REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-2234/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Goranu Felji, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Suvlasnici stambene zgrade u [adresa] i to: I. tužitelj ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], II. tužiteljica ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], III. tužiteljica ĐC, [adresa], IV. tužitelj UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], V. tužiteljica CC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VI. tužitelj NC, [adresa], VII. tužiteljica MC, [adresa], VIII. tužitelj FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], IX. tužitelj DC, [adresa], X. tužiteljica ĆCR, [adresa], XI. tužitelj AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XII. tužitelj BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XIII. tužitelj OC, [adresa], XIV. tužiteljica TC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XV. tužiteljica ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XVI. tužiteljica ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XVII. tužiteljice SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], XVIII. tužiteljica IC, [adresa],

XIX. tužitelj JC, [adresa], XX. tužitelj Hrvatska lutrija d.o.o.,

[adresa], XXI. tužitelj Vrh 92 d.o.o., [adresa], XXII. tužiteljica ZCR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i XXIII. tužitelj Lukijan lupus d.o.o., [adresa], zastupani po upravitelju RUMAT d.o.o. iz Rijeke, Žrtava fašizma 1/I, a svi zastupani po punomoćnici Martini Tončić Bota, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika PNL INTERNATIONAL, trgovina i zastupanje, d.o.o., OIB: 27886484068, [adresa], zastupanog po punomoćnici Nataliji Lacmanović, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 02. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja ĐCR, odvjetničke vježbenice kod odvjetnice Martine Tončić Bota i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 30. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi izdanom po javnom bilježniku Suzani Serda-Pavlović iz Zagreba poslovni broj: Ovrv-1642/20 od 30. listopada 2020. u dijelu u kojemu je tuženiku PNL International d.o.o., OIB: 27886484068, naloženo platiti I.-XXIII. tužitelju: suvlasnicima stambene zgrade u [adresa], iznos od 537,10 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- 44,76 eura počevši od 16. veljače 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. ožujka 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. travnja 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. svibnja 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. lipnja 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. srpnja 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. kolovoza 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. rujna 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. listopada 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. studenog 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. prosinca 2018.

- 44,76 eura počevši od 16. siječnja 2019.

do isplate, a sve po stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku PNL International d.o.o., OIB: 27886484068, naknaditi I.-

XXIII. tužitelju: suvlasnicima stambene zgrade u [adresa], trošak parničnog

postupka u iznosu od 863,93 eura sa zateznom kamatom tekućom od 30. rujna 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji, ranije ovrhovoditelji, podnijeli su dana 28. listopada 2020. prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim traži od tuženika, tada ovršenika isplatu iznosa od 537,10 eura zajedno sa zateznim kamatama, kao i pripadajući ovršni trošak, a sve na ime neplaćene pričuve, temeljem kojeg prijedloga je javni bilježnik Suzana Serda-Pavlović iz Zagreba donijela rješenje o ovrsi poslovni broj: Ovrv- 1642/20 od 30. listopada 2020. sukladno odredbi čl. 41. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ).

2. Protiv citiranog rješenja o ovrsi ovršenik, sada tuženik je podnio pravovremeni prigovor u kojem ističe prigovor prijeboja s obzirom da ima potraživanje prema tužiteljima na ime naknade štete nastale uslijed prodora vode iz zajedničke odvodne cijevi.

3. Rješenjem od dana 08. lipnja 2021. stavljeno je izvan snage spomenuto rješenje o platnom nalogu u dijelu u kojem je određena ovrha i u tome dijelu su ukinute sve provedene radnje, te je određeno da će se postupak nastaviti po pravilima parničnog postupka kao u povodu prigovora protiv platnog naloga a sve sukladno čl. 287., a u vezi s čl. 282. st. 3. primjenom čl. 58. st. 3. OZ-a.

4. Tužitelji su u podnesku od 19. srpnja 2021. činjenično obrazložili tužbeni zahtjev navodeći da se radi o sporu koji se vodi po tužbi suvlasnika zgrade u [adresa], protiv tuženika radi plaćanja troškova pričuve koja je tuženiku obračunata kao vlasniku poslovnog prostora to primjenom članka 89. ZV. -U odnosu na izjavljeni prigovor prijeboja smatraju da nisu ispunjeni svi uvjeti za prijeboj te ističu da ne postoji protupotraživanje tuženika prema tužitelju te kao i da je izjava o prijeboju nevaljana budući je dostavljena subjektu koji nema tražbinu prema tuženiku, a niti tuženik prema njemu.

