazom kojom jedino može doći do svog vrta. Nije vidio tužiteljicu da šiša jorgovan. Za vrijeme visokih temperatura trava se suši i na njegovom posjedu. Njegova supruga je prijavljivana policiji, ali ne zna koliko puta. Nema saznanja vodi li se protiv nje kazneni postupak. Policija je znala doći na njihov posjed po prijavama te su mu znali reći da moraju postupiti po prijavi, ali da im je "gospođe već dovde". Ne sjeća se da bi ga tužiteljica zamolila da joj posudi škare jer su njezine bile tupe, kako bi ona ošišala ono što je njega mučilo. Postavio je ogradu ispred zajedničkog ulaza u njihovu zajedničku kuću i to s vratima koja nikad nisu zaključana. Postavio ju je zato što je njezin pas na njegovom dijelu vršio veliku nuždu.

14. Svjedokinja OĐ iskazala je da nema saznanja da bi okućnica tužiteljice u lipnju prošle godine bila tretirana herbicidom, da bi se sjekla živa ograda lovor višnje niti da bi se špricale gornje grane jorgovana. Da se gornje grane jorgovana pošpricaju, cijeli jorgovan bi se osušio. Vidjela je tuženicu da na proljeće šprica svoje voćke s njezine strane kuće na dvorištu koje je ograđeno. Nije vidjela da bi netko treći sjekao živu ogradu lovor višnje. Živi 10 do 15 m ispod njihove kuće. Nije vidjela da bi netko tretirao špricanjem okućnicu tužiteljice. Nikakve žive ograde odnosno živice nije bilo kod zajedničkog puta stranaka. Put ide uz voćnjak te se pored puta nalaze voćke i to 10 m od puta. Nije vidjela da bi tuženica špricala travu na nekretnini tužiteljice, a njezin suprug kosi travu u njihovom dvorištu i njihovom voćnjaku. I kod nje dolazi policija i sve moguće inspekcije koje postoje po tužiteljičinim prijavama. Prvo joj je došla veterinarska inspekcija uz tvrdnju da joj oko kokošinjca lete velike debele muhe i sitni komarci. U njihovo mjesto svake godine jednom ili dva puta dolazi ovlaštena osoba za obavljanje deratizacije. Oni kontaktiraju prethodno vlasnike kuća i oni znaju postavljati otrove, kad im vlasnik kuće kaže gdje da ih postave. Sjeća se da je njegov pas jednom "rastrgao" srnu te je srna umirala. Svjedokinja je pomogla tužiteljici unijeti srnu u njezine prostorije. Srne su bolesne i nije točno da bi bile otrovane. Bolesne su jer su u prirodi, a ljudi tretiraju vinograde u proljeće, a one jedu mladice vinograda. Nije vidjela da bi tuženica špricala po šumi. Tužiteljičina teta je živjela potpuno sama te su ju ona i suprug hranili i osiguravali joj medicinsku pomoć dok je tužiteljica dolazila jednom ili dva puta godišnje. Teta je bila nepokretna te joj je rekla da zaključa kuću i da nikom ne da ključ, a da kad ona umre da ključ da svima, ne samo tužiteljici, već i tuženici i još dvjema njezinim nećakinjama i još jednoj gospođi.

15. Svjedok FĐ je iskazao da nema saznanja da bi okućnica tužiteljice bila tretirana herbicidom niti da bi se posjekla živa ograda lovor višnje niti da bi se pošpricale gornje grane jorgovana. Nije vidio nikakvo špricanje okućnice tužiteljice. Nije vidio da bi na njezinoj okućnici izgorjela trava. Jorgovan je nemoguće odozgo pošpricati jer je on visok i zarašten. Nije vidio ni tuženicu ni njezinog supruga da to rade. VĐ mu je rekao da je tražio od tužiteljice da riješi lovor višnju i to prošle godine, ali ne zna kada. Navodno je ona rekla da će to ona porezati. Međutim, lovor višnju je potrebno barem dva puta godišnje orezivati. Predmetna lovor višnja smeta tuženicima kad idu u vrt i ulazi im u njihov vrt. Jedan daljnji susjed koji živi 100 m dalje je orezivao svoju živu ogradu lovor višnje te je tužiteljica pobrala reznice od tog rezanja i zasadila ih u svoje dvorište. To je bilo prije tri-četiri godine. Lovor višnja tužiteljice je prošle godine izgledala zarašteno, kao što je to i danas. Postoji jedan zajednički put stranaka i taj zajednički put koriste te obje obitelji, radi se o prilaznom putu kući. Radi se o dvije spojene kuće. Siguran je da predmetna živa ograda lovor višnje smeta tuženicima kao što je i rekao.

16. U odnosu na posljednji mirni posjed, valja reći da je tužiteljica tvrdila da se nalazi u posjedu svog dvorišta, što tuženica nije osporila, ali je istaknula činjenicu da su stranke suposjednici prilaznog puta njihovim nekretninama te da se košnjom i održavanjem prilaznog puta u suposjedu stranaka, tužiteljicu ne isključuje od dotadašnjeg suposjeda niti joj se ograničava faktična vlast. No, tužiteljica je izričito osporila da bi utužila čin koji bi bio izvršen na prilaznom putu nekretninama stranaka jer je tretiranje tog puta bilo počinjeno kasnije.

