Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Pr-840/2017-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sucu Blaženki Glad kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Velimiru Švigiru, odvjetniku iz OD Rački i kolege j.t.d. iz Zagreba, Vlaška 50 A/4, Pisanica u Slavonskom Brodu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB:66486182714, zastupane po ODO u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, radi isplate razlike plaće, na ročištu glavne i javne rasprave održane dana 17. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Velimira Švigira, odvjetnika iz OD Rački kolege i zastupnice tužene zamjenice ODO u Karlovcu MN, a objavljene 30. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neisplaćene plaće za prekovremeni rad s dodacima za rad subotom i nedjeljom u razdoblju od dana 15.09.2011.g. do 31.05.2014.g. u iznosu od 45,31 eur-a bruto sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na navedeni iznos za svibanj 2014.g. počev od 16. lipnja 2014.g. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%- tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15.9.2011.g do 1.6.2016.g u iznosu od 195,76 EUR bruto sa zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

-za siječanj 2012. na iznos od 2,82 EUR počev od 16. veljače 2012. do isplate,

-za svibanj 2012. na iznos od 5,90 EUR počev od 16. lipanj 2012. do isplate,

-za srpanj 2012. na iznos od 1,68 EUR počev od 16. kolovoza 2012. do isplate,

-za kolovoz 2012. na iznos od 0,45 EUR počev od 16. rujna 2012. do isplate,

-za lipanj 2013. na iznos od 5,73 EUR počev od 16. srpnja 2013. do isplate,

-za ožujak 2014. na iznos od 1,18 EUR počev od 16. travnja 2014. do isplate,

-za svibanj 2014. na iznos od 4,79 EUR počev od 16. lipnja 2014. do isplate,

-za lipanj 2014. na iznos od 24,86 EUR počev od 16. srpnja 2014. do isplate,

-za prosinac 2014. na iznos od 32,43 EUR počev od 16. siječnja 2015. do isplate,

-za svibanj 2015. na iznos od 17,76 EUR počev od 16. lipnja 2015. do isplate,

-za lipanj 2015. na iznos od 47,46 EUR počev od 16. srpnja 2015. do isplate,

-za listopad 2015. na iznos od 40,68 EUR počev od 16. studenog 2015. do isplate,

-za ožujak 2016. na iznos od 3,24 EUR počev od 16. travnja 2016. do isplate,

-za svibanj 2016. na iznos od 6,78 EUR počev od 16. lipnja 2016. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714 , isplatiti tužitelju FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike neisplaćenog terenskog dodatka za razdoblje od dana 15.09.2011.g. do 31.05.2014.g. iznos od 79,63 EUR neto sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku za svibanj 2014.g. počev od 16. lipnja 2014.g. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto razlici naknade plaće tužitelja, radi neosnovanosti.

V. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714 isplatiti tužitelju FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.018,75 eur-a sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja 30. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio zaposlenik kod Republike Hrvatske – Ministarstvo obrane, Zagreb, Trg kralja P. Krešimira IV 1 kao pripadnik HKOV, Gardijska oklopno- mehanizirana brigada na poslovima djelatne vojne osobe, na ustrojbenom mjestu časnik za održavanje, ustrojbeni čin satnik, s mjestom službe u Našicama. Kao djelatna vojna osoba u vremenskom razdoblju od 8. rujna 2011. do dana podnošenja tužbe 14. rujna 2017. imao je pravo na uvećanu plaću i dodatke na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (vojne vježbe, obuke, pripreme za misije u razdoblju od listopada do prosinca 2015., pomoć u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu)te dežurstvo. U skladu sa propisima (Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku) imao je pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, Također u razdoblju od 12. travnja 2013. do 12. kolovoza 2014. pored redovne dužnosti obnašao je i drugu dužnost Voditelja Pododsjeka S-4 1.mb. "Sokolovi" na temelju čega je ostvario pravo na novčanu naknadu koja mu nije isplaćivana. Tužena nije u skladu sa propisima isplaćivala dio plaće i dodatke na plaću, pa je tužitelj zbog neisplaćenih dijelova plaće i dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rada u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (vojne vježbe, obuke, pripreme za misije u razdoblju od listopada do prosinca 2015., pomoć u humanitarnim akcijama i sa ostali rad na terenu) te dežurstvo, u svojim materijalnim pravima s osnova vojne službe u OS RH uskraćen za utuženo razdoblje za iznos od 11.100,00 kn bruto. Tužena u razdoblju od 8. rujna 2011. do dana podnošenja tužbe 14. rujna 2017. nije isplaćivala naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima (Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku) u visini prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca već mu je isplaćivala naknadu koja je znatno manja od one koja pripada tužitelju. Zbog neplaćanja naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, sukladno propisima, tužitelj smatra da je oštećen za ukupan iznos od 6.000,00 kn bruto. Tužena u razdoblju od 12. travnja 2013. do 12. kolovoza 2014. nije tužitelju za obnašanje druge dužnosti voditelja Pododsjeka IV 1. mb "Sokolovi" isplaćivala dodatak na plaću sukladno važećim propisima. Stoga tužitelj smatra da je oštećen za iznos od 7.000,00 kn bruto. Tužitelj je sukladno čl. 186.a. Zakona o parničnom postupku Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu 8. rujna 2016. podnio zahtjev za mirno rješenje spora o kojem se Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu nije očitovalo.