5. Tijekom postupka, sud je izvršio uvid u svu spisu priloženu dokumentaciju:

Pregled duga (list 6,11 spisa), presliku Nalaza i mišljenje vještaka (list 15-32 spisa), presliku Izjave o prijeboju od 19. studenog 2020. (list 34-38 spisa), presliku Ugovora o upravljanju stambenom zgradom od 22. prosinca 2006. (list 50-53 spisa), presliku Međuvlasničkog ugovora od 22. prosinca 2006. ( list 54-58 spisa), presliku Zapisnika o primopredaji stambene zgrade [adresa] – [adresa] (list 59-62), presliku odgovora na dopis o prijeboju s dostavnicom (list 63-69 spisa), presliku Ugovora o upravljanju zgradom od 01.svibnja 2021. (list 109-116 spisa), presliku Međuvlasničkog ugovora od 23. ožujka 2021. s izjavama (list 129-152 spisa), kao i u spis ovog suda P-90/19.

6. Sud nije proveo ostale dokaze predložene od tužitelja s obzirom da su tužitelji od navedenih dokaznih prijedloga odustali na ročištu od 06. travnja 2023.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 537,10 eura sa zateznom kamatom prema računima koje je tužitelj izdao tuženiku za pričuvu za razdoblje od veljače 2018. do siječnja 2019.

. 9. Između stranaka nije sporna sama osnovanost i visina pričuve, već je li

utužena tražbina prestala s obzirom da istaknuti prigovor prijeboja tuženika u smislu odredbi čl.195. i 196. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine 35/05, 41/08,125/11, 78/15;29/18, 126/21,dalje ZOO).

10. Tuženik svoju protutražbinu temelji na naknadi štete koju potražuje iz zajedničke pričuve, a koja je tuženiku nastala uslijed prodora vode iz zajedničke cijevi dana 31. siječnja. 2014. te smatra da nije u obvezi plaćati pričuvu tako dugo dok tužitelji njemu ne podmire potraživanje s osnova naknade štete koja mu je nastala prodorom vode.

11. S obzirom da su tužitelji osporili tuženikovu tvrdnju da je njegova tražbina prestala prijebojem, pravila o teretu dokazivanja obvezuju tuženika da dokaže svoju tvrdnju (čl.219.st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP). Tuženik je dužan dokazati da ima protutražbinu prema tužitelju, da su bile ostvarene pretpostavke za prijeboj te da je učinio tužitelju izjavu o prijeboju. Naime, sukladno odredbom čl. 196. ZOO-a, prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Tek nakon što jedna strana obveznopravnog odnosa učini drugoj strani izjavu o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onog trenutka kada su se ostvarile pretpostavke za prijeboj odnosno kada su tražbine dospjele što znači da izjava o prijeboju djeluje retroaktivno (ex tunc). Izjava se može dati usmeno, pisano ili na koji drugi način očitovanja volje i potrebno je reći da suglasnost druge strane nije nužna za nastanka prijeboja.

12. Tuženik je dao jednostranu izjavu da vrši prijeboj izvan suda, što je među strankama nesporno, međutim, uvidom u Izjavu o prijeboju od 19. studenog 2020. razvidno je da je tuženik učinio prijeboj prema Upravitelju zgrade GAP-ELEMENT d.o.o., koji u ovom predmetu nije stranka nego zakonski zastupnik suvlasnika zgrade ( prijašnji zakonski zastupnik). Prijebojem na temelju jednostrane izjave mogu prestati samo one tražbine koje udovoljavaju određenim uvjetima. Stoga da bi se tražbina vjerovnika mogla prebiti tražbinom dužnika potrebno je da tražbine budu uzajamne, istovrsne i dospjele. U konkretnom slučaju ne radi se upravo o takvim uzajamnim, istovrsnim i dospjelim tražbinama. Uzajamne su one tražbine koje postoje između istih osoba. Osoba koja izjavom vrši prijeboj mora istovremeno biti i vjerovnik i dužnik druge strane. Naime, upravitelj je zakonski zastupnik suvlasnika koji je ex lege ovlašten pokretati i voditi postupke pred sudovima u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate sredstava zajedničke pričuve, koja je zajednička imovina svih suvlasnika, a ne upravitelja. Dakle, upravitelj zgrade Gap-Element d.o.o. nije stranka nego zakonski zastupnik suvlasnika stambene zgrade, a tuženik je izjavu o prijeboju učinio upravitelju zgrade koji je u ovom konkretnom slučaju samo zakonski zastupnik suvlasnika. Prema tome kako su stranke u ovom postupku suvlasnici, a ne njihov zakonski zastupnik tražbine nisu uzajamne te stoga ne postoje pretpostavke za prijeboj. Ukoliko tuženik smatra da mu je upravitelj zgrade Gap-Element d.o.o. nanio štetu nekakvim eventualnim propustima u upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova stambene zgrade tada tuženik može samo u posebnom parničnom postupku zahtijevati naknadu štete od upravitelja zgrade, naravno uz ispunjenje svih ostalih pretpostavki koje se vezuju za odnos odgovornosti za štetu, ali ovakve tvrdnje nemaju nikakav značaj u odnosu na obvezu tuženika u svezi plaćanja iznosa zajedničke pričuve, koja obveza je utvrđena u odnosu na suvlasnike stambene zgrade odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje ZV). Posebno se napominje da međuvlasnički ugovor nije ugovor obveznog prava nego ugovor predviđen i reguliran ZV-a pa obveza tuženika na plaćanje zajedničke pričuve ne proizlazi iz obveznopravnog odnosa već opisanog odnosa suvlasnika pojedinih posebnih dijelova zgrade.

