REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-956/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1234/2022-3 od 21. siječnja 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2119/2017-42 od 13. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Prihvaća se tužiteljeva revizija, preinačuje presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1234/2022-3 od 21. siječnja 2025. u dijelu pod točkom I. izreke u kojem nije prihvaćen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška preko iznosa od 1.145,26 eur do iznosa od 3.350,56 eur i u dijelu u kojem nije prihvaćen tužiteljev zahtjev za isplatu zateznih kamata za naknadu parničnog troška tekućih od 13. svibnja 2022. do 21. siječnja 2025. i sudi:

1. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje odluka o parničnom trošku sadržana u točki I. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2119/2017-42 od 13. svibnja 2022. za iznos preko 1.145,26 eur do iznosa od 3.350,56 eur (za iznos od 2.205,30 eur).

2. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje odluka o zakonskim zateznim kamatama, na odluku o parničnom trošku sadržana u točki I. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2119/2017-42 od 13. svibnja 2022. za iznos parničnog troška od 3.350,56 eur, tekućim od 13. svibnja 2022. pa do isplate.

II. Tužiteljeva revizija se odbija u dijelu u kojem je drugostupanjskom presudom u točki I. preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2119/2017-42 od 13. svibnja 2022. i odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 9,72 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

r i j e š i o  j e:

I. Tužiteljeva revizija, u dijelu u kojem je podnesena zbog povrede temeljnih ljudskih prava, se odbacuje.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak revizijskog postupka u iznosu od 375,00 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju štetu u iznosu od 43.590,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te trošak postupka u iznosu od 25.318,00 kn (3.360,28 eur) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. svibnja 2022. pa do isplate (točka I. izreke) te je odbijen tužiteljev zahtjev za isplatom iznosa od 118.170,00 kn i zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice za razdoblje od 30. prosinca 2016. do

12. svibnja 2022. (točka II. izreke).

2. Presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda te je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.510,52 eur (26.450,00 kn) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 2. siječnja 2017. pa do isplate i nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.145,26 eur (8.628,96 kn) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. siječnja 2025. pa do isplate (točka I. podtočka 1. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev za iznos od 17.958,72 eur (135.310,00 kn) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 30. prosinca 2016. i zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavne tražbine od 30. prosinca 2016. do 2. siječnja 2017. (točka I. podtočka 2. izreke) te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak žalbenog postupka (točka II. izreke).

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-2016/25-2 od 20. svibnja 2025. dopušteno je tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1234/2022-3 od 21. siječnja 2025. u dijelu u kojem nije prihvaćen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška preko iznosa od 1.145,26 eur i u dijelu u kojem nije prihvaćen tužiteljev zahtjev za isplatu zateznih kamata na parnični trošak tekućih od 13. svibnja 2022. do 21. siječnja 2025. u odnosu na pravna pitanja:

''1. Da li iznos nespornog dijela naknade štete koji je isplaćen tijekom postupka (nakon podnošenja tužbe, a ne u mirnom postupku) predstavlja uspjeh tužitelja u cjelokupnom postupku, te da li se taj isti iznos mora uračunati u postotak uspjeha tužitelja u cjelokupnom postupku ?

2. Da li se zatezne kamate na iznos glavnice troškova postupka priznaju počev od donošenja prvostupanjske odluke kao odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka u smislu čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, ili od donošenja drugostupanjske odluke o troškovima postupka ?''.

4. Tužitelj je podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) protiv odluke o parničnom trošku sadržane u drugostupanjskoj presudi u dijelu u kojem je dopuštena revizija u odnosu na dopuštena pravna pitanja. Traži trošak revizijskog postupka.

Tužitelj je reviziju podnio i zbog povrede temeljnih ljudskih prava, a u kojem dijelu mu revizija nije dopuštena, pa u tom dijelu revizijski razlozi nisu niti razmatrani, to stoga što revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je revizija dopuštena (čl. 391. st. 3. ZPP). Zbog navedenog u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava revizije je odbačena na temelju odredbe čl. 391. st. 1. ZPP i odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je djelomično osnovana, a djelomično nedopuštena.

7. Predmet spora je naknada imovinske štete na vozilu tužitelja, na kojem je nastala totalna šteta u štetnom događaju od 30. prosinca 2016.

8. Tužitelj je potraživao naknadu štete u iznosu od 300.000,00 kn (39.816,84 eur), a tuženik mu je u tijeku postupka (nakon odgovora na tužbu) isplatio nesporni iznos od 138.240,00 kn. Konačno postavljeni tužiteljev zahtjev je iznosio 161.760,00 kn (21.469,24 eur).

9. Dopuštenom revizijom problematizira se je li kod obračunavanja pripadajućih parničnih troškova, prilikom izračuna ukupnog uspjeha tužitelja u sporu, bilo potrebno uzeti u obzir iznos koji je tijekom postupka tuženik tužitelju nesporno isplatio. To stoga, što je tužiteljev uspjeh u postupku utvrđen s obzirom na konačno postavljen tužbeni zahtjev (koji je tužitelj umanjio za nesporno plaćeni iznos tijekom postupka).

10. Također se problematizira tijek zakonskih zateznih kamata na dosuđeni parnični trošak kada je sud drugog stupnja preinačio odluku o parničnom trošku na način da je tužitelju dosudio parnični trošak u nižem iznosu od onoga koji je dosudio prvostupanjski sud, a zakonske zatezne kamate na parnični trošak dosudio mu je od donošenja drugostupanjske presude.

