Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Pr-34/2018-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu po sucu Blaženki Glad kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PJB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Kralj odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po ODO u Karlovcu, građansko-upravni odjel, radi isplate razlike plaće, na ročištu glavne i javne rasprave održane dana 17. rujna 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Tibora Kralja, odvjetnika u Zagrebu zastupnice tužene zamjenice ODO u Karlovcu PJ, a objavljene 30. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Zagreb, OIB 52634238587, da tužiteljici PJB, [adresa], 43280 Garešnica, OIB [osobni identifikacijski broj] isplati na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada i drugih dodataka iznos od 3.002,07 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja odgovara eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za 5% poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31.12. 2022. godine po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće i to:

- na iznos od 273,16 eura bruto tekućom od 16. 12. 2012. godine do isplate,

- na iznos od 286,16 eura bruto tekućom od 16. 01. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 203,82 eura bruto tekućom od 16. 05. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 101,50 eura bruto tekućom od 16. 06. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 186,76 eura bruto tekućom od 16. 07. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 298,58 eura bruto tekućom od 16. 09. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 312,80 eura bruto tekućom od 16. 10. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 408,00 eura bruto tekućom od 16. 11. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 312,80 eura bruto tekućom od 16. 12. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 85,31 eura bruto tekućom od 16. 01. 2014. godine do isplate,

- na iznos od 149,29 eura bruto tekućom od 16. 05. 2014. godine do isplate,

- na iznos od 383,89 eura bruto tekućom od 16. 06. 2014. godine do isplate,

u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Zagreb, OIB 52634238587, da tužiteljici PJB, [adresa], 43280 Garešnica, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati na ime razlike plaće po osnovi manje isplaćene naknade za godišnji odmor iznos od 1.388,30 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja odgovara eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za 5% poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31.12. 2022. godine po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće i to:

- na iznos od 527,75 eura bruto tekućom od 16. 03. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 63,18 eura bruto tekućom od 16. 06. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 748,06 eura bruto tekućom od 16. 08. 2013. godine do isplate,

- na iznos od 27,12 eura bruto tekućom od 16. 05. 2014. godine do isplate,

- na iznos od 22,19 eura bruto tekućom od 16. 06. 2014. godine do isplate, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.150,00 eur-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih, tekućom od dana donošenje prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je djelatna vojna osoba zaposlena u Ministarstvu obrane RH, Oružane snage, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu Fran Krsto Frankopan, Inženjerijska pukovnija, Pionirska bojna na dužnosti pirotehničara. Sukladno članku 27. Zakona o humanitarnom razminiranju pirotehničari na poslovima razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili na poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše 5 sati u jednom radnom danu. Radno vrijeme provedeno na spomenutim poslovima pri ostvarivanju prava na plaću i druga prava iz radnog odnosa smatra se punim radnim vremenom. Po nalogu tuženika, tužiteljica u pojedinim danima nakon provedenih efektivnih 5 sati rada na poslovima razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ii na poslovima tehničkog izvida, nakon toga još 3 sata je obavljao i druge poslove, primjerice poslove pripreme, sređivanja opreme, fiskulture, čišćenja osobne i zajedničke opreme, predavanja, obuke i slično. Time je tužiteljica radila duže od punog radnog vremena te je ostvarila sate prekovremenog rada za koje joj poslodavac nije platio pripadajuću naknadu niti joj je omogućio korištenje slobodnih dana. Svaki sat rada dulji od punog radnog vremena koje za pirotehničare u obavljanju poslova razminiranja iznose 5 sati dnevno smatra se prekovremenim radom. Sukladno Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09) propisano je kako se osnovna plaća djelatnih vojnih osoba, za svaki sat prekovremenog rada uvećava za 50% te potražuje naknadu za prekovremeni rad u periodu od rujna 2012. do lipnja 2014.

Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN140/02), Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN68/11) propisano je kako djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima čija je narav službe (posla) takva da moraju raditi prekovremeno, ili noću, ili nedjeljom, ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja im je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Istim Pravilnicima propisano je da se djelatnoj vojnoj osobi, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, isplaćuje naknada u istom iznos kao da radi.

Protivno citiranoj odredbi Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika, poslodavac je tužiteljici pogrešno obračunavao naknadu za godišnji odmor tako da je istu obračunavao uzimajući u obzir samo njihovu osnovnu plaću. Međutim, sukladno Zakonu o službi u oružanim snagama čl. 169., plaću djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na plaću. Obzirom da je tužiteljici poslodavac nepravilno obračunavao i isplaćivao naknadu za godišnji odmor, isti potražuje od tuženika isplatu razlike naknade za godišnji odmor za razdoblje od rujna 2012. do lipnja 2014. Tužitelj se je radi mirnog rješenja spora sukladno Zakonu o parničnom postupku, obratio tuženiku sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, ali je tuženik takav zahtjev odbio kao neosnovan.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu djelomično priznaje pravnu osnovu tužbenog zahtjeva i to samo u odnosu na dio koji se odnosi na prekovremeni rad na terenu za razdoblje od 1. rujna 2012. do 30. svibnja 2014. te iznos na ime razlike godišnjeg odmora za period od 1. rujna 2012. do 8. svibnja 2014., time da će se očitovati o visini tužbenog zahtjeva po dostavi mjerodavne dokumentacije i izračuna od strane nadležne službe Ministarstva obrane ili nakon provedenog vještačenja. U utuženom periodu na snazi je bilo više propisa. U razdoblju do 1. lipnja 2014. primjenjivao se Zakon o oružanim snagama RH (NN 33/02) i Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08) i Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09). 26. lipnja 2013. na snagu je stupio Zakon o oružanim snagama RH (NN 73/13) temeljem kojeg su donesena Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09).

26. lipnja 2013. stupio je na snagu Zakon o oružanim snagama RH (NN 73/13) temeljem kojeg su donesena Odluka o rasporedu radnog vremena (NN 66/14) i Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14 i 53/14). Prema čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine broj 140/02, 68/11), propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje se naknada plaće u istom iznosu kao da radi, a prema čl. 4. st. 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama istog Pravilnika (Narodne novine br. 68/11) – djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Tužitelj je obavljao straže i dežurstva što se ne smatra prekovremenim radom sukladno čl. V. i VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnoj radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/12). Tom odlukom t. XII. određeno je da je isplata novčane naknade omogućena kad djelatnih nije koristio preraspodjelu radnog vremena.

Dana 1. lipnja 2014. stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 54/14) o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 54/14).

Temeljem Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika /NN 54/14) i Zakona o službi u OS RH koji se primjenjuju na djelatne vojne osobe, propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u istom iznosu kao da u redovnom radnom vremenu, a redovno radno vrijeme smatra se radno vrijeme određeno u skladu s Odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena (čl. 4. st. 2. i 3.).

Na tužitelja su se u utuženom periodu primjenjivali podzakonski akti koji su doneseni temeljem Zakona o službi u OS RH glede radnog vremena, isplate plaće i dodataka na plaću u utuženom razdoblju, a to su Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće i Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09).

Prema čl. 153. Zakona služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan. Radno vrijeme je za razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe. Raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane.

Prema čl. 155. Zakona djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona, a koji su određeni Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 3/14, 41/14 i 53/14).

Prema točki IV. Odluke o rasporedu radnog vremena (NN 66/14) djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Puno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno u pet dana.

Prema čl. 154. i 155. Zakona o oružanim snagama (NN 737/13) radno vrijeme zbog specifičnosti vojne službe ne mora biti ravnomjerno raspoređeno po tjednima te se može preraspodijeliti unutar razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca, tako da u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od propisanog punog radno vremena.

