Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: O-3153/2024-9

R E P U B L I K A H R V A TS K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mireli Popović Brletić, kao sucu pojedincu, na prijedlog sudske savjetnice Nore Kišur, u ostavinskom postupku iza pok. Saše Travalje iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sina R, rođenog **.**.1974., a preminulog **.**.2024., državljanina Republike Hrvatske, po prigovoru na rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika, izvan ročišta, 30. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor zakonskih nasljednika ostavitelja: mlt. RG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri ostavitelja, mlt. LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sina ostavitelja i mlt. VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri ostavitelja, svih zastupanih po majci CG, kao neosnovan, te se održava u cijelosti na snazi Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Davorke Flego iz Kostrene, kao povjerenika Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: O-3153/2024-20, UPP/OS-O-19/2024, od 15. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. U ostavinskom postupku iza pok. Saše Travalje, javni bilježnik Davorka Flego, kao povjerenik Općinskog suda u Rijeci, 15. srpnja 2025. donijela je Rješenje o nasljeđivanju, poslovni broj: O-3153/2024-20, UPP/OS-O-19/2024, kojim je utvrđen opseg ostavinske imovine ostavitelja, te su temeljem zakona nasljednicima ostavitelja proglašena djeca ostavitelja, mlt. VG, mlt. LG i mlt. RG, svatko u 1/3 dijela. Navedeno obzirom je u predmetnom ostavinskom postupku utvrđeno da je ostavitelj nije ostavio oporuku te da je u trenutku smrti bio razveden, te da je imao troje djece: mlt. VG, mlt. LG i mlt. RG, kao i da je ostavitelj za života ugovorom o doživotnom uzdržavanju uz prijenos imovine nakon smrti, sklopljenim s ocem ostavitelja kao davateljem uzdržavanja, raspolagao glavninom svoje imovine koja iz navedenog razloga nije predmetom ostavinskog postupka iza ostavitelja, izuzev nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.: 324531, [adresa], kao k. č. br. [katastarska čestica], Gosp. zgrada i dvorište površine 81 m2. U istom je postupku također, a temeljem dopisa Središnjeg registra osiguranika, KLASA: 140-29/25-01/1842, URBROJ: 353-05-01/4-25-2, od 11. lipnja 2025., utvrđeno da su kapitalizirana sredstva ostavitelja s njegovog osobnog računa proslijeđena na račun državnog proračuna na teret kojeg se isplaćuje obiteljska mirovina zakonskim nasljednicima I. nasljednog reda ostavitelja, te su se zakonski nasljednici ostavitelja po punomoćniku, usmeno danim nasljedničkim izjavama, prihvatili nasljedstva koje istima pripada na temelju zakona.

