REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4082/2024-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Branki Crnogorac, zapisničarki, tužitelja JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, radi stupanja u posjed nekretnine u tijeku postupka izvlaštenja, 30. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/21-01/292, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 15. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-943-04/21-01/292, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 15. srpnja 2024., odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja protiv rješenja Koprivničko-križevačke županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinska prava, KLASA: UP/I-940-01/21-01/544, URBROJ: 2137/1-08/07-21-8 od 15. lipnja 2021. Točkom I. izreke prvostupanjskog rješenja prihvaćen je zahtjev HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. Zagreb za stupanje u posjed nekretnine u k. o. [katastarska općina], za koju je podnesen prijedlog za potpuno izvlaštenje, radi rekonstrukcije postojećeg kolosijeka i izgradnje drugog kolosijeka, infrastrukturne namjene, prometnog sustava željezničkog prometa, željezničke pruge M201 (državna granica-Botovo-Dugo Selo) na dionici [adresa] - državna granica, i to k. č. br. [katastarska čestica], oranica ULICA STJEPANA RADIĆA, površine 122 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (314501), kao vlasništvo i posjed tužitelja u 1/1 dijela. Točkom II. izreke utvrđeno je da je predlagatelj izvlaštenja uplatio naknadu za potpuno izvlaštenje nekretnine opisane u točki I. izreke tog rješenja, utvrđenu procjembenim elaboratom u postupku osiguranja dokaza, u iznosu od 10.022.00 kn na poseban račun otvoren kod prvostupanjskog tijela. Točkom III. izreke naloženo je vlasniku nekretnine označene u točki I. izreke tog rješenja da u roku od 8 dana od dana donošenja tog rješenja dopusti stupanje u posjed nekretnine označene u točki I. izreke tog rješenja. Točkom IV. izreke odlučeno je da žalba protiv tog rješenja ne odgađa izvršenje istog.
2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je cijeli postupak izvlaštenja vođen protupravno i protiv njegove volje, da se izuzima građevinsko zemljište čime se bitno umanjuje vrijednost preostalih čestica, te da je nepravilnim vještačenjem znatno umanjena naknada koja mu pripada. Posebno ističe da je nalaz vještaka Zadravca, kojim je naknada procijenjena na oko 110.000 eura, nezakonito zamijenjen nalazom drugog vještaka Gaberca, koji je procijenio višestruko niži iznos, a čije je postupanje, prema tužitelju, nevaljano i suprotno pravilima struke. Smatra da je time povrijeđen Zakon o izvlaštenju, osobito članak 10., jer je investitor bio obvezan otkupiti cjelokupno zemljište zbog umanjene vrijednosti preostalog dijela. Navodi i pristrano postupanje službenica Ureda državne uprave te neosnovano odbijanje njegovih zahtjeva za izuzećem. Tužitelj predlaže poništavanje osporavanog rješenja, vođenje rasprave, saslušanje svjedoka, proglašenje rješenja ništetnim te oslobođenje od plaćanja sudskih troškova na temelju činjenice da je hrvatski branitelj.
3. Tuženik se u odgovoru na tužbu u bitnom poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporavanog rješenja i predlaže tužbu odbiti.
4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za stupanje u posjed nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je podnesen zahtjev za izvlaštenje, uplaćena naknada po vještačenju i održana usmena rasprava na kojoj je vlasnik poučen o svojim pravima. Na temelju toga nadležno tijelo je 15. lipnja 2021. donijelo rješenje o stupanju u posjed, a Ministarstvo je žalbu vlasnika odbilo kao neosnovanu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz obvezu tužitelja na naknadu troškova.
5. U podnesku od 28. travnja 2025., zaprimljenom u Sudu 2. lipnja 2025., tužitelj u bitnom traži spajanje svih postupaka i privremeni prekid spora, navodeći da tuženik donošenjem višestrukih rješenja prikriva protuustavno oduzimanje vlasništva, a kao dokaz navodi rješenje tuženika od 17. ožujka 2025.; pritom ističe i pokrenute kaznene postupke pred DORH-om i USKOK-om te postupke nagodbi.
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je 30. rujna 2025. održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja i opunomoćenice zainteresirane osobe te odsutnosti uredno pozvanog tuženika.
6.1. Sud je razmotrio dokazne i procesne prijedloge tužitelja.
6.2. Prijedlog za saslušanje svjedoka – službene osobe koja je vodila prvostupanjski upravni postupak i pročelnika – ocijenjen je neosnovanim. Naime, u spisu nema dokaza da je tužitelj u samom upravnom postupku pokrenutom zahtjevom za stupanje u posjed do donošenja prvostupanjskog rješenja podnio zahtjev za njihovo izuzeće, niti je to pitanje bilo predmet odlučivanja.
