P-1480/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stalna služba u Kninu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani Kević Brakus, u pravnoj stvari tužitelja: 1. CĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćnici Marini Malenica, odvjetnici u Vodicama, Obala I. Juričev Cota 27, protiv tužene: Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko upravni odjel u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 22. rujna 2025. godine u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zakonske zastupnice tužene CĆD, savjetnice u ODO u Šibeniku, Stalna služba u Kninu , radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, na ročištu za objavu odluke, bez prisustva stranaka, dana 30. rujna 2025.g.,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužitelj ad.1. CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela nekretnine označene kao kč.b.571/1 k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak, upisana u ZK uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prikazano u skici mjesta očevida po ovlaštenom inženjeru geodezije IĆ od 14. studenog 2019. godine, a u skladu sa geodetskim snimkom ovlaštenog inženjera geodezije EĆ, društva GEO-tron d.o.o. od 14.11.2017.g., kako slijedi: označeno slovima A-B-C-D-E-A, u površini od 4785 m2, za cijelo.

2. Utvrđuje se da je tužitelj ad.2. TĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela nekretnine označene kao kč.b.571/1 k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak, upisana u ZK uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prikazano u skici mjesta očevida po ovlaštenom inženjeru geodezije IĆ od 14. studenog 2019. godine, a u skladu sa geodetskim snimkom ovlaštenog inženjera geodezije EĆ, društva GEO-tron d.o.o. od 14.11.2017.g.,kako slijedi: označeno slovima A-E-F-G-A, u površini od 4779 m2, za cijelo."

Obrazloženje

1. Tužitelji su ovom sudu podnijeli tužbu u kojoj navode kako je pogrešna uknjižba prava vlasništva na ime i korist tužene na dijelovima nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označene na geodetskom snimku ovlaštenog inženjera geodezije EĆ, društvo GEO-tron d.o.o. od 14. studenog 2017. -2- 37 P-880/2018 godine i to dijela označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O- A, u površini od 4785 m2, koji dio da u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište, u vlasništvu i posjedu tužitelja ad.1., te dijela iste nekretnine označenog slovima B-C-D- R-P-B, u površini od 4779 m2, koji dio da u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište u vlasništvu i posjedu tužitelja ad.2., a kako je tužitelj ad.1. vlasništvo na utuženom dijelu označene nekretnine stekao nasljeđivanjem i materijalnom diobom iza smrti pokojnog oca OĆ zv. " C", dok da je tužitelj ad.2. vlasništvo na utuženom dijelu označene nekretnine stekao nasljeđivanjem i materijalnom diobom iza smrti svog pokojnog oca ŠĆ. Također navode kako je pravni prednik tužitelja ad.1. OĆ pok. CĆ bio u samostalnom i mirnom posjedu predmetne nekretnine više od pedeset godina, sve do svoje smrti 1992. godine, a tužitelj ad.1. da je u istinitom, zakonitom i poštenom posjedu više od 26 godina dok da je pravni prednik tužitelja ad.2. ŠĆ pok. CĆ bio u samostalnom i mirnom posjedu predmetne nekretnine više od šezdeset godina, sve do svoje smrti 2001. godine, a tužitelj ad.2. u istinitom, zakonitom i poštenom posjedu više od 17 godina, da su pravni prednici tužitelja ad.1. i tužitelja ad.2. bili braća koji su naslijedili pokojnog CĆ koji da je također bio u samostalnom i mirnom posjedu predmeta spora.

1.1. Nadalje navode kako je na geodetskom snimku vidljivo postojanje ogradnog suhozida, kao i određene poljoprivredne kulture, stabla maslina, ostaci starih stabala koja su djelomično spaljena i uništena za vrijeme Domovinskog rata te kako imaju pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje nekretnine u njihovom vlasništvu sa stvarnim stanjem zbog čega da su postavili tužbeni zahtjev kojim traže da je tužitelj ad.1. vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-E-F- G-H-I-J-K-L-M-N-O-A, u površini od 4785 m2, a tužitelj ad.2. vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog slovima B-C-D-R-P-B, u površini od 4779 m2.