11. U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje.

12. Pobijana odluka u suprotnosti je sa ustaljenom praksom revizijskog suda izraženom u odlukama Rev-1325/13-2 od 15 rujna 2015. i Rev-226/21-2 od 24. kolovoza 2022. u kojima je navedeno: "Naime, kod činjenice što je tuženik tijekom postupka učinio nespornim dio utuženog iznosa štete, te ga isplatio tijekom postupka, nakon čega je tužitelj za taj isplaćeni iznos povukao tužbu, a zahtjev ograničio na preostali sporni dio zahtjeva u odnosu na koji je postupak nastavljen, time ukupni uspjeh tužitelja u sporu nije doveden u pitanje, a time niti tužiteljevo pravo na naknadu mu parničnih troškova u skladu s njegovim ukupnim uspjehom, sve u smislu odredbe čl. 154. st. 2. u svezi s odredbom čl. 158. st. 1. ZPP."

13. Suprotno tumačenju uspjeha tužitelja u sporu bilo bi protivno ustaljenoj sudskoj praksi (na koju ukazuje revizija) ali i nerazumno jer bi sadržajno "sankcioniralo tužitelja u pravu na parnični trošak samo zbog toga što je tuženik tijekom postupka dio tužbenog zahtjeva priznao".

14. Prema tome, odgovor na prvo postavljeno pravno pitanje glasi:

Iznos nespornog dijela naknade štete koji je isplaćen tijekom postupka (nakon podnošenja tužbe, a ne u mirnom postupku) predstavlja uspjeh tužitelja u cjelokupnom postupku i mora se uračunati u postotak uspjeha tužitelja u cjelokupnom postupku.

15. Zbog navedenog pogrešno je sud drugog stupnja utvrdio omjer uspjeha tužitelja u postupku sa 58,17%, jer je s obzirom na izraženo pravno stajalište ovog revizijskog suda tužiteljev uspjeh u sporu 77,50%, dok tuženikov uspjeh u sporu iznosu 22,50%, a zbog čega je tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 2. ZPP valjalo priznati parnični trošak u ukupnom omjeru od 55% u odnosu na troškove zastupanja ovlaštenog punomoćnika - odvjetnika i troškove sudskih pristojbi, dok je trošak vještačenja valjalo priznati u cijelosti (troškove vještačenja su i nižestupanjski sudovi priznali u cijelosti).

16. Tužitelju su troškovi zastupanja ovlaštenog punomoćnika – odvjetnika priznati zajedno s PDV-om u ukupnom iznosu od 5.000 eur, a troškovi pristojbi u ukupnom iznosu od 705,82 eur. Ovako dobiveni iznos od 5.705,82 eur valjalo je tužitelju dosuditi u omjeru od 55%, a što s obzirom na priznati trošak vještačenja od 212,36 eur predstavlja ukupno iznos od 3.350,56 eur. S obzirom da je tužitelju dozvoljena revizija preko iznosa dosuđenog parničnog troška 1.145,26 eur tužitelju je valjalo dosuditi daljnji iznos od 2.205,30 eur.

17. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje.

18. Drugostupanjska presuda je u odnosu na tijek kamata u suprotnosti sa odlukom revizijskog suda Rev-226/21-2 od 24. kolovoza 2022. kojom revizijskom odlukom su prilikom preinake drugostupanjske i prvostupanjske presude, tužitelju dosuđene zatezne kamate na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude. Također je drugostupanjska odluka u suprotnosti i sa revizijskom odlukom Rev- 1235/95-2 od 15. srpnja 1998. kojom je tužiteljici dosuđena kamata od donošenja prvostupanjske presude.

19. Odredbom čl. 151. st. 3. ZPP je između ostalog propisano da se parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

20. U prvostupanjskom postupku su tužitelju dosuđeni troškovi parničnog postupka, a zbog čega je prilikom preinake odluke o parničnom trošku tužitelju bilo potrebno tužitelju dosuditi zakonske zatezne kamate od donošenja prvostupanjske presude. Drugačija bi bila pravna situacija da je odbijen tužbeni zahtjev te da tužitelju nisu dosuđeni parnični troškovi a onda drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu i tužitelju dosuđuje parnični trošak. Tada bi tužitelju parnični trošak pripadao od donošenja drugostupanjske odluke.

21. Stoga odgovor na drugo postavljeno pravno pitanje glasi:

U slučaju kada je stranci u prvostupanjskom postupku dosuđen parnični trošak, koju odluku o parničnom trošku sud drugog stupnja preinačuje na više ili na niže od onoga što je stranci bilo dosuđeno, tada toj stranci pripada parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude.

22. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP preinačiti pobijanu odluku i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

U odnosu na previsoko zatražen trošak parničnog postupka, preko iznosa od 3.350,56 eur za iznos od 9,72 eur, revizija je odbijena i na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

23. Tužitelju su u cijelosti dosuđeni troškovi revizijskog postupka (prijedloga za dopuštenje revizije i revizije) na temelju odredbe čl. 154. st. 5. ZPP, jer tužitelj samo u neznatnom dijelu nije uspio u revizijskom postupku. Tužitelju je za sastav prijedloga za dopuštenje revizije i reviziju prema Tbr. 10.6. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, uvećano za PDV priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 375,00 eur pa je odlučeno kao točki II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 30. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug