Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1943/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, suca Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te suca Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po generalnom punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika SŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Žalac, odvjetniku u Slavonskom Brodu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-3/2018-41 od 30. listopada 2023., u sjednici vijeća 30. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-3/2018-41 od 30. listopada 2023. u toč. I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju 1.675,79 eur zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao i pod toč. II. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju trošak postupka od 1.163,39 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
II. Preinačava se pobijana presuda pod toč. I. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju 718,20 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kao i pod toč. II. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju parnični trošak od 383,37 eur, te se zahtjev tužitelja u tom dijelu odbija.
III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak žalbenog postupka od 74,65 eur.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je pod toč. I. izreke naloženo tuženiku da plati tužitelju 2.393,99 eur[1] /18.037,50 kn sa pripadajućom zateznom kamatom. Pod toč. II. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka od 1.546,76 eur/11.654,06 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
2. Protiv presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima uz naknadu žalbenog postupka.
3. Žalba tuženika je djelomično osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Predmet postupka je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku osnovom iznosa na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplaćene oštećenima u prometnoj nezgodi koju je skrivio tuženik, a koji je bio osiguranik tužitelja.
6. Tijekom postupka, kao i u žalbenom postupku sporna je uzročno posljedična veza između alkoholiziranosti tuženika i prometne nezgode, doprinos šteti oštećenog GŠ te posljedično visina isplaćene štete.
7. Naime, tuženik u žalbi u bitnome prigovara da je do štetnog događaja došlo isključivo uslijed propusta oštećenog GŠ jer da je radnju pretjecanja obavljao preko pune uzdužne linije te da u postupku nije utvrđeno da bi koncentracija alkohola u krvi tuženika bila u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom prometne nezgode.
8. Među strankama nije sporno da je u trenutku prometne nezgode tuženik imao koncentraciju alkohola u krvi od najmanje 1,91 g/kg apsolutnog alkohola te da je prešao u suprotni trak zbog paljenja cigarete.
8.1. Odredbom čl. 24. st. 1. toč. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 dalje: ZOOP) propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.
8.2. Kako je nesporno tuženik bio alkoholiziran tijekom upravljanja vozilom, isti je izgubio prava iz osiguranja. U tom slučaju se teret dokaza da alkoholiziranost nije u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nezgodom, prebacuje na tuženika.
8.3. Kako tuženik nije predložio toksikološko-prometno vještačenje kojim bi dokazao da bi do nesreće došlo i da nije bio alkoholiziran, to su njegovi žalbeni navodi neosnovani, a tužitelj sukladno odredbi čl. 14. ZOOP-a ima pravo od tuženika, kao osobe koja je (su)odgovorna za štetu, potraživati naknadu za sve isplaćene iznose štete, kamatu i troškove oštećenicima iz predmetnog događaja.
9. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud utvrdio da ne postoji doprinos oštećenog GŠ nastanku štete.
9.1. Naime, prvostupanjski sud je utvrdio temeljem nalaza i mišljenja vještaka (list 141-157 spisa) da je sudar između teretnog vozila "VW LT35" registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao SŠ i osobni automobil marke „Mazda Xedos 6“ reg. Oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao GŠ ostvaren kao bočno okrznuće lijevom stranom teretnog automobila i desnom stranom osobnog automobila na lijevoj prometnoj traci promatrano u smjeru kretanja vozila. Naime, utvrđeno je da je u trenutku sudara osobni automobil GŠ bio u fazi pretjecanja teretnog automobila koji je vozio SŠ, a koji je bez objektivnih razloga izvršio prijelaz preko uzdužne razdjelne pune crte.
