Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-571/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MF, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dragi Aćimoviću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika UF, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sibila Jagar Marčik, odvjetnica u Osijeku, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-1079/2021- 36 od 16. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P- 1079/2021-36 od 16. prosinca 2024., u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke, i u tom dijelu sudi:

Nalaže se tuženiku LF da tužitelju MF plati iznos 9.556,04 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 01. listopada 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi 7,88%, od 01. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. po stopi 7,68%, od 01. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. po stopi 7,41%, od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po stopi 7,09%, od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po stopi 6,82%, od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po stopi 6,54%, od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. po stopi 6,30%, od 1. siječnja 2020. do 17. travnja 2020. po stopi 6,11%, od 18. travnja 2020. do 18. listopada 2020. po stopi 0,00%, od 19. listopada 2020. do 31. prosinca 2020. po stopi 5,89 %, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po stopi 5,75%, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi 5,61%, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi 5,49 %, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi 5,31% koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 3.381,81 EUR.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.155,55 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. rujna 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak žalbe u iznosu 596,52 EUR, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 9.556,04 EUR/72.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2016. do isplate i sa zahtjevom da mu tuženik naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (toč. I. izreke). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.381,81 EUR (toč. II. izreke), dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan (toč. III. izreke).

2. Protiv toč. I. i II. prvostupanjske presude i u dijelu kojim nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška žalbu je podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti uz naknadu parničnog troška, ili da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava osnovanost žalbenih navoda tuženika i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora i sudske pristojbe na odgovor na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 9.556,04 EUR temeljem Ugovora o kratkoročnoj pozajmici.

6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno u žalbi ukazuje žalitelj. Presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije ostvaren ovaj žalbeni razlog.

7. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. U postupku je prvostupanjski sud utvrdio:

- da iz sadržaja Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od 1. rujna 2015. (dalje u tekstu Ugovor) proizlazi da je tužitelj beskamatno pozajmio tuženiku iznos od 72.000,00 kn (sada 9.556,04 EUR) s rokom vraćanja u 12 mjesečnih anuiteta, od kojih prvi dospijeva najkasnije 30. rujna 2016., koje se tuženik obvezao uplaćivati na tekući račun tužitelja kod Zagrebačke banke d.d.;

- da tuženik tvrdi da potpis na tom Ugovoru nije njegov i da mu tuženik nikada nije pozajmio utuženi iznos;

- da je grafološkim vještačenjem po vještaku Damiru Mariću iz Centra za forenzična ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba i njegovog usmenog saslušanja utvrđeno da je potpis na Ugovoru vjerojatno potpisao tuženik;

- da je tužitelj i njegova supruga suglasno iskazuju da je pozajmica izvršena u njihovoj kući gdje su stranke i potpisale sporni Ugovor;

- da su stranke prije sporne pozajmice bile u vrlo dobrim prijateljskim odnosima;

- da saslušani svjedoci nemaju nikakva neposredna saznanja o pozajmici;

- da je provedeno novo grafološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku grafologu Valteru Dolušiću, koji je u svom nalazu i mišljenju i usmenom očitovanju utvrdio da je sporni potpis na Ugovoru o kratkoročnoj pozajmici vrlo vjerojatno, gotovo sigurno potpisan rukom tuženika.

9. Polazeći od utvrđenja da provedenim grafološkim vještačenjima niti jedan od vještaka nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je potpis na Ugovoru o kratkoročnoj pozajmici zaista potpis tuženika i da supruga tužitelja nije osobno vidjela fizičku predaju novca između stranka, prvostupanjski sud je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221. a ZPP odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

10. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti.

11. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja da prvostupanjski sud nije pravilno cijenio rezultate provedenih grafoloških vještačenja i njihovu dokaznu snagu, jer iz njih, suprotno stajalištu prvostupanjskog suda proizlazi da je tuženik potpisao sporni Ugovor o kratkoročnoj pozajmici od 1. rujna 2015.

12. Naime, iz rezultata provedenih grafoloških vještačenja, od kojih je prvo u ime Centra za forenzična ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba izradio vještak Damir Marić proizlazi da je potpis na Ugovoru vjerojatno tuženikov, dok je drugim vještačenjem provedenim po vještaku grafologu Valteru Dolušiću utvrđeno da je sporni potpis na Ugovoru vrlo vjerojatno, odnosno gotovo sigurno potpisan rukom tuženika.