Kada je radno vrijeme preraspodijeljeno na način iz stavka 2. ovog članka ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.

Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i sl., nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s čl. 139. ovog zakona.

3. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz čitanjem i pregledavanjem zahtijeva za mirno rješenje spora (list br. 5-9 spisa), Odluke o rasporedu (list br. 12- 13 spisa), Drugog ugovora o vojničkoj službi (list br. 14-15 spisa), uvjerenja (list br. 16), potvrde (list br. 17), uvjerenja (list br. 18 spisa), Izvoda iz odluke zapovjednika (list br. 19, 20 spisa), Odluke o rasporedu (list br. 21, 22 spisa), Osobne nadzorne knjižice (list br. 23-44 spisa), mjesečne evidencije (list br. 52 spisa), dnevne evidencije radnog vremena (list br. 53-73 spisa), kartice djelatnika (list 78-84 spisa), naloga za isplatu troškova boravka i rada na terenu (list br. 89-109 spisa). Provedeno je financijsko vještačenje po vještaku D&S d.o.o. u Karlovcu (list br. 125-133 spisa).

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi prekovremenog rada i razlike plaće za godišnji odmor za razdoblje od rujna 2012. do lipnja 2014.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica djelatna vojna osoba i da je u Zapovjedništvu za obuku i doktrinu Fran Krsto Frankopan, u Inženjerskoj pukovniji pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Pionirska bojna na dužnosti pionira po ustrojbenom činu vojnika kroz sporno razdoblje obavljala poslove pirotehničara i da su isti poslovi obavljani sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju (Narodne novine broj 153/05, 63/07, 152/08), kao što nije sporno ni da je odredbom čl. 27. toga zakona, određeno da pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše pet sati u tijeku jednog radnog dana (st. 5.) i da se pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz st. 5. tog čanka smatra punim radnim vremenom (st. 6.).

7. Sporno je, je li tužiteljica radila više od 5 sati dnevno na poslovima razminiranja i je li joj taj rad plaćen kao prekovremeni rad, ako je radila.

8. Dakle, odredba članka 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju („Narodne Novine“ broj 153/05, 63/07, 152/08, 110/15) glasi: „Pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana“., dok odredba članka 27. st. 6. istoga Zakona glasi: „Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. ovoga članka smatra se punim radnim vremenom“. Ova odredba je bila na snazi kroz razdoblje od 08. kolovoza 2011. godine do 21. listopada 2015. godine. Zatim, od 21. listopada 2015. godine pa nadalje je na snazi odredba članka 52. st. 1. do st. 6. Zakona o protuminskom djelovanju („Narodne Novine“ broj 110/15) koja propisuje da pirotehničar tijekom radnog vremena, na poslovima dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida i razminiranja, može provesti najviše pet sati tijekom jednog dana, da nije dozvoljen prekovremeni rad, da se neposredno obavljanje navedenih poslova dopunskog općeg izvida, tehničkog izvida i razminiranja i pomoćnih poslova dokazuje uvidom u nadzornu knjižicu koju su pirotehničari i pomoćni djelatnici dužni istinito popunjavati za svaki radni dan na radilištu.