16.1. Tužbeni zahtjev tužiteljice, međutim, u dijelu kojim se traži zabrana daljnjeg smetanja, spominje i zajednički posjed stranaka. S tim u vezi valja reći da je po čl. 24. st. 1. ZV-a propisano da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Tužiteljica u prvom redu u utvrđujućem dijelu tužbenog zahtjeva ni ne spominje smetanje suposjeda, već samo smetanje posjeda, a nastavno na rezultate dokaznog postupka, ne bi bilo ni dokazano da bi utuženim radnjama (čak i da je dokazano da bi bile počinjene od strane tuženice i da bi predstavljale čin smetanja), bila isključena od dotadašnjega suposjeda niti da bi joj bio bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

17. Osim vlastitog saslušanja, tužiteljica nije predložila bilo kakve personalne dokaze (od naknadno predloženog svjedoka je odustala, a ne bi ni bio relevantan u odnosu na pravno odlučne činjenice u ovom predmetu), već samo pismene dokaze koji se nalaze u spisu. Na tužiteljici je bio teret dokaza da je upravo tuženica obavila predmetne radnje utužene kao čin smetanja posjeda te da ih je tuženica obavila upravo dana 5. lipnja 2024. Ni saslušani svjedoci nisu potvrdili činjenične navode tužiteljice iz tužbe. Po čl. 221. a ZPP-a sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice jer činjenice koje je iznosila tužiteljica nije mogao sa sigurnošću utvrditi na temelju izvedenih dokaza te je zaključivao primjenom pravila o teretu dokazivanja. Tužiteljica predloženim dokazima nije uspjela dokazati da bi upravo tužiteljica spornog dana izvršila radnje utužene kao čin smetanja posjeda, niti pak da bi to bilo učinjeno upravo tog dana, a pogotovo ne na nedvojben način.

18. Određeni dio priložene dokumentacije od strane tužiteljice ne odnosi se na utuženo razdoblje te ga sud nije posebno ocjenjivao (dokumentacija koja se odnosi npr. na 2022. i 2023. godinu), upravo kao ni dokumentaciju koja se odnosi na obiteljsku povijest odnosa stranaka jer je pravno irelevantna u postupku smetanja posjeda. U odnosu na račune i veterinarsku dokumentaciju vezanu uz tužiteljičine tvrdnje o trovanju psa zbog tretiranja tla, kao i dokumentaciju koja se odnosi na analizu pesticida u zemlji i travi, ističe se da se ista dokumentacija odnosi na srpanj i kolovoz 2024. te istu sud nije mogao na nedvojben način povezati s predmetnim činom, niti ista može biti prikladan dokaz za utvrđenje činjenice da bi tuženica dana 5. lipnja 2024. izvršila utužene čine na nekretnini tužiteljice.

18.1. Uvidom u e-mail tužiteljice upućen Policijskoj upravi Krapinsko-zagorskoj od 5. lipnja 2024. na str. 88 spisa utvrđeno je da je istim tužiteljica obavijestila policiju da je toga dana nakon povratka iz kupovine zatekla otključan stan u potkrovlju u kojem je zaključala svog psa, optužujući za to susjede VĐ navodeći da njezinim susjedima VĐ ovo nije prvi puta da ulaze u njezine prostorije. U istom e-mailu ne spominje utužene čine za koje tereti tuženicu.

18.2. Uvidom u e-mail tužiteljice upućen Policijskoj upravi Krapinsko-zagorskoj od 17. lipnja 2024. na str. 89 spisa utvrđeno je da je istim tužiteljica, između ostalog, obavijestila policiju optužujući susjede za trovanje psa, da je trava bila pošpricana herbicidom i da su prije toga samovoljno posjekli grane njezine žive ograde od lovor višnje i bacili ih u njezin vrt. Navedeno nije spominjala u e-mailu poslanom policiji 5. lipnja 2024.

18.3. Nadalje je utvrđeno iz priložene dokumentacije da je tužiteljica tuženicu kazneno prijavila u nekoliko navrata tijekom lipnja i srpnja 2024. zbog više kaznenih djela pa tako i za trovanje psa i oštećenje tuđe stvari. Međutim, o tome se ne raspravlja u parničnom postupku radi smetanja posjeda.

18.4. Analizom uzoraka trave i zemlje iz srpnja 2024. nije utvrđeno postojanje herbicida odnosno u odnosu na glifosat utvrđeno je manje od 0,01 mg/kg iste tvari.

19. Kako nije dokazano da bi na utuženi način tuženica počinila smetanje posjeda kako je isto utuženo u tužbi, to nije bilo osnova utvrđivati takvo smetanje, niti uspostavu prijašnjeg stanja kao ni zabranu daljnjeg smetanja.

20. Tuženici pripada zatraženi parnični trošak (čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a), čija je visina odmjerena u skladu s tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u visini jednokratne nagrade za cjelokupni prvostupanjski postupak bez obzira na broj poduzetih radnji u visini od 250 bodova ili 500,00 EUR računajući vrijednost boda od 2,00 EUR. PDV na taj iznos jest 125,00 EUR ili ukupno 625,00 EUR.

20.1. Tužiteljica nije uspjela u parnici pa joj nije dosuđena ni naknada parničnog troška.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 30. rujna 2025.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja o smetanju posjeda može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja o smetanju posjeda, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. GĐJ, [adresa] i putem e-pošte

2. Odvj. Dobriša Rubes, Zagreb

3. eOglasna ploča suda