1.2. Tijekom postupka, a nakon provedenog vještačenja u nazočnosti vještaka mjernika na licu mjesta, tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev na način da tužitelj ad.1. traži utvrđenje vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazanog u skici mjesta očevida po ovlaštenom inženjeru geodezije IĆ od 14. studenog 2019. godine, a u skladu sa geodetskim snimkom ovlaštenog inženjera geodezije EĆ, društva GEO-tron d.o.o. od 14.11.2017.g., označeno slovima A-B-C-D-E-A, u površini od 4785 m2, za cijelo, a tužitelj ad.2. dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazanog u skici mjesta očevida po ovlaštenom inženjeru geodezije IĆ od 14. studenog 2019. godine, a u skladu sa geodetskim snimkom ovlaštenog inženjera geodezije EĆ, društva GEO-tron d.o.o. od 14.11.2017.g., označeno slovima A-E-F-G-A, u površini od 4779 m2, za cijelo.

2. Zakonski zastupnik tužene je u svom odgovoru na tužbu naveo kako osporava tužbu u cijelosti iz razloga navedenih u svom odgovoru na zahtjev za mirnim rješenjem spora broj N-DO-49/18 od 4. travnja 2018. godine u kojem se navodi kako se ne prihvaća zahtjev za mirnim rješenjem spora glede dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz razloga što se pregledom priloženih dokaza i dokaznog prijedloga ne može utvrditi odlučna činjenica, dosjelost kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva od strane prednika zahtjevatelja i kako drže da je valjan dosadašnji upis prava vlasništva.

2.1. Zakonski zastupnik tužene se protivio i preciziranom tužbenom zahtjevu navodeći da se radi o nekretnini koja je na dan stupanja na snagu Zakona o šumama bila obuhvaćena programom gospodarenja šumama i kako se radi o zemljištu pretežno dijelom pod borovom šumom, te kako tužitelji u postupku nisu dokazali činjenicu provođenja i izvršavanja posjeda na predmetnim nekretninama kroz zakonom utvrđeno vrijeme.

3. Sud je u tijeku postupka izveo dokaz pregledom neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Šibenik Općinskog suda u Šibeniku sa stanjem na dan 23. travnja 2018. godine, Geodetskog snimka GEO-tron d.o.o. od 14. studenog 2017. godine, Izvoda iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] od 24. travnja 2018. godine, Rješenja o nasljeđivanju broj O-657/92 od 16. veljače 1999. godine, Rješenja o nasljeđivanju broj O-146/01 od 9. srpnja 2002. godine, očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl.ing.geod. od 7. studenog 2019. godine, Skice mjesta očevida od 14. studenog 2019. godine, neslužbene kopije prijepisa posjedovnog lista 798 k. o. [katastarska općina] DGU, PUK Šibenik sa stanjem na dan 13. studenog 2019. godine, prikaza Geoportala od 14. studenog 2019. godine, Potvrde o uključenosti katastarske čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:ST/19-01/2969, Urbroj:15-00-05/02-20-02 od 8. siječnja 2020. godine, Potvrde o uključenosti katastarske čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:ST/20-01/2199, Urbroj:15-00-05/02-20-02 od 4. rujna 2020. godine, Potvrde o uključenosti katastarske čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:ST/21-01/1580, Urbroj:15-00-05/02-21-02 od 21. svibnja 2021. godine, Potvrde o uključenosti katastarske čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u programu gospodarenja Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:ST/21-01/1580, Urbroj:15-00-05/02-21-03 od 20. svibnja 2021. godine sa fotografijama lica mjesta, spis ovog suda broj P-1160/11, Izjava LĆ i ČĆ, te saslušanjem svjedoka ĆĆ i ŽĆ kao i saslušanjem oba tužitelja.

4. Stanke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

7. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika dakle tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora.