1.1. Tužitelj je podneskom od 29. srpnja 2025. (list 211-213 spisa) nakon provedenog financijskog vještačenja specificirao tužbeni zahtjev.

2. Tužena u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja. Ističe da je u razdoblju od 1. listopada 2009. do 1. lipnja 2014. u primjeni bila Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine broj 118/09, 118/12) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaća (Narodne novine broj 118/09) koji su stupili na snagu 1. listopada 2009. a koji su doneseni na temelju Zakona o službi o oružanim snagama te predstavljaju posebne propise kojima je između ostalog uređena materija materijalnih prava iz radnog odnosa djelatnih vojnih osoba. Odlukom 09 bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama RH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarsku službu. U odnosu na službu dežurstva ističe da je točkom V. Odluke 09 propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom i dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe. Pod aktivnim dežurstvom smatra se vrijeme provedeno u službi na radnom mjestu i vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu tijekom obveznog 24-satnog ili višednevnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe (rad na izdvojenom objektu, rad u operativnom dežurstvu, snage brzog odgovora, postoje obalnog motrenja i sl.). Pod dežurstvom unutarnje službe smatra se dežurstvo propisano člankom 12. Pravilnika o službi u OS RH. Jednako tako stražarska služba u kojoj djelatna vojna osoba provodi 24 sata dnevno od kojih može raditi najviše 12 sati također se ne smatra prekovremenim radom. Djelatna vojna osoba u stražarskoj službi ostvaruje pravo na dnevni dodatak za obavljanje stražarske službe pri čemu se posebno ističe da se dodatak za obavljanje stražarske službe i aktivno dežurstvo međusobno isključuju. U slučaju višednevnog obavljanja stražarske službe djelatna vojna osoba ostvaruje pravo na proporcionalni višednevni odmor u omjeru 3 : 1. Zakon o službi u Oružanim snagama RH koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013., člankom 155. izričito propisuje da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego isti ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.

U konkretnom slučaju na tužiteljev radno-pravni status mogu se primjenjivati odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske i odredbe podzakonskih akata donesenih na temelju navedenog zakona.

S obzirom da se u razdoblju od 1. listopada 2009. do 1. lipnja 2014. u odnosu na tužitelja primjenjivala Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće koji su stupili na snagu 1. listopada 2009. a koji predstavljaju podzakonske akte donesene na temelju ovlaštenja iz Zakona o službi o oružanim snagama RH i zajedno s tim zakonom predstavljaju posebne propise koji se primjenjuju na djelatne vojne osobe i imaju prednost pred općim propisima o radu te kolektivnim ugovorima tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan u cijelosti i to tim više što je ranije navedenom Odlukom propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama RH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim radnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba, dok je ranije navedenim Pravilnikom regulirano pitanja dodataka za dežurstvo i stražarsku službu na koje djelatne vojne osobe, uključujući i tužitelja, imaju pravo te su tužitelju svi dodaci i isplaćeni, uključujući i dodatak za terenski rad sukladno čl. 12. Pravilnika o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji (Narodne novine 141/2004 i 22/2005). Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem cjelokupne dokumentacije u spisu. Provedeno je financijsko vještačenje po vještacima iz D & S d.o.o. u Karlovcu.

Saslušan je tužitelj kao stranka.

4. Nesporno je da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao djelatna vojna osoba.

5. Predmet ovog spora je pravo tužitelja na isplatu razlike plaće na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću i blagdanom u razdoblju od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. i na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15. rujna 2011. do 1. lipnja 2016. te terenski dodatak od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014.

6. Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj 33/02, 58/02 i 76/07) i članka 96. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 i 88/09) donesena je Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09, 118/12 - na snazi do 30.5.2014.).

7. Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba.

8. U odnosu na službu dežurstva točkom V. Odluke 09 propisano je dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe. Pod aktivnim dežurstvom smatra se vrijeme provedeno u službi na radnom mjestu i vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu tijekom obaveznog 24-satnog ili višednevnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe (rad na izdvojenom objektu, rad u operativnom dežurstvu, snage brzog odgovora, postaje obalnog motrenja i sl.). Pod dežurstvom unutarnje službe smatra se dežurstvo propisano člankom 12. Pravilnika o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

9. Točkom XII. Odluke je propisano da se prekovremenim radom pripadnika OS RH, kada je rad organiziran na drugi odgovarajući način, smatra rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada dulji od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; o preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u sljedeći mjesec časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem je ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan; sati prekovremenog rada za koje pripadniku OS RH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj službi radi isplate.

10. Točka XIII. Odluke sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću odnosno za prekovremeni rad 50%, rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

11. Temeljem citiranih propisa tužitelj ima pravo na razliku plaće s osnove prekovremenog rada na terenu, rada noću, subotama, nedjeljama i blagdanom za utuženo razdoblje.

12. Što se tiče naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora do 7. 5. 2014. na snazi i u primjeni je bio Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 140/02 i 68/11). Dopunom odredbe članka 4. navedenog Pravilnika koja je stupila na snagu 25. 6. 2011. propisano je da djelatnoj vojnoj osobi čija je narav službe takva da mora raditi prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom i zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja joj je isplaćena u prethodna tri mjeseca. 8. 5. 2014. stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 54/14.) kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

13. Prema članku 12. Pravilnika o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji (NN 141/04 i 22/05) tužitelj ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 50 % propisanog punog iznosa kao za korisnike Državnog proračuna to jest 50 % od 170,00 kn (85,00 kn). Donošenjem Pravilnika o postupku i uvjetima ostvarivanja naknade za troškove prijevoza (NN 131/13) prestao je važiti prethodno navedeni Pravilnik te u tom novom Pravilniku nema više odredbi o pravu na terenski dodatak od tog datuma. Temeljem odredbi članka 56. Kolektivnog ugovora i Dodataka I i II (NN 104/13, 150/13, 153/13) terenski dodatak iznosi 150,00 kn (ili 50 % u iznosu 75,00 kn) za 2013. i dalje. Odredbama Pravilnika (NN 141/04 i 22/05) nije propisan uvjet sati rada na terenu za ostvarivanje prava na isplatu terenskog dodatka, dok je odredbama Kolektivnog ugovora u čl. 56. propisano da se ostvaruje pravo na terenski dodatak ako „je na terenu proveo najmanje 8 sati „.

14. Iz Nalaza i mišljenja financijskog vještaka D & S d.o.o. u Karlovcu proizlazi da je iz dostavljenih obračuna plaća tužitelja (kartica djelatnika) vidljivo da tuženik tužitelju nije obračunavao prekovremeni rad, rad u dane blagdana, subotom, nedjeljom, odnosno noćni ili smjenski rad. Vještak plaće tužitelja sadržane u analitici (obračunima po tuženiku) rekapitulira po vrsti i po mjesecima te prezentira u tablici1. Vještak sate rada obračunava prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/2009) te Zakona o radu (NN 49/09 i 93/14). Prema pravilniku, dnevni dodatak za dežurstvo unutarnje službe određuje se u

koeficijentu od osnovice za obračun i iznosi 0,025 za vojnu osobu koja preuzme službu

dežurstva u radne dane, a 0,05 za djelatnu vojnu osobu koja preuzme dežurstvo u subotu, nedjelju, na blagdan ili drugi neradni dan utvrđen zakonom. Djelatnoj vojnoj osobi koja je obavljala stražarsku službu pripada dnevni dodatak koji se određuje u koeficijentu od osnovice za obračun i iznosi 0,025, a utvrđuje se na temelju mjesečne evidencije radnog vremena u kojoj se prikazuje ostvareni broj dana rada u stražarskoj službi. U priloženim je evidencijama označeno koliko je dana tužitelj proveo u radu na dežurstvu. Tako je, primjerice, u travnju 2012. godine, za 1 dan koji je tužitelj proveo na dežurstvu u tjednu, vještak obračunao dodatak za dežurstvo u iznosu od 127,72 kune. Iz obračunskih lista razvidno je da je tužiteljima isplaćivan dodatak za dežurstvo propisan prethodno navedenim Pravilnikom. Tužitelj u utuženom razdoblju nije obavljao stražarsku službu.

Obračun neplaćenih sati rada vještak radi koristeći dnevnu evidenciju radnog vremena

tužitelja koja je iskazana po satima rada, a iz koje je vidljivo u koje je dane tužitelj radio,

koliko je sati radio, koliko je proveo u radu noću, subotom, nedjeljom i blagdanom te koliko je sati radio prekovremeno. Vještak je sate rada iz dostavljene evidencije obračunao na sljedeći način:

redovan rad, državni blagdan, godišnji odmor i plaćeni dopust uračunati su u vremenu od 8 sati a u prekovremeni rad uračunato je sve što je tužitelj odradio preko 8 redovnih sati ako je tužitelj radio u tjednu, odnosno svi sati koje je tužitelj odradio, ako je radio za vikend.

Za 7/2012 i 8/2012 godine tužena nije dostavila dnevne evidencije radnog vremena. Do podataka o radu tužitelja za navedene mjesece vještak dolazi temeljem podataka iz obračuna plaća i mjesečne evidencije radnog vremena.

Razliku naknade plaće po osnovu prekovremenog rada vještak utvrđuje za razdoblje od 15.9.2011. do 31.5.2014. godine. Za razdoblje od 1.6.2014. godine do kraja utuženog razdoblja tužitelju, sukladno Odluci o rasporedu radnog vremena (NN 66/14), ne pripada na uvećanje plaće za prekovremeni rad već mu se isplaćuje dodatak za vojnu službu.

Nalogom suda određeno je da se razlika naknade plaće utvrdi za razdoblje od 15.9.2011. godine dok tužitelj u tužbi i podnescima potražuje razliku naknadu plaće za

razdoblje od 8.9.2011. Razliku naknade plaće vještak računa za razdoblje od 15.9.2011. godine kako je naložio Sud. U 9/2011 tužitelj nije bio na godišnjem odmoru i nije ostvario prekovremeni rad pa za navedeni mjesec ne bi bilo razlika za isplatu niti ukoliko bi se razlike računale od 8.9.2011. kako to potražuje tužitelj. Vještak obračun neplaćenih sati rada radi u dvije varijante:

1. U prvoj varijanti obračun neplaćenih sati rada radi temeljem dnevnih evidencija. U ovoj varijanti vještak utvrđuje razliku naknade plaće za prekovremeni rad na terenu za razdoblje od 15.9.2011. do 31.5.2014. godine te razliku naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15.9.2011. do 1.6.2016. godine. Sukladno nalogu Suda vještak prekovremeni rad koji nije ostvaren na terenu (nema oznaku TR) nije obračunavao u ovoj varijanti.

2. Drugu varijantu vještak radi po prijedlogu tužitelja. U ovoj varijanti vještak obračunava sav prekovremeni rad ostvaren u razdoblju od 15.9.2011. do 31.5.2014. godine te računa razliku naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 15.9.2011. do 1.6.2016. godine. Dane koje je tužitelj proveo na terenu a za koje ne postoji točan sat dolaska i odlaska s posla niti oznaka da bi tužitelj radio sate rada obračunavamo po prijedlogu tužitelja u trajanju od 8 sati. Za dane koje je tužitelj proveo na terenu vikendom a za koje ne postoji oznaka sati rada niti oznaka da bi tužitelj radio vještak obračunava 8 sati prekovremenog rada, a kako je to predložio tužitelj u podnesku. Dane na terenu za koje u dnevnim evidencijama nije naznačeno da bi tužitelj radio, a za koje smo u ovoj varijanti obračunali 8 sati prekovremenog rada, sukladno prijedlogu tužitelja nismo umanjivali za slobodne dane (8. i 9.3.2014. godine). U obje varijante, sukladno nalogu suda i prijedlogu tužitelja, vještak umanjuje prekovremeni rad za korištene slobodne dane. Od ukupno ostvarenih slobodnih dana vještak oduzima one koje bi tužitelj ostvario po osnovu straže i dežurstva. Izračun umanjenja za slobodne dane (za stražu i dežurstvo) temelji se na propisima koji uređuju tužiteljev rad i ne mora nužno odražavati stvarno stanje – umanjenje baš za prekovremeni rad koji je ostvaren u utuženom razdoblju. Nije moguće odreći da bi se neki od tih dana odnosili i na razdoblje koje prethodi utuženom. Vještak radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama VII. I VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/2009).

Na osnovu opisanog nalaza, a u okviru provedenog vještačenja, vještak je utvrdio da bi tužitelj:

a) u prvoj varijanti za prekovremeni rad na terenu u razdoblju od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. godine te na ime godišnjeg odmora u razdoblju od 15. rujna 2011. do 1. lipnja 2016. godine:

- ostvario dodatke na plaću u visini od 2.320,68 kuna, od čega 1.979,27 kuna za godišnji odmor te 341,40 kuna na ime prekovremenog rada na terenu s dodacima za rad subotom i nedjeljom,

- tužena je tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje isplatila 639,28 kuna,

- kada se iznos naknadnih isplata odbije od utvrđenih razlika ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 1.816,39 kuna, od čega 1.474,99 kuna za godišnji odmor te 341,40 kuna za prekovremeni rad s dodacima,

- iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 241,08 eura, od čega 195,76 eura za godišnji odmor te 45,31 euro za prekovremeni rad s dodacima,

- u 12/2011, 6/2012, 12/2012 i 9/2013 godine tužena je tužitelju isplatila veći iznos naknade od one koju je utvrdio vještak,

- kako za navedene mjesece razlika ide u minus vještak za iste ne radi prijeboj negativnih razlika,

b) u drugoj varijanti za prekovremeni rad u razdoblju od 15. rujna 2011. do 31. svibnja

2014. godine te na ime godišnjeg odmora u razdoblju od 15. rujna 2011. do 1. lipnja 2016. godine:

- ostvario dodatke na plaću u visini od 4.366,16 kuna, od čega 2.009,84 kune za godišnji odmor te 2.356,31 kunu na ime prekovremenog rada s dodacima za rad subotom i nedjeljom,

- tužena je tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje isplatila 639,28 kuna,

- kada se iznos naknadnih isplata odbije od utvrđenih razlika ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 3.861,87 kuna, od čega 1.505,56 kuna za godišnji odmor te 2.356,31 kunu za prekovremeni rad s dodacima,

- iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 512,56 eura, od čega 199,82 eura za godišnji odmor te 312,74 eura za prekovremeni rad s dodacima,

- u 12/2011, 6/2012, 12/2012 i 9/2013 godine tužena je tužitelju isplatila veći iznos naknade od one koju je utvrdio vještak,

- kako za navedene mjesece razlika ide u minus vještak za iste ne radi prijeboj negativnih razlika.

c) tužitelj je u razdoblju od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. godine bio 25 dana na

terenu te mu nije isplaćen terenski dodatak u iznosu od 600,00 kuna, odnosno 79,63 eura,

d) tužitelj je u razdoblju od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. godine bio 49 dana na

dežurstvu te mu je za sve dane provedene na dežurstvu isplaćen dodatak za dežurstvo,

e) prema podacima iz dnevne evidencije tužitelj nije bio na straži u razdoblju od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014 godine.

Mjesečni iznosi razlike bruto plaće specificirani su u tablici na stranicama 10 do 12 nalaza.

15. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka dostavljeno je strankama na očitovanje.

16. Podneskom od 29. srpnja 2025. tužitelj prihvaća Nalaz i mišljenje vještaka prema 1. varijanti učinjenoj prema evidencijama tuženika i uz oduzimanje slobodnih dana te sukladno istoj i specificira tužbeni zahtjev.

17. Tuženik se u pisanom podnesku od 27. kolovoza 2025. protivi 2. varijanti nalaza.

18. Na ročištu održanom 17. rujna 2025. punomoćnik tužitelja i zastupnica tuženika predlažu zaključiti glavnu i javnu raspravu te navode da nije potrebno pozivati financijskog vještaka na raspravu.

19. Sud prihvaća Nalaz i mišljenje financijskog vještaka kao stručno i objektivno izrađeno u skladu s dokumentacijom u spisu. Sud prihvaća 1. varijantu datu u Nalazu i mišljenju koja je izrađena prema evidenciji tuženika i uz oduzimanje slobodnih dana a prema kojoj je i tužitelj specificirao tužbeni zahtjev a i tužena je prigovarala 2. varijanti Nalaza i mišljenja.

20. Budući je tužitelj i specificirao tužbeni zahtjev prema varijanti vještaka koja je izrađena prema evidencijama tuženika te uz oduzimanje slobodnih dana, temeljem citiranih propisa tužitelj ima pravo na ime neisplaćene plaće za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću i blagdanom. Izračun vještaka koji se odnosi na razliku plaće obuhvaća razdoblje od 15. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. i ukupno iznosi 45,31 euro bruto.

21. Temeljem citiranih propisa i izračuna vještaka tuženik je dužan platiti tužitelju razliku plaće u iznosu od 45,31 eur-a, stoga je ovaj dio tužbenog zahtjeva prihvaćen.

22. Nadalje, prema odredbi članka 60. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13. – dalje: ZR) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu o naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Identičnu odredbu sadrži članak 81. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17. i 98/19. – dalje: ZR 14). S te osnove pravo na naknadu za vrijeme korištenja godišnjeg odmora treba prosuđivati i primjenom članka 14. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., dalje: ZOSOS) koji je stupio na snagu 6. ožujka 2002., kojom je predviđena supsidijarna primjena propisa o državnim službenicima i namještenicima, a u pitanjima koja tim propisima nisu uređena, primjena općih propisa o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. Odredbom članka 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 93/08. – dalje: KU), propisano je da (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. (2) Državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

23. Kolektivne ugovore sklopili su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uz obvezu primjene prava i obveza iz rada zaposlenih u tijelima državne vlasti. Člankom 257. ZR-a propisano je da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

24. Člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu propisano je da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako tim zakonom nije drukčije određeno.

25. Odredbom članka 4. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 140/02. – dalje: Pravilnik) propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje se naknada plaće u istom iznosu kao da radi, dok odredbom članka 2. Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 68/11.), propisano je :“Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.“

26. Prema Tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnog ugovora od 5. svibnja 2009. za vrijeme korištenja godišnjeg odmora državnom službeniku ili namješteniku treba isplatiti naknadu obračunatu u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca i to na temelju izračunate prosječne satnice koja se dobije kad se prosječna plaća u prethodna tri mjeseca podijeli fondom sati mjeseca u kojem se koristi godišnji odmor, te prema Tumačenju od 27. svibnja 2010. u prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ne ulazi plaća isplaćena u mjesecu u kojem je radnik bio na bolovanju, već se taj mjesec izostavlja i uzima prethodni mjesec u kojem radnik nije bio na bolovanju.

27. Nakon stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 54/14.) koji je stupio na snagu 8. 5. 2014. naknada plaće za godišnji odmor tužitelja se ima obračunavati kao da je tužitelj radio u redovnom radnom vremenu. Redovnim radnim vremenom smatra se radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena – Odluka o rasporedu radnog vremena – „Narodne novine“ broj 66/14. koja je stupila na snagu 1. 6. 2014., i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena – „Narodne novine“ broj 23/15. i 84/15.

28. Za uočiti je da je iz isplatnih lista tužitelja koje je u spis dostavila tuženica razvidno kako je nakon stupanja na snagu podzakonskih akata kojima se na nov i drugačiji način utvrđuju dodaci na plaću, tužitelju i za redovnog radnog vremena isplaćivan dodatak za posebne uvjete vojne službe slijedom čega i navedeno primanje ima biti uzeto prilikom obračuna naknade plaće za godišnji odmor i to neovisno da li se obračun vršio na način da se u obzir uzima prosječna mjesečna plaća u prethodna tri mjeseca uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (kogentna odredba ZOR) ili se obračun vrši prema Pravilniku (NN 54/14.) prema kojoj djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

29. Taj dodatak ulazi u redovan rad sukladno čl. 6. st. 1. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14)., čl. 139. st. 3. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 73/13., 75/15., 50/16.), te čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14). Naime, čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 54/14.) je određeno da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a čl. 3. je određeno da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena. Člankom II. Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj 66/14.) je propisano da je radno vrijeme razdoblje u kojem su djelatne vojne osobe obvezne obavljati poslove dužnosti koju obnašaju prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe, dok je čl. III. određeno da se radnim vremenom podrazumijeva redovno radno vrijeme i radno vrijeme prema posebnom rasporedu. Redovno radno vrijeme koje se u smislu Odluke o rasporedu radnog vremena smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno. Za vrijeme rada prema posebnom rasporedu, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.

30. Iz citiranih odredbi proizlazi da dodatak za vojnu službu pripada djelatnoj vojnoj osobi temeljem samog rasporeda na određenu dužnost te je sastavni dio redovne plaće, ostvarene u redovnom radnom vremenu.

31. Tužbeni zahtjev za isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor postavljen je za razdoblje od 15. rujna 2011. do 1. lipnja 2016. u iznosu od 195,76 eur-a bruto. Slijedom citiranih propisa potraživanje tužitelja osnovano je za utuženo razdoblje u cijelosti, što prema izračunu financijskog vještaka iznosi 195,76 eur-a. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev za potraživanje s osnove naknade plaće za godišnji odmor prihvaćen je kao osnovan za iznos od 195,76 eur-a, kao osnovan.

32. Sud je prihvatio tužbeni zahtjev na ime razlike terenskog dodatka u iznosu 79,63 eur-a neto s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a koji se odnosi na svibanj 2014. Visina ovog potraživanja proizlazi iz Nalaza i mišljenja financijskog vještaka.

33. Zatezna kamata je dosuđena na dosuđeni iznos glavnice od dospjelosti svakog dosuđenog mjesečnog iznosa glavnice do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće.

Stoga je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki IV. izreke presude.

34. Tužitelj je konačni tužbeni zahtjev specificirao na ukupan iznos od 320.71 eur-a i uspio je u cijelosti u sporu sa potraživanjem glavnice a nije uspio samo u neznatnom dijelu zahtjeva za naknadu zateznih kamata.

35. Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: Zakona o parničnom postupku) i tužitelju dosudio parnične troškove prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu.

35.1. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja zajedno s PDV-om od 25% i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu 62,50 eur-a, sastav tužbe u iznosu 62,50 eur-a, podnesak od 11. veljače 2020. u iznosu od 62,50 eur-a, podnesak od 1. travnja 2020. u iznosu od 62,50 eur-a, zastupanje na ročištu 20. siječnja 2021. u iznosu od 62,50 eur-a, podnesak od 29. srpnja 2025. u iznosu od 62,50 eur-a, zastupanje na ročištu 17. rujna 2025. u iznosu od 62,50 eur-a i pristup na ročište za objavu u iznosu 31,25 eur-a, te trošak financijskog vještačenja u iznosu 550,00 eur-a, što ukupno iznosi 1.018,75 eur-a.

36. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 9/14, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22 i 6/24) po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

37. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Ogulinu 30. rujna 2025.

S u d a c :

Blaženka Glad

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Velimiru Švigiru, odvjetniku iz OD Rački i kolege j.t.d. iz Zagreba,

Pisanica u Slavonskom Brodu

2. ODO u Karlovcu, Građansko upravni odjel (P-DO-897/2017)