Republika Hrvatska
Općinski sud u Velikoj Gorici
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
Posl. broj: R1 Ob-185/2024-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu toga suda Martini Grdić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Nenad Dianić, odvjetnik u Ivanić-Gradu protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 30. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ĆZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pokojnog ZZ iz [adresa]. OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.2024. u trajanju od 2009. godine sve do 11. svibnja 2025. godine, kao dana smrti pokojnog ZZ.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagateljica ĆZ je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice sa pokojnim ZZ. U prijedlogu navodi da je ona izvanbračna supruga pokojnog ZZ iz [adresa]. i da su živjeli zajedno kao izvanbračni drugovi od 25. siječnja 2009. godine, na adresi predlagateljice u [adresa]., pa sve do smrti pokojnog BZ dana 11. svibnja 2024. godine. Ističe da su predlagateljica i pokojni ZZ zajedno živjeli u zajedničkom domaćinstvu te kao muž i žena, da je navedena izvanbračna zajednica trajala duže od 3 godine te neprekidno sve do smrti sada pokojnog EZ. Posebno ističe da ima pravni interes za podnošenje prijedloga za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju radi ostvarivanja prava na mirovinu.
2. Protustranka pozvana na očitovanje na prijedlog je u podnesku od 30. lipnja 2025. navela kako se protivi prijedlogu za utvrđenje izvanbračne zajednice dok se ne provedu dokazi. Na ročištu koje je ovaj sud održao 30. rujna 2025. očitovala se na način da predlaže donijeti odluku temeljem stanja spisa.
3.Tijekom postupka sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka GZ i TZ i predlagatelja.
4. Izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) u svezi sa odredbom članka 17. st. 3. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine, broj 59/23).
5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
6. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i sada pokojnog ZZ proizlazi da je predlagateljica živila na adresi [adresa] od 24. svibnja 1979. godine te da i danas ima prebivalište na istoj adresi, dok je pok. ZZ na adresi [adresa] imao prijavljeno prebivalište od 17. veljače 2009. sve do smrti 11. svibnja 2024.
6.1. Dakle, iz navedenih isprava proizlazi da su predlagateljica i pok. ZZ u periodu od 2009. sve do smrti pok. ZZ imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.
7. Iz izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ZZ proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
8. Na ročištu koje je ovaj sud održao 30. rujna 2025. predlagateljica je iskazala da je 2009. preko prijateljice upoznala ZZ i da su nakon otprilike mjesec dana stupili u vezu i on se sa stana u [adresa] preselio kod nje i čitavo vrijeme, do njegove smrti 2024., živjeli su zajedno u njezinoj kući. Navela je da se brinula za njega, i kada je obolio od Parkinsonove bolesti, sve do smrti, a da je podmirila i troškove sprovoda. Inače su troškove, kao i ostalo, podmirivali zajedno iz njihovih mirovina. Istaknula je da je provedena ostavinska rasprava te je njegova kćer proglašena nasljednicom. Nadalje je navela da je ZZ bio u braku, ali je njegova žena umrla prije njega i imao je samo jedno dijete, kćer UZ, s kojom on nije bio u nikakvom kontaktu. Na posebno pitanje punomoćnice HZMO-a da li je osim ekonomske zajednice bila i emocionalna zajednica, predlagateljica je odgovorila da je to bilo sve jer je on bio dobar čovjek, da su se voljeli i da su čitavo vrijeme funkcionirali kao par. Istaknula je kako je uvijek bila uz njega i brinula se o njemu, vodila ga kod liječnika i sve drugo.
8.1. Na ročištu saslušan svjedok GZ iskazao je da je on Ankičin susjed pa da zna da je ĆZ s ZZ bila u vezi i da su živjeli zajedno kod nje u [adresa] od 2009. pa sve dok on nije umro. Nadalje je naveo da je to bila normalna veza, išli su zajedno u dućan i sve dijelili. Naveo je da ne zna da li je od čega bolovao, ali kada kasnije nije mogao na noge, da se ĆZ se o njemu brinula, on je u Crveni križ išao po invalidski krevet za njega. Istaknuo je da je bio na njegovom sprovodu i da misli da je to ĆZ podmirila te da je ZZ imao kćer iz prvog braka koja ga je vjerojatno naslijedila, ali da ju nikad nije vidio da dolazi kod njega. Svjedok TZ iskazao je da je prvi susjed od ĆZ, pa zna da su ĆZ i ZZ bili u vezi od 2009. do kad nije umro. Čitavo vrijeme živjeli su zajedno kod nje i imali su jako dobar odnos, brinuli su jedno o drugome, o kući i svemu ostalome. Kada je bolovao, ĆZ se brinula o njemu, a nije mogao ići na sprovod pa ne zna tko je podmirio te troškove niti tko ga je naslijedio.
9. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OBZ) propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
9.1. Iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
9.2. Odredbom čl. 11. st. 2. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
10. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15,14/19, u daljnjem tekstu: ZN) izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po ZN-u djelomično se razlikuje od definicije u ObZ-u s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u ObZ-u. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. ObZ-a). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagateljice iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog ZZ.
11. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, u daljnjem tekstu: ZOMO) propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
12. Odredbom čl. 22. st. 3. ZOMO-a propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
13. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog ZZ, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama ZOMO-a (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje zakonom propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.
13.1. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe ObZ-a.
13.2. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. ObZ-a u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ZZ tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, da su se brinuli međusobno jedan o drugome te je predlagateljica skrbila i brinula o pok. ZZ i u trenucima njegove bolesti sve do njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom periodu dužem od tri godine te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su, u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
14. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud o istima nije donosio odluku.
Velika Gorica, 30. rujna 2025.
Sudac
Martina Grdić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