2. U za to ostavljenom zakonskom roku, mlt. VG, mlt. LG i mlt. RG, djeca ostavitelja, podnijeli su po majci CG, a ista po punomoćnici, prigovor protiv citirane odluke javnog bilježnika. Pobijajući odluku javnog bilježnika u cijelosti, te navodeći kako bi ista bila apsolutno nezakonita, u istom prigovoru u bitnom navode kako javni bilježnik nije donio odluku o preostaloj ostavinskoj imovini ostavitelja, konkretno o novčanim sredstvima pri II. mirovinskom stupu – REGOS, odnosno kako pobijanim javnobilježničkim rješenjem nije obuhvaćena sva imovina iza pok. ostavitelja čime da su maloljetna djeca lišena prava na zakonsko nasljeđivanje. Razloge takvog postupanja javni bilježnik da pojašnjava pozivajući se na službeni dopis REGOS-a koji da bi trebao biti dostavljen javnom bilježniku, iz kojeg da bi se navodno moglo utvrditi da su kapitalizirana sredstava ostavitelja s njegovog osobnog računa proslijeđena na račun državnog proračuna na teret kojeg se isplaćuje obiteljska mirovina. Osporavajući takve razloge javnog bilježnika jer da isto ne korespondira stvarnim činjenicama i pozitivno pravnim propisima iz sustava mirovinskog osiguranja i Zakona o nasljeđivanju, dalje navode kako niti zakonskim nasljednicima ostavitelja, niti njihovom punomoćniku, ne bi bio niti dostavljen, niti dan na uvid dopis REGOS-a na koji se javni bilježnik poziva u obrazloženju razloga pobijane odluke. Javni bilježnik da je tvrdnju iz predmetnog dopisa da bi novci bili uplaćeni u korist državnog proračuna, prihvatio istinitom bez dokaza da bi isto zaista bilo učinjeno, kada bi bilo učinjeno i po čijem nalogu bi bilo učinjeno. Načelo kontradiktornosti da obvezuje kako sud, tako i javnog bilježnika kao povjerenika suda, ali da javni bilježnik nije postupio sukladno istome i nije dostavio na očitovanje zakonskim nasljednicima navodni dopis REGOS-a, koji osim toga nisu na uvid dobili taj dopis, nisu dobili niti dokaz da bi kapitalizirana štednja iz drugog stupa mirovinskog fonda bivala uplaćenom u korist državnog proračuna, te po čijem nalogu i po kojem osnovu, kao niti dokaz da bi ista sredstva bila isplaćivana zakonskim nasljednicima unutar mjesečnih iznosa obiteljske mirovine, za što sve da u spisu ne postoje dokazi. Zakonski nasljednici ostavitelja da obzirom na trajanje radnog staža ostavitelja, imaju potpuno pravo na obiteljsku mirovinu, koja u svom sadržaju ne uključuje i kapitaliziranju štednju, već da je ista obračunata u iznosu koji istima pripada bez uključivanja iznosa REGOS-a. Dalje navode da je nejasno zašto i temeljem čega je javni bilježnik o kapitaliziranoj štednji odlučio lamentirati u obrazloženju pobijanog rješenja, pozivajući se na dokument koji da nikada nikome nije dostavljen i sa čijim sadržajem zakonski nasljednici nisu upoznati. Dokaz o izvršenoj uplati od strane REGOS-a da nije dostavljen niti zakonskim nasljednicima ostavitelja, a očito niti javnom bilježniku, a da se radi o sredstvima koja pripadaju zakonskim nasljednicima prvog nasljednog reda te se raspodjeljuju među njima neovisno o pravu na obiteljsku mirovinu. Opisanim postupanjem javni bilježnik da je prekoračio svoje ovlasti te zakinuo zakonske nasljednike ostavitelja na ostvarivanje njihovih prava. Novčana sredstva ostavitelja da su postojala u REGOS-u u trenutku njegove smrti i u trenutku ostavinske rasprave, o čemu da je dokaz dostavljen javnom bilježniku od strane punomoćnika zakonskih nasljednika ostavitelja, pa sukladno Zakonu o nasljeđivanju koji kaže da imovina koju je ostavitelj posjedovao u trenutku smrti, tim istim trenutkom prelazi na zakonske nasljednike, a da je rješenje o nasljeđivanju deklaratornog karaktera, javni bilježnik da nije trebao niti mogao raditi ništa osim rješenjem o nasljeđivanju rasporediti ista novčana sredstva REGOS-a između zakonskih nasljednika. Bitnim jest da je REGOS imovina ostavitelja, da kapitalizirana štednja pripada zakonskim nasljednicima, dok je nebitno gdje su novci od kapitalizirane štednje. Nije briga javnog bilježnika što će zakonski nasljednici učiniti po pitanju te iste imovine, ali je nezakonito da isključuje postojanje ostavinske imovine, isključuje istu obuhvatiti rješenjem o nasljeđivanju, isključuje istu imovinu raspodijeliti na zakonske nasljednike, jer je u posjedu dopisa kojim netko tvrdi da je nešto učinio, a spisu prileže dokazi da je u trenutku smrti ta imovina bila u vlasništvu pokojnog. Nebitno je, je li takvo disponiranje s kapitaliziranom štednjom, ako je do uplate kapitaliziranog iznosa štednje na račun Državnog proračuna od strane REGOS-a došlo, zakonito, kao i je li isplaćivanje obiteljske mirovine maloljetnoj djeci na način kako to REGOS tvrdi zakonito, te jesu li navodno uplaćena sredstva iz Državnog proračuna isplaćena i isplaćuju li se djeci ili se djeci isplaćuje mirovina utvrđena neovisno o kapitaliziranoj štednji. Obiteljska mirovina da se isplaćuje izravno iz sredstava obveznog mirovinskog osiguranja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, različitog od državnog proračuna, a ne iz novčanih sredstava državnog proračuna, jer predstavlja oblik mirovine koji se ostvaruje na temelju doprinosa na mirovinsko osiguranje tijekom radnog vijeka umrlog osiguranika i to pravo na obiteljsku mirovinu članovi umrlog osiguranika ostvaruju ako je osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu: navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža) ili je ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Iznos kapitalizirane štednje da nije razmatran i nije obračunat u pravo na obiteljsku mirovinu, a ako je netko disponirao iznosom kapitalizirane štednje prije nego su iza ostavitelja utvrđeni zakonski nasljednici, da to nije razlogom da se ne utvrdi da to pravo ne postoji i da ne bi predstavljalo ostavinsku imovinu.