8. Sud je u postupku, temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako slijedi.

9. Pregledom neslužbene kopije Izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Šibenik Općinskog suda u Šibeniku sa stanjem na dan 23. travnja 2018. godine utvrđeno je kako je u "A" listu upisana čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, površine 876312 m2, dok je u "B" listu kao vlasnik upisana Republika Hrvatska u vlasničkom dijelu 1/1.

10. Na Geodetskom snimku GEO-tron d.o.o. od 14. studenog 2017. godine prikazan je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H- I-J-K-L-M-N-O-A, površine 4785 m2, te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen točkama B-D-R-P-B, površine 4779 m2, uz obrazloženje da je tužitelj CĆ pokazao na terenu dio čest. zem. [katastarska čestica], koji uživa u površini od 4785 m2, a tužitelj TĆ da je pokazao dio čest. zem. [katastarska čestica], koji uživa u površini od 4779 m2.

11. Iz Izvoda iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] od 24. travnja 2018. godine razvidan je prikaz čest. zem. [katastarska čestica] kao i susjedne parcele.

12. Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-657/92 od 16. veljače 1999. godine raspravljena je ostavinska imovina pok. OĆ pok. CĆ, a predmet ostavinske imovine su nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a njegovim nasljednicima temeljem zakona i odricanja su proglašeni sinovi HĆ, ČĆ, CĆ i kći LĆ, svatko za 1/4 dijela.

13. Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-146/01 od 9. srpnja 2002. godine raspravljena je ostavinska imovina iza pok. ŠĆ pok. CĆ, a njegovim nasljednicima temeljem oporuke broj Pi-92/01 od 25. listopada 1999. godine u pogledu vinograda na Stanovima i neisplaćene mirovine proglašena je supruga MĆ, u pogledu sjevernog dijela istog puta zemlje zv. "Balečina", polovicu zemlje "Njivica", polovicu livade u Luženjku, "Srdaricu Gornju", polovicu parcele "Vinogradić", njive na Stanovima, vrtlić koji se nalazi između kuća HĆ i vrta AĆ pok. T, nasljednikom je proglašen sin TĆ za cijelo, dok je u pogledu zapadnog dijela zemlje zv. "Balečina", polovicu zemlje "Njivica", polovicu livade u Luženjku, "Srdaricu Donju", polovicu parcele "Vinogradić", "Rivine", "Podvornice", vinograd pod livadom, vinograd na ogradi, kuća i privraće, osim vrtlića koji se nalazi između kuća HĆ i vrta AĆ pok. T, nasljednikom je proglašen sin CĆ za cijelo.

14. Očevidom na mjesta spora uz nazočnost vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl.ing.geod. od 7. studenog 2019. godine izvršena je identifikacija dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno kako je sporni dio prikazan na geodetskom snimku izrađen od Geodetske poslovnice Geotron d.o.o. u površini 4785 m2 na terenu sa istočne strane ograđen kamenim suhozidom, sa južne strane dijelom kamenim suhozidom, a dijelom je prirodna griblja sa granama različitog raslinja, sa zapadne strane kameni međaši i sa sjeverne strane rubom makadamskog puta. Na sjevernom dijelu prijepora zatečena je borova šuma, a na južnom dijelu prijepora maslinik sa 19 stabala maslina, uredno obrađivan, tri stabla trešnje i jedno stablo oskoruše, dok je sa zapadne strane, prethodno opisanog mjesta prijepora, položena sporna površina koja je na geodetskom snimku izrađena od Geodetske poslovnice Geotron d.o.o. prikazana u površini od 4779 m2. Također je utvrđeno kako je sporna površina sa južne strane ograđena prirodnom gribljom i kamenim suhozidom, sa zapadne strane kamenim međašima, a sa sjeverne strane linijom makadamskog puta, da je u potpunosti obrasla borovom šumom bez ikakve poljoprivredne kulture. Utvrđeno je kako se na spornoj površini prikazanoj na geodetskom snimku Geotron d.o.o. u površini od 4785 m2 na cijeloj površini mjesta prijepora zatiču manje hrpe uredno posloženog kamena.