13. U svom usmenom očitovanju vještak Valter Dolušić je pojasnio da je svoj nalaz i mišljenje dao s najvišim stupnjem vjerojatnosti, te da ga nije dao u stupnju sigurnosti samo iz razloga jer je riječ o parafu za koji se nikada ne daje maksimalan stupanj vjerojatnosti, no da je, imajući u vidu nesporne potpise tuženika i podudarnosti posebnih rukopisnih karakteristika, koje se utvrđuju mikroskopskom analizom pod različitim izvorima svjetlosti i koje je gotovo nemoguće imitirati, zaključio da je vrlo vjerojatno riječ o potpisu tuženika i da ne postoji mogućnost da je ugovor u ime tuženika potpisao netko drugi. Pojasnio je da je njegov nalaz podudaran s nalazom vještaka Damira Marića iz Centra za forenzična ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba, i da razlika postoji samo u stupnju vjerojatnosti koju je vještak Marić dao u nižem stupnju, jer je riječ o parafu, dok je on ocijenio da je riječ o maksimalnom stupnju vjerojatnosti da je Ugovor potpisao upravo tuženik.

14. Kako su suprotno stajalištu prvostupanjskog suda provedenim grafološkim vještačenjima otklonjene tvrdnje tuženika da sporni Ugovor o kratkoročnoj pozajmici nije potpisao, te je njegov potpis na tom Ugovoru dokaz postojanja ugovornog odnosa između stranaka, proizlazi da je između stranaka sklopljen ugovor o zajmu u smislu odredbe čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, dalje ZOO). S obzirom da tuženik nije dokazao da je po dospijeću vratio tužitelju pozajmljeni iznos, valjalo je temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. I. i prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja, te naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 9.556,04 EUR/72.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća obveze 1. listopada 2016. do isplate.

15. Preinačenjem prvostupanjske presude izmijenjen je konačni uspjeh stranka u sporu, zbog čega je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP valjalo preinačiti i odluku o troškovima postupka. Kako je tuženik izgubio parnicu preinačena je toč. II. prvostupanjske presude, te je odbijen njegov zahtjev da mu tužitelj na ime parničnog troška isplati iznos od 3.381,81 EUR.

16. Ujedno je tužitelju koji je u cijelosti uspio u sporu temeljem odredbi čl. 154. st. 1. i 155. st. 1. ZPP i primjenom važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 – dalje: Tarifa) dosuđen zatraženi parnični trošak za sastav tužbe 100 bodova, za sastav obrazloženih podnesaka od 14.1.2019. i 11.5.2023. svako po 100 bodova po Tbr. 8./1. Tarife, trošak zastupanja po odvjetniku na ročištima 8.6.2018., 13.11.2019., 14.1.2020., 19.2.2020., 22.10.2020., 12.1.2021., 7.9.2022., 14.2.2024. i 21.11.2024. – svako po 100 bodova, za ročišta održana 22.3.2018., 5.4.2019., 17.10.2025., 2.6.2023. i 8.10.2024. svako po 25 bodova po Tbr. 9./5. Tarife, ili ukupno 1325, što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za trošak PDV-a od 25% iznosi 3.312,50 EUR, kojem iznosu su pribrojeni troškovi plaćenog grafološkog vještačenja i očitovanja vještaka u ukupnom iznosu od 701,04 EUR, koji su mu kao potrebni za postupak priznati u cijelosti, te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 14,01 EUR, što čini ukupni parnični trošak tužitelja u iznosu od 4.155,55 EUR.

17. Nije tužitelju priznat zatraženi trošak sastava podneska od 2.10.2019., jer nije bio potreban za postupak, zatim trošak ročišta od 2.10.2020., jer na isto nitko nije pristupio, kao niti trošak sudske pristojbe na presudu od 142,01 EUR, jer u spisu nema dokaza da je ista plaćena.

18. Kamata na parnični trošak dosuđena je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP.

19. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u žalbenom postupku dosuđen mu je zatraženi trošak sastava žalbe u iznosu od 312,5 EUR po Tbr. 10./1. Tarife, uvećano za plaćenu sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 284,02 EUR, ili ukupno 596,52 EUR.

20. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan, jer navedena postupovna radnja nije u smislu odredbe čl. 155. st. 1.

ZPP bila potrebna za postupak.

U Zagrebu, 30. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Jadranka Travaš