2.1. Zaključno, ističući kako su zakonski nasljednici ostavitelja ostvarili pravo na obiteljsku mirovinu prema propisima Zakona o mirovinskom osiguranju, koja obiteljska mirovina da je obračunata prije pokretanja ostavinskog postupka i to na temelju radnog staža, podnositelji prigovora, odnosno „žalbe“, zakonski nasljednici ostavitelja predlažu rješenjem usvojiti žalbu zakonskih nasljednika, pobijano rješenje preinačiti na način da se u ostavinsku masu uvedu i sredstva koja su akumulirana na osobnom računu ostavitelja s osnova II stupa mirovinskog osiguranja – REGOS, u nepoznatom iznosu, te se ista sredstva raspoređuju između zakonskih nasljednika ostavitelja, mlt. RG, mlt. PG, mlt. VG, podredno rješenjem uvažiti žalbu zakonskih nasljednika, pobijano rješenje ukinuti i vratiti na ponovljeni postupak pred bilo kojim drugim javnim bilježnikom i/ili raspravnim sucem Općinskog suda u Rijeci.

3. Sud je odbio prigovor zakonskih nasljednika ostavitelja kao neosnovan iz sljedećih razloga.

4. Člankom 185. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19-dalje: ZN), propisano je da je protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik, dopušten prigovor u roku od osam dana od dana dostave rješenja strankama.

5. Člankom 187. stavkom 2. ZN-a propisano je da, odlučujući o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio javni bilježnik, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će sud u situaciji ukidanja rješenja ili djelomičnog održavanja na snazi, sam odlučiti i o ukinutom dijelu rješenja.

6. Uvidom u ovosudni spis predmeta utvrđeno je:

- da su zakonski nasljednici ostavitelja podneskom otpremljenim na spis predmeta putem e-komunikacije 04. prosinca 2024. (list 17-20 spisa), te preporučenom poštanskom pošiljkom 30. siječnja 2025. (list 25-27 spisa), uređujućeg javnog bilježnika kao sudskog povjerenika, izvijestili da predmetnom ostavinske imovine ostavitelja imaju biti i novčana sredstva ostavitelja na računu otvorenom pri REGOS- u, što je zapisnički konstatirano na ročištu održanom pred javnim bilježnikom 04. lipnja 2025. (list 35 spisa),

- da je dopisom od 04. lipnja 2025. javni bilježnik od REOGS-a – Središnjeg registra osiguranika zatražio dostavu podatka o osobnom računu ostavitelja, sve s ciljem utvrđivanja ostavinske imovine ostavitelja i raspoređivanja iste nasljednicima (list 36 spisa), koji dopis je ponovno otpremljen istom adresatu 01. srpnja 2025. putem elektroničke pošte (list 37-38 spisa) i na koju poruku elektroničke pošte se REGOS – Središnji registar osiguranika očitovao porukom elektroničke pošte od istog dana (list 37-38 spisa), dostavivši pritom u privitku iste poruke elektroničke pošte skenirano očitovanje REGOS-a – Središnjeg registra osiguranika na upit uređujućeg javnog bilježnika,

- da je porukom elektroničke pošte od 01. srpnja 2025. javni bilježnik punomoćnici zakonskih nasljednika dostavio poruku elektroničke pošte REGOS-a – Središnjeg registra osiguranika od 01. srpnja 2025. (list 39 spisa),

- da je dopisom od 11. lipnja 2025., KLASA: 140-29/25-01/1842, URBROJ: 353- 05-01/4-25-2 (list 40 i list 41spisa), REGOS – Središnji registar osiguranika, obavijestio javnog bilježnika kako je provjerom u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) dobivena informacija da je Rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, od 05. prosinca 2024., ostavitelju priznato pravo na starosnu mirovinu počevši od 01. rujna 2024., koja starosna mirovina da je priznata prema članku 78. Zakona o vatrogastvu („Narodne novine“ broj 125/19, 114/22, 155/23), te da je Rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, od 16. prosinca 2024., djeci ostavitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu, počevši od 01. studenog 2024., kao i da je osobni račun ostavitelja zatvoren 23. prosinca 2024. nakon zaprimljenog zahtjeva HZMO-a te su ukupno kapitalizirana sredstva proslijeđena na račun državnog proračuna na teret kojeg se isplaćuje obiteljska mirovina priznata prema posebnom propisu,

- da je Rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, KLASA: UP/I 140-02/24- 01/03407804442, UBROJ: 341-14-05/3-24-24729, od 05. prosinca 2024. (list 44-45 spisa), ostavitelju priznato pravo na starosnu mirovinu od 01. rujna 2024. u iznosu od 886,30 eura mjesečno, te kako isplata mirovine pripada od 01. rujna 2024. do 31. listopada 2024. i isplaćivat će je HZMO iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unazad i to po dostavi pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, te kako je obrazloženjem istog Rješenja navedeno kako je mirovina određena samo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a kako se ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana obveznog fonda prenose u proračun prema odredbi članak 92. Zakona o mirovinskom osiguranju,