15. Na Skici mjesta očevida od 14. studenog 2019. godine vještak mjernik je prikazao sporne dijelove čest. zem. [katastarska čestica] i to istočni dio položen uz makadamski put, označen točkama A-B, uz čest. zem. [katastarska čestica] označenog točkama B-C sa prikazom izgrađenog suhozida, zatim dijela označenog točkama C-D do ostalog dijela čest. zem. [katastarska čestica] ograđenog kamenim suhozidom, te zapadni dio predmetne nekretnine označen točkama D-E-A, koji dio graniči do drugog spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica]. Na istočnom spornom dijelu su prikazani zatečeni nasadi maslina, stabala trešnje i oskoruše, borove šume, hrpa kamenja. Sa zapadne strane opisanog dijela prikazan je sporni dio koji graniči uz makadamski put označen točkama A-B, granica između jednog i drugog spornog dijela označeno točkama A-E i suhozidom do ostalog dijela čest. zem. [katastarska čestica] točkama E-F, dok granica na terenu od točke F-G je definirana kamenim međašima, a na ovom dijelu je prikazana isključivo borova šuma.

16. Iz neslužbene kopije prijepisa posjedovnog lista 798 k. o. [katastarska općina] DGU, PUK Šibenik sa stanjem na dan 13. studenog 2019. godine razvidno je kako je čest. zem. [katastarska čestica], naziva "Gajčina", pašnjak, površine 867807 m2, upisana na ime Hrvatske šume, P.O. Zagreb-Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik, [adresa], u dijelu 1/1.

17. U Potvrdi o uključenosti katastarske čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Odjel za uređivanje šuma, Klasa:ST/19-01/2969, Urbroj:15-00-05/02-20-02 od 8. siječnja 2020. godine navodi se kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 883545 m2 obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šibenskog užeg područja krša za razdoblje od 1981. do 1990. godine (odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama), te kako je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 821939 m2 obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu Guduća za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026. godine i kako se uvidom u dostavljenu Skicu vještaka Antonia Reljanovića može potvrditi kako sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A je obuhvaćen Programom gospodarenja za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2026. godine.

18. Saslušani svjedok KĆ je iskazao kako je susjed tužiteljima te kako mu je poznato kako su očevi tužitelja pok. I, otac CĆ i pok. ŠĆ, otac TĆ, koristili predmetnu nekretninu na način da su imali manju štalu u kojoj su držali ovce i par koza, da je oko štale bila avlija koja je bila ograđena niskim suhozidom i dračom, da mu je poznato kako su ogradili i dio koji je sada pod šumom sa dračom da blago ne bi izišlo van. Naveo je kako je sve zajedno sa terenom koji je istočno od predmetne nekretnine imalo površinu od oko petnaestak tisuća metara kvadratnih, a i više, da se inače njegova kuća nalazi 100 m udaljenosti od predmetnih nekretnina, koje je još koristio otac pok. GĆ i ŠĆ, koji se zvao CĆ. " E", koji je imao puno zemlje. Naveo je kako su prednici tužitelja na ovom zemljištu sadili bajame i borove kako bi blago imalo hladovinu, te kako ovaj teren nije pošumljavala šumarija, da misli da šuma niče i sama od sebe, kako po njegovom saznanju nitko nije osporavao ni tužiteljima, a ni njihovim prednicima, pravo korištenja predmetne nekretnine, a također to pravo nisu osporavali ni lugari.

19. Svjedok SĆ je iskazao kako mu je poznato kako su djed tužitelja CĆ i njegovi sinovi I i ŠĆ na predmetnom zemljištu sadili bajame i držali blago, te su sagradili štalu za blago, da su imali ovce i poneku kozu, a kako je borova šuma zapravo samonikla šuma, da su prednici tužitelja ovo zemljište ograđivali suhozidom i dračom i kako mu je poznato da im nitko nije osporavao pravo korištenja predmetnog zemljišta te kako vezano za predmetno zemljište nije bilo nikakvih sporova.