9. Zatim, prema odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne Novine“ broj 33/02, 58/02, 175/3, 136/04, 76/07, 88/09) koji je bio na snazi do 21. lipnja 2013. godine, te prema odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne Novine“ broj 73/13, 75/15), te odredbama Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne Novine“ broj 118/09, 118/12 – na snazi do 30. svibnja 2014. godine), Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne Novine“ broj 66/14,23/15) je propisano, da svakih pet sati koje djelatna vojna osoba provede obavljajući poslove neposrednog razminiranja u minskom polju, poslove pretraživanja ili poslove tehničkog izvida u smislu redovitog mjesečnog fonda radnih sati smatra se kao da je radila osam sati odnosno kao da je radila u redovnom radnom vremenu, da djelatna vojna osoba ima osnovnu plaću i dodatke na plaću, da je osnovna plaća djelatne vojne osobe umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće uvećane za 0,5% za svaku navršenu godinu staža, da je osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika, da djelatnoj vojnoj osobi ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, na dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično nego ostvaruje posebne dodatke na plaću u skladu sa Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne Novine“ broj 50/08, 142/08, 118/09, 92/12-koji je bio na snazi do 30. travnja 2014. godine, a od 01. svibnja 2014. godine pa nadalje tj. za ostali dio utuženog razdoblja na snazi su odredbe Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne Novine“ broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15 – na snazi do 01. srpnja 2015.). Odredba članka 12. navedenog pravilnika propisuje da tužiteljima kao osobama koje rade u pionirskoj bojni na ustrojbenom mjestu pionira na poslovima razminiranja pripada pirotehnički dodatak od 40%, a što im je i priznato odlukama o rasporedu poslova, kao i dodatak za vojnu službu od 12%.

10. Nadalje, Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena od 25. veljače 2015., koja je stupila na snagu 1. ožujka 2015. („Narodne Novine“ br. 23/2015) regulirano radno vrijeme pirotehničara (istovjetno kao i ZHR), tako što je određeno da se svakih pet sati koje djelatna vojan osoba provede obavljajući poslove neposrednog razminiranja u minskom polju, poslove pretraživanja ili poslove tehničkog izvida u skladu s propisima kojima je uređeno humanitarno razminiranje, u smislu redovitoga mjesečnog fona radnih sati, smatra kao da je radila osam sati, odnosno kao da je radila u redovnom radnom vremenu (stavak 1.) i da se obavljanje drugih poslova nakon pet sati obavljanja poslova iz stavaka 1. te točke, smatra radom duljim od redovnoga radnog vremena, odnosno radom izvan redovnoga radnog vremena, te da se sati takvog rada preraspodjeljuju na način utvrđen u točkama VI. i VII. ove odluke (točka VI., odnosno XXIII.a).

11. Dakle, u ovoj pravnoj stvari je sporna činjenica što je tužiteljica radila više od pet sati dnevno na poslovima razminiranja i što joj prekovremeni sati nisu plaćeni, te nije sporna isplata pirotehničkog dodatka za puno radno vrijeme, nego za prekovremene sate.

12. Temeljem Odluke o rasporedu (list br. 12-13 spisa), Drugog ugovora o vojničkoj službi (list br. 14-15 spisa), uvjerenja (list br. 16), potvrde (list br. 17), uvjerenja (list br. 18 spisa), Izvoda iz odluke zapovjednika (list br. 19, 20 spisa), Odluke o rasporedu (list br. 21, 22 spisa), Osobne nadzorne knjižice (list br. 23-44 spisa), mjesečne evidencije (list br. 52 spisa), dnevne evidencije radnog vremena (list br. 53- 73 spisa), kartice djelatnika (list 78-84 spisa), naloga za isplatu troškova boravka i rada na terenu (list br. 89-109 spisa), pisanog Nalaza i mišljenja financijskog vještaka D&S d.o.o. u Karlovcu (list br. 125-133 spisa) te primjenjujući gore navedene propise kao lex specijalis sud je utvrdio, da je tužena dužna tužiteljici na ime razlike neisplaćene plaće za prekovremeni rad za razdoblje od 11. mjeseca 2012. do 6. mjeseca 2014. isplatiti ukupan iznos od 3.002,07 eur-a bruto, radi čega je odlučeno kao u izreci presude.

12.1. Obračun neplaćenih sati rada provedenih na razminiranju vještak radi temeljem kopije pirotehničke knjižice u kojoj je naznačeno u koje je dane tužitelj bio na razminiranju i kada je započeo i završio sa radom.

Sate rada iz dostavljene evidencije obračunavamo na sljedeći način:

o redovan rad, državni blagdan, godišnji odmor i plaćeni dopust uračunati su u vremenu od 8