1                 Poslovni broj: 7 Us I-333/2023-8

 

Poslovni broj: 7 Us I-333/2023-8

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužiteljice D. Č. iz K., I. G., R. S., koju zastupa opunomoćenik V. Z., odvjetnik u R., K., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, radi uklanjanja građevine, 15. rujna 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

1.                      Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/85, URBROJ: 443-02-02-12-23-02/VŽ od 17. veljače 2023.

 

2.                      Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

              Obrazloženje             

             

1.                 Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/85, URBROJ: 443-02-02-12-23-02/VŽ od 17. veljače 2023. naređeno je investitoru D. Č., ovdje tužiteljici,  da u roku od 90 dana ukloni dograđeni dio vanjske terase tlocrtne veličine 1,30 m x 5,60 m, zajedno sa zidom na koji je oslonjena, visine 1,40 m, dužine 5,60 m, kamenog potpornog zida visine 1,30 do 1,50 m, dužine 10 m, sve izgrađeno na k.č.br. . k.o. ., u naselju S. G., bez akta kojim se odobrava građenje.

 

2.                 Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi u bitnom navodi da na predmetnoj nekretnini nije ništa gradila, već da je samo izvodila manje radove u gabaritima postojeće nekretnine, pri čemu ističe da su svi zidovi visine od 1 m do 1,1 m. Nadalje ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer da više nije investitor predmetne gradnje, budući da je sklopila predugovor o kupnji predmetne nekretnine. Nadalje navodi da je u inspekcijskom postupku očevid poveden bez njenog sudjelovanja, te da joj nije bilo omogućeno očitovanje o odlučnim činjenicama, pri čemu se poziva i na povredu načela pomoći neukoj stranci.  Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom  u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (predugovor o kupoprodaji nekretnine, nacrte nekretnine i fotografije zidova) pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.   

 

3.                 Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije.

 

4.                 Sud je zakazao ročište za raspravu za 8. rujna 2023., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.

 

5.                 Među strankama je u ovome sporu je li činjenično stanje u svezi predmetne gradnje pravilno utvrđeno i s tim u svezi pravilno naloženo uklanjanje predmetne građevine.

 

6.                 Sud je izveo dokaze uvidom dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovoga spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je ovome sporu prethodio.

 

7.                 Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

8.                 Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se odredba članka 128. odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

 

9.                 Prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 77/22, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida.

 

10.             U osporenom rješenju opisana su dva potporna zida; jedan na koji je oslonjena terasa visine 1,40 m, i drugi visine 1,30 do 1,50 m, dok je u nacrtu koji je priložila tužiteljica prikazan potporni zid visine 1,40 m, ispod njega potporni zid visine 0,66 m, te ispod u neposrednoj blizini potporni zid visine 0,89 m.

 

11.             S tim u svezi u prvom redu, građenje bez građevinske dozvole na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima je izuzetak od pravila propisanog odredbom članka 106. Zakona o gradnji da se građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, stoga je tužiteljica dužna dokazati da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke da se primjeni navedeni izuzetak. Iz nacrta i fotografija koje je priložila tužiteljica Sud nije mogao utvrditi da tuženik nije pravilno utvrdio dimenzije predmetnih zidova, jer nije bilo osnove da Sud pokloni vjeru nacrtima tužiteljice u odnosu na utvrđenje građevinskog inspektora, a drugih dokaza tužiteljica na te okolnosti nije predložila.

 

12.             Međutim, ukoliko bi se i radilo o dva kaskadna zida u neposrednoj blizini, visine 0,89 m i 0,66 m, prema shvaćanju Suda, u smislu citirane odredbe članka 2. stavka 1. točke 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, visina zidova se mjeri od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena najnižeg zida, jer se radi o kaskadnim zidovima koji se nalaze jedan do drugog tako da tvore cjelinu, pa visinu zidova treba zbrojiti i stoga ona iznosi 1,55 m, kao što je i utvrdio tuženik.

 

13.             Stoga se terasa i potporni zidovi iz predmeta ovoga spora, kako su opisani u osporenom rješenju i zapisniku o inspekcijskom pregledu od 25. siječnja 2023., ne mogu podvesti pod nijednu od građevina koje se na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima mogu graditi bez građevinske dozvole.

 

14.             Nadalje, prema odredbi članka 106. stavka 4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

 

15.             Međutim, neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužiteljica u postupku aktivno sudjelovala tako što je dostavljala podneske, što znači da joj je omogućeno sudjelovanje i očitovanje o odlučnim činjenicama.

 

16.             Isto tako, za zakonitost rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužiteljice, budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21) a koje pravno shvaćanje je istaknuo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od . rujna 2022.

 

17.             I naposljetku, prema odredbi članka 113. Zakona o državnom inspektoratu uklanjanje građevine može se naložiti investitoru i vlasniku građevine, a prema dokumentaciji koja se nalazi u spisu predmeta i tužbenim navodima tužiteljica je u vrijeme donošenja osporenog rješenja bila i još uvijek je investitor i zemljišnoknjižni vlasnik građevina za koje je naloženo uklanjanje, stoga nije od utjecaja okolnost da je u međuvremenu sklopila predugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine.

 

18.             Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

 

19.             Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 995,00 eura, međutim kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.

 

U Rijeci 15. rujna 2023.

                                                                                                                                                         S u d a c

                                                                                                                     Antun Žagar

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).

              Protiv rješenja o odgodnom učinku žalba nije dopuštena.

 

 

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice V. Z., odvjetniku u R., K.

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2