20. U postupku je saslušan tužitelj ad.1) koji je iskazao da je nekretnina bila u izvornom vlasništvu njegovog djeda CĆ, a on da je preminuo kad je njegovom ocu O bilo 5,6 godina, zasigurno prije više od 100 godina da je preminuo. Oca O da su naslijedili on, brat ČĆ, sestra LĆ i brat HĆ. Nakon smrti pok. oca on i braća i sestra LĆ da su se dogovorili da nekretnina koja je predmet ovog spora pripadne u vlasništvo upravo njemu, a braća i sestra da su dobili nekretnine koje se nalaze u neposrednoj blizini predmeta spora te da na predmet spora ne polažu nikakva vlasnička prava. Na predmetu spora trenutno da se nalaze masline i trešnje, da je bio bajam koji se sasušio a on da se sjeća da se još dok je bio dijete predmet spora koristio kao pašnjak te da su na njemu bila stabla bajama. Dok je bio dijete da je sa braćom i sestrom te majkom i ocem dolazio na tu nekretninu radi ispaše ovaca, tu da su držali i perad (tuke). Nitko da nikada nije branio ni njegovim pravnim prednicima niti njemu da koriste predmet spora. Nekada davno da je na predmetu spora bila jedna stara mala štala i predmet spora da je bio ograđen malim suhozidom i dračom. U međuvremenu ta štala da je uništena (zapaljena) u vrijeme Domovinskog rata a na to područje da se nije smjelo obilaziti zbog mina koje su bile na njemu. Njegov pok. djed je imao 2 braka i iz njega sveukupno 9-tero djece ali je temeljem međusobnog dogovora njegovog oca i njegovih braće i sestara predmet spora pripao njegovom ocu u vlasništvo. Masline koje su na terenu da su zasađene 2001. ali na nekretninu za vrijeme Domovinskog rata da nitko nije smio doći jer da je bila pod minama.

20.1. Tužitelj ad.2) je bio u potpunosti suglasan sa iskazom tužitelja ad.1) te dodo da je ime od njihovog pok. pradjeda bilo SĆ, dakle djed od CĆ da se zvao SĆ, a pok. djed CĆ da je umro 1928. godine. Njegov otac da se zvao ŠĆ a on je također sin od CĆ.

21. Iskazima saslušanih svjedoka kao i iskazu obaju tužitelja sud je u potpunosti poklonio vjeru smatrajući iste životnim, logičnim, uvjerljivim i u skladu sa spisu priležećim dokazima.

22. Prema čl.114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

23. Dakle, vlasništvo se može steći nasljeđivanjem, naime, članak 128. ZV-a u stavku 1 propisuje da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno dok je stavkom 2 propisano da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

24. Potrebno je istaknuti da je stjecanje nasljeđivanjem spada pod originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva temelji na pravu vlasništva svoga prethodnika. Dakle, tužitelj izvodi svoje pravo vlasništva iz prava svojih prethodnika i to na način da je vlasništvo sa otuđivatelja prešlo na stjecatelja (tužitelja), naravno, u granicama ovlaštenja kojim je dotadašnji vlasnik raspolagao tom nekretninom jer otuđivatelj ne može prenijeti više prava stjecatelju nego ih je sam imao.

25. Stjecatelj će steći pravo vlasništva pozivom na neki od pravnih temelja propisanih naprijed citiranim čl.114. st.1. ZV-a ako i kada se ispune pretpostavke odnosno nastupe činjenice koje su zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tog prava (čl.114. st.2. ZV-a).

26. Također, u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime ostavina postaje njegovo nas- ljedstvo. Ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva koje je bilo ostaviteljevo, nasljednik je sveopći sljednik (univerzalni sukcesor) ostavitelja za slučaj njegove smrti. To on postaje u trenutku ostaviteljeve smrti ipso iure, bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ako je riječ o nekretninama, i bez upisa u zemljišnu knjigu postaje nasljednik izvanknjižni vlasnik.