9.2. Nadalje, GŠ se u trenutku početka prijelaza preko uzdužne razdjelne crte valjanom prometno-tehničkom provjerom mogao uvjeriti da prema položaju, smjeru i brzini kretanja osobnog automobila radnju prijelaza ne može izvršiti na siguran način. Također je utvrđeno da su oba sudionika (SŠ i GŠ) radnje u prometu obavljala uz zabranu prelaska vozila preko te crte. Brzina osobnog automobila kojim je upravljao GŠ je u početku nekontroliranog slijetanja bila 59 km/h, a ograničenje je bilo na 50 km/h. Svako prekoračenje brzine povećava kinetičku energiju koja se sudarno i post-sudarno pretvara u deformacijski rad povećavanjem štete na osobnom automobilu. U post-sudarnom nekontroliranom kretanju osobnog automobila (GŠ) oštećena je metalna ograda mosta koja je odbačena 38,0 m od udara u ogradu i oštetila parkirani osobni automobil „BMW“ izvan kolnika, a osobni automobil marke „Mazda“ se nastavio nekontrolirano kretati 18,0 metara nakon udara u ogradu do zaustavljanja.
10. Prema odredbi čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, dalje: ZSPC), vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
10.1. Odredbom čl. 71. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine" 33/2005, 64/2005, 155/2005, 14/2011, dalje: Pravilnik) je propisano da puna uzdužna crta (razdjelna i rubna) označuje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti, a čl. 12. st. 4. ZSPC je propisano da se sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.
11. Uzevši u obzir da je oštećeni GŠ također postupao protupravno, vozeći izvan ograničenja brzine te poduzimajući radnju pretjecanja tuženikovog vozila preko pune uzdužne crte, isti je postupio suprotno čl. 12. st. 4. i čl. 43. ZSPC, slijedom čega ovaj sud utvrđuje da je njegov doprinos šteti 30%, a tuženikov 70%.
12. Nadalje, sud prvog stupnja je utvrdio, a što nije sporno u žalbenom postupku, da je tužitelj isplatio oštećenima ukupno 23.237,50 kn na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a tuženik je namirio regresno iznos od 5.200,00 kn, što znači da je tražbina tužitelja 18.037,50 kn. Uvažavajući da je doprinos GŠ nastanku predmetne prometne nezgode 30%, ovaj sud je stava da je osnovan tužbeni zahtjev za 1.675,79 eur/12.626,25 kn.
13. Slijedom svega navedenog, uzevši u obzir da je tužitelj potraživao ukupni iznos od 2.393,99 eur/18.037,50 kn, a osnovano je 1.675,79 eur valjalo je prvostupanjsku presudu preinačiti i odbiti zahtjev tužitelja za 718,20 eur, a potvrditi odluku u preostalom dijelu (čl. 373.3. ZPP i čl. 368. st. 1. ZPP).
14. Nadalje, radi izmijenjenog uspjeha stranaka u sporu valjalo je preinačiti odluku o parničnom trošku (čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. ZPP). Uzevši u obzir da je tužitelju od potraživanih 2.393,99 eur, osnovano 1.675,79 eur, tužitelj je uspio u odnosu na osnovu i visinu u omjeru sa 85% (100%+70%=170%÷2=85%), dok je tuženik uspio u omjeru od 15%. Kada se tužiteljev uspjeh u sporu umanji za tuženikov, proizlazi da je tužitelj uspio u konačnom omjeru od 70%.
14.1. S obzirom da tuženik ne osporava trošak od 1.546,76 eur što se tiče broja priznatih radnji i visine primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022 - dalje: OT), u odnosu na omjer uspjeha u sporu od 70%, tužitelju pripada trošak od 566,14 eur. Navedenom iznosu pribrojen je trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu od 70,34eur, sudske pristojbe za presudu od 70,34 eura i plaćeni predujmovi za provedena vještačenja od 597,25 eura, pa ukupno dosuđen parnični trošak tužitelju iznosi 1.163,39 eur.
15. Obzirom da je tuženik sa žalbom uspio djelomično u omjeru 30%, a zatražio je 248,85 eur na ime troška za žalbu, valjalo mu je na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a, a u vezi s Tbr. 10.5. OT-a u vezi s Tbr. 42. i Tbr. 50. OT-a, dosuditi troškove žalbenog postupka od 74,65 eur.
15.1. Tuženiku ne pripada trošak zatražene pristojbe jer u spisu nema dokaza da je plaćena (čl. 219. ZPP).
U Zagrebu, 30. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Sabina Dugonjić