13. Također, osim što iz navedenih razloga nisu ispunjene pretpostavke za prijeboj zbog nedostatka uvjeta uzajamnosti potpuno je nejasno na temelju čega bi eventualnoj suvlasnici bili štetnici, odnosno osobe koje bi bile odgovorne za štetu tuženiku, zapravo tuženik niti ne ističe pretpostavke kojima se stvara odnos naknade štete prema suvlasnicima. Tuženik niti ne navodi navodi da on potražuje naknadu štete koja je nastala isključivo krivnjom tužitelja,( suvlasnika ili upravitelja zgrade) ili da potražuje naknadu štete nastale povredom ugovorne obveze, tuženik tijekom postupka nije iznio bilo koju činjenicu koja bi ukazivala na postojanje izvan ugovorne (deliktne) odgovornosti za štetu, tj. da mu je tužitelj uzrokovao štetu. Za razliku od odgovornosti za štetu koja nastane građanskim deliktom, ugovorna odgovornost za štetu nastaje uslijed povrede već postojeće (prethodne) obveze. Naime, tužitelji konkretno ne navode o kojoj bi se odgovornosti tužitelja kao upravitelja moglo raditi, kao ni koje je radnje upravitelj propustio (a da ih je trebao provesti). Problemi koji se tiču samog održavanja odvodnih cijevi kanalizacije, odnosno istih kao zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine prvenstveno ovise o suvlasnicima te nekretnine, a ne o upravitelju. Odredbom čl. 379. st. 3. ZV-a propisano je da je upravitelj dužan nadoknaditi štetu suvlasnicima ako je postupao suprotno svojim obvezama iz te odredbe koja je nastala radi njegove nemarnosti ili propusta. Prema navedenom činjeničnom stanju ne proizlazi, a tuženik nije ni isticao niti dokazao da bi tužitelj kao upravitelj zgrade svoju dužnost obavljao nemarno odnosno da bi počinio nekakav propust u obavljanju te dužnosti iz kojega razloga bi tužitelju nastala šteta. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

14. Slijedom navedenog, sud je tuženikov prigovor prijeboja utvrdio neosnovanim te tražbina tužitelja nije prestala uslijed prijeboja u smislu odredbe čl.195. ZOO-a.

15. Odredbom čl. 90. st. 1. i 3. ZV-a, određeno je da je zajednička pričuva namjenski vezana zajednička imovina svih suvlasnika nekretnine, te da zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao nalogoprimac suvlasnika (čl. 45. st. 1. ZV-a), dok je odredbom čl. 90. st. 4. ZV-a propisano da su dopuštena su samo ona plaćanja iz pričuve koja su učinjena radi plaćanja troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokriće tih troškova; ovrhu je dopušteno provoditi na zajedničkoj pričuvi samo radi podmirenja tih tražbina

16. Nadalje, odredbom čl. 93. st. 1. i 2. ZV je određeno da upravitelj upravlja nekretninom i zajedničkom pričuvom kao zastupnik svih suvlasnika, i to umjesto njih, te da je u upravljanju nekretninom ovlašten voditi u ime svih suvlasnika nekretnine postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, dok je odredbom čl. 378. st. 3. ZV-a propisano da upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom o upravljanju nekretninom, a stavkom 5. istog članka je propisano da upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima ako ugovorom o upravljanju nije drukčije određeno. St. 1. čl. 378. ZV-a propisana je dužnost suvlasnika nekretnine da poslove upravljanja nekretninom povjere upravitelju u skladu s Ugovorom o upravljanju.