27. Pod ostavinskom imovinom razumije se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja, pri čemu nije od značenja što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe, u konkretnom, među ostalim i na imenu tuženika ad.6). U tom slučaju imovina se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00 od 21. prosinca 2000.g. ).

28. Dakle, za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno da li je ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisna na ime ostavitelja kao vlasnika niti da li je navedena u rješenju o nasljeđivanju iza istoga već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času njegove smrti.

29. Na temelju rezultata ovako utvrđenog činjeničnog stanja, analizom i ocjenom svih prethodno iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne dokaze sve isprave pobrojene u prethodnim pasosima obrazloženja ove presude (koji se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja neće ponovno iznositi), oslanjajući se i na iskaze svjedoka koji su u suglasju s iskazima oba tužitelja, a obzirom na neosporenu potpunost pasivne legitimacije tuženika u ovoj parnici, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim jer se ovdje radi o stjecanju prava vlasništva nekretnina temeljem zakona (nasljeđivanjem) odnosno izvedenom - derivativnom načinu stjecanja, dakle, izvodeći svoje pravo vlasništva iz prava svojeg prethodnika i to tužitelj ad.1) iza oca OĆ (zv. O) pok. CĆ, a tužitelj ad.2) iza oca ŠĆ pok. CĆ nasljeđivanjem te materijalnom diobom među nasljednicima.

30. Obzirom da je otac tužitelja ad.1) I (zvani O) preminuo 1992.g., a otac tužitelja ad.2) BĆ preminuo je 2001.g. a za stjecanje prava vlasništva primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja vlasništva, to se u konkretnom primjenjuje ZV.

31. Za napomenuti je da su, obzirom da se temeljem ZV-a pravo vlasništva stečeno na izvedeni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva, a nitko ne može prenijeti na drugoga prava više nego što ga sam ima, tužitelji ispravno postavili tužbeni zahtjev obzirom da su istim predložili utvrđenje prava vlasništva predmetnih nekretnina samo u dijelovima koji su njima pripali nasljeđivanjem od očeva a potom materijalnom diobom sa ostalim nasljednicima radi čega je trebalo odlučiti kao u izreci presude.

32. U ovom postupku tužitelji su dokazali kako osnov i tako slijed stjecanja predmetnih nekretnina, a ispravna je, kako je već naprijed navedeno, i pasivna legitimacija u odnosu na tuženika. Tuženik ni na koji način nije uspio dokazati osnovanost svojeg protivljenja tužbi i njome postavljenom tužbenom zahtjevu odnosno nije dokazao suprotno od onog što je ovaj sud utvrdio temeljem izvedenih materijalnim i personalnih dokazima predloženih po tužiteljima.

33. Posebno se ističe da presuda proizvodi pravne učinke samo među strankama i da sud u postupku utvrđuje samo sporne činjenice (uz izuzetak iz članka 3. stavka 3. ZPP-a) pa ukoliko osobe koje su utužene kao nasljednici uknjiženog (su)vlasnika ne osporavaju pravo vlasništva tužitelja, sud u parničnom postupku nije ovlašten odbiti zahtjev tužitelja ako tužbom nisu obuhvaćeni svi nasljednici upisanog. Navedeno je i logično iz razloga što sud presudom ne određuje upis u zemljišne knjige, već uknjižbu dopušta isključivo zemljišnoknjižni sud temeljem javne ili privatne isprave, što znači da će zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižnom postupku odlučivati o pretpostavkama za provođenje presude primjenom odredbi Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13), takav stav je zauzet i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/1572/2006 od 19.5.2010. („Narodne novine“ broj 72/10, 108/17, 63/19).

34. Obzirom da tužitelji koji su u potpunosti uspjeli u ovom postupku nisu potraživali parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.

U Kninu, dana 30. rujna 2025.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DN-a: - sukladno zapisniku o objavi