6.3. Prijedlog za spajanje više upravnih sporova nije osnovan. Prema članku 107. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje ZUS), spajanje je dopušteno ako se radi o sporovima protiv istog tuženika, koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. U konkretnom slučaju tužitelj vodi više sporova protiv različitih rješenja, koja proizlaze iz različitih činjeničnih i pravnih osnova. Stoga nisu ispunjeni zakonski uvjeti za spajanje. Osim toga, čak i ako se radi o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi ne postoji obveza, nego samo mogućnost spajanja upravnih sporova.
6.4. Prijedlog za prekid postupka zbog podnesene kaznene prijave također nije osnovan. Člankom 105. stavkom 2. točkom 1. ZUS-a predviđeno je da sud može prekinuti postupak dok se ne odluči o prethodnom pitanju pokrenutom pred drugim sudom ili nadležnim javnopravnim tijelom. Međutim, činjenica da je podnesena kaznena prijava, pa čak i da je kazneni postupak u tijeku, ne predstavlja prethodno pitanje odlučno za rješavanje ovog upravnog spora, jer sud u ovom postupku ispituje zakonitost osporavanog upravnog akta, neovisno o eventualnoj kaznenoj odgovornosti.
7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je:
- da je zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu podnijela zahtjev za stupanje u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u tijeku postupka izvlaštenja radi rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka pruge M201;
- da je korisnik izvlaštenja 26. svibnja 2021. uplatio na poseban račun otvoren kod prvostupanjskog tijela iznos od 10.022,00 kn, koji odgovara procijenjenoj vrijednosti nekretnine;
- da je na usmenoj raspravi 7. lipnja 2021. prvostupanjsko tijelo poučilo tužitelja o posljedicama odbijanja primanja naknade, a te su pouke unesene u zapisnik;
- da je tužitelj zatražio odgodu rasprave, ali zahtjev nije prihvaćen, nakon čega je tužitelj napustio raspravu i odbio potpisati zapisnik;
- da se predmetni zahvat odnosi na željezničku infrastrukturu.
9. Tuženik je odbio tužiteljevu žalbu uz obrazloženje da su ostvarene sve zakonske pretpostavke propisane člancima 41. i 42. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14., 69/17. i 98/19.) za donošenje rješenja o stupanju u posjed nekretnine u tijeku postupka izvlaštenja: zahtjev je podnesen, naknada je uplaćena na poseban račun, vlasnik je uredno poučen, a radi se o infrastrukturnom zahvatu za koji nije potrebno dokazivati opravdani interes odnosno vjerojatnost nastupa znatne štete za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje.
9.1. Tuženik je ocijenio tužiteljeve žalbene navode uz obrazloženje da tužitelj u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ne navodi određene razloge koji bi ukazivali na nezakonitost rješenja prvostupanjskog tijela, već paušalno ističe da se ne slaže s prvostupanjskim rješenjem budući da je ono doneseno „bez njegovog prisustva“ te iz razloga što nije usvojen njegov prijedlog za odgodom usmene rasprave. Tuženik ističe da iz podataka spisa predmeta nesporno proizlazi da je tužitelj pravovremeno obaviješten o terminu održavanja usmene rasprave, obzirom na to da je dana 31. svibnja 2021. zaprimio e-mail kojim ga je prvostupanjsko tijelo obavijestilo da je usmena rasprava zakazana za dan 7. lipnja 2021. Također, tuženik smatra da razlozi zbog kojih je tužitelj zahtijevao odgodu usmene rasprave nisu takve naravi da bi opravdavali usvajanje tog zahtjeva jer tužitelj u tijeku postupka nije dostavio punomoć iz koje bi proizlazilo da je opunomoćio odvjetnika da ga zastupa u konkretnom postupku, a podnošenje kaznene prijave nije od utjecaja na tijek postupka stupanja u posjed nekretnine u tijeku postupka izvlaštenja.
10. Tuženik je osnovano odbio žalbu uz obrazloženje koje u cijelosti prihvaća ovaj Sud.
11. Navodi tužitelja kojima osporava tržišnu vrijednost nekretnine i ističe da je trebalo provesti izvlaštenje i preostalog dijela zemljišta nisu od utjecaja na zakonitost osporavanog rješenja. Naime, postupak stupanja u posjed u tijeku postupka izvlaštenja uređen je odredbama čl. 41.-43. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade te se u njemu ispituje ispunjenost zakonskih pretpostavki za stupanje u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. U tom postupku nije predmet odlučivanja tržišna vrijednost nekretnine, odnosno visina naknade za izvlaštenje, niti pitanje izvlaštenja preostalog dijela nekretnine, jer se ta pitanja rješavaju u samom postupku izvlaštenja i određivanja naknade. Stoga navedeni tužiteljevi prigovori ne mogu utjecati na zakonitost osporavanog rješenja.
12. Slijedom navedenog, ovaj Sud je utvrdio da je osporavano rješenje zakonito.
13. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.
U Zagrebu, 30. rujna 2025.
Sudac:
Ante Drezga
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
DNA:
1. JE, [adresa]
2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – elektroničkim putem
3. HŽ Infrastruktura d.o.o. – elektroničkim putem
4. U spis