17. Nadalje, odredbom čl. 89. st. 1. ZV-a određeno je da troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno, dok je odredbom st. 2. određeno da doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.

18. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je tuženik kao suvlasnik predmetne nekretnine dužan plaćati pričuvu, a što u utuženom periodu nije činio, odnosno nije u postupku dokazao da je učinio.

19. Visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio iz Pregleda duga upravitelja predmetne nekretnine, koji je vjerodostojna isprava u smislu odredbe čl. 31. OZ-a, u iznosu od ukupno 537,10 eura s pripadajućim zateznim kamatama, a koju visinu tuženik nije posebno niti sporio.

20. Primjenom čl. 380. st. 4. ZV-a tuženik je, kao svaki drugi suvlasnik, dužan uplaćivati sredstva za zajedničku pričuvu mjesečno, a sukladno čl. 173. st. 1. ZOO-a, tuženik je obvezan do petnaestog dana u mjesecu platiti pričuvu za prethodni mjesec, a u slučaju zakašnjenja je obvezan plaćati zatezne kamate. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 29. ZOO-a osnovana su potraživanja zateznih kamata na svaki pojedini mjesečni iznos počam od šesnaestog dana mjeseca za svaki specificirani mjesec jer je toga dana tuženik, po čl. 183. ZOO-a došao u zakašnjenje za svaki pojedini mjesec. Visina zateznih kamata određena je temeljem čl. 29. ZOO-a.

21. Slijedom navedenog, a imajući u vidu i činjenicu da je sud utvrdio prigovor prijeboja tuženika neosnovanim, te da tuženik do zaključenja glavne rasprave nije dokazao da je podmirio potraživanje tužitelja u utvrđenom iznosu i po dospijeću, to ga je valjalo temeljem odredbe čl. 65. st. 1. ZOO-a obvezati na isplatu potraživanja tužitelja u iznosu od 537,10 eura s pripadajućim zateznim kamatama, i u tom dijelu održati na snazi platni nalog, a sve sukladno odredbi čl. 451. st. 3. ZPP-a, odnosno odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

22. U odnosu na trošak postupka, za napomenuti je kako je presudom odlučeno o osnovanosti platnog naloga, te kako se platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka (bez razlučivanja troškova ovršnog - od troškova parničnog postupka; tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u zaključku Su- IV-204/17 od 02. lipnja 2017., Županijski sud u Splitu Gž-976/17, Županijski sud u Varaždinu Gž-1370/17, Gž-1505/17, Županijski sud u Dubrovniku Gž-566/16 i dr.).

23. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 151., 154. st. 1. i 155. ZPP-a. Sud je tužiteljima priznao trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake radnje te troškovnikom. Trošak se odnosi na sastav prijedloga za ovrhu sukladno Tbr. 11.1. Tarife u iznosu od 50 bodova, za sastav podnesaka od 19. srpnja 2021. i 07. veljače 2023. sukladno Tbr. 8.1. Tarife u iznosu 2x50 bodova, za sastav žalbe na rješenje sukladno Tbr. 10.4. Tarife u iznosu od 25 bodova, te za sudjelovanje na ročištima od 07. veljače i 06. travnja 2023. te 02. rujna 2025. sukladno Tbr. 9.1. Tarife u iznosu od 3x50 bodova, što ukupno iznosi 325 bodova. Obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54 Tarife navedeni trošak tužitelja iznosi 650,00 eura, što uvećano za 25% PDV-a sukladno Tbr. 46 Tarife iznosi 812,50 eura. Tužiteljima je valjalo priznati i trošak nagrade javnog bilježnika u iznosu od 24,89 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama i Tarifi o sudskim pristojbama, pa ukupno dosuđeni trošak iznosi 863,93 eura, kako je i odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.

24. Sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za naknadom troška za sastav podneska od 09. svibnja 2022. s obzirom da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupku, te za sudjelovanje na ročištu za objavu presude obzirom isto nije potrebno za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a) te obzirom da se presuda po objavi ističe na internetskoj stranici e-oglasna ploča suda te je uredno pozvane stranke mogu preuzeti i neposredno u sudu (čl. 335. st. 9. i 10. ZPP-a).

U Zagrebu 30. rujna 2025.

Sudac:

Goran Felja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljima, po pun. uz rješenje za pristojbu na presudu u iznosu od 26,54 eura.

2. Tuženiku, po pun.