- da je Rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, KLASA: UP/I 140-03/24- 01/03407804442, UBRBOJ: 341-14-05/3-24-31060, od 16. prosinca 2024. (list 46-47 spisa), VG, PG i RG, djeci ostavitelja, priznato pravo na obiteljsku mirovinu od 01. studenog 2024. u svoti od 886,30 eura mjesečno, koja isplata mirovine pripada od 01. studenog 2024. i koju će isplaćivati HZMO iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

7. Odredbom članka 230. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje: ZPP), propisano je da je javna isprava ona isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu, a dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Uz javnu ispravu veže se presumpcija da javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Radi se pritom o oborivoj presumpciji jer je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, ali isti postupak dokazivanja nije predmetom ostavinskog postupka u smislu odredbi ZN-a.

8. REGOS – Središnji registar osiguranika je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske osnovana Uredbom o osnivanju Središnjeg registra osiguranika, a njezina temeljna nadležnost, te osnovni poslovi uređeni su Zakonom o Središnjem registru osiguranika („Narodne novine" br. 159/13, 39/18, 21/22). U dijelu poslova vezanih uz vođenje Registra osiguranika, REGOS ima javne ovlasti

9. Prema sadržaju ožalbenog Rješenja, kao i spisa predmeta, proizlazi dakle, da je suprotno navodima zakonskih nasljednika kao podnositelja prigovora, javni bilježnik predmetni dopis Središnjeg registra osiguranika (REGOS), od 11. lipnja 2025., KLASA: 140-29-25-01/1842, URBROJ: 353-05-01/4-25-2 (list 40 i list 41 spisa), dostavio punomoćnici zakonskih nasljednika ostavitelja 01. srpnja 2025. godine i to putem elektroničke pošte. Obzirom da predmetni dopis, sukladno poviše citiranim propisima predstavlja javnu ispravu, to je javni bilježnik, ispravno, na temelju predmnijeve o istinitosti te javne isprave, odnosno u njoj navedene činjenice da je osobni račun ostavitelja kod REGOS-a – Središnjeg registra osiguranika zatvoren 23. prosinca 2024. nakon zaprimljenog zahtjeva HZMO-a, te da su ukupno kapitalizirana sredstva proslijeđena na račun državnog proračuna na teret kojeg se isplaćuje obiteljska mirovina priznata prema posebnom propisu – Zakonu o vatrogastvu, donio odluku kao ovdje pobijanu. Navedeno tim više što je odredbom članka 92. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), važećeg u ovdje predmetnom periodu, koji je sadržan i u spisu priležećem Rješenju HZMO-a kojim je ostavitelju priznato pravo na starosnu mirovinu (list 44-45 spisa), propisano da u slučaju ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu prema stavcima 1., 2. i 3. istog članka, nositelj provedbe obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualizirane kapitaliziranje štednje prenijet će u državni proračun ukupno kapitaliziranu svotu doprinosa osiguranika iz tog osiguranja s osobnog računa osiguranika, te činjenice da je spisu priležećim Rješenjem HZMO-a kojim je zakonskim nasljednicima ostavitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu (list 46-47 spisa), a suprotno navodima podnositelja prigovora, odnosno zakonskih nasljednika ostavitelja, utvrđeno kako će se ista isplaćivati iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Nadalje, člankom 102. stavkom 1. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“ broj 19/14, 58/20), važećim u ovdje predmetnom periodu, pritom je propisano da ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarenja prava na mirovinu prema člancima 100. ili 101. istog zakona, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstava s računa tog člana mirovinsko društvo će putem Središnjeg registra osiguranika (REGOS) prenijeti u državni proračun, a HZMO će odrediti obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog mirovinskog staža umrlog osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je umrli osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

10. Slijedom svega navedenog, budući ovaj sud nije našao da je javni bilježnik počinio bitnu povredu parničnog postupka u smislu članka 354. stavka 2. ZPP-a, niti da je pogrešno primijenio materijalno pravo, na koje povrede sud pazi po službenoj dužnosti, a sve sukladno članku 175. stavka 2. ZN-a, to je sukladno odredbama članka 187. stavka 2. ZN-a, valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Rijeci 30. rujna 2025.

Sudac

Mirela Popović Brletić

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Nora Kišur

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- mlt. RG, mlt. VG, mlt. LG, svi zastupani po majci CG, po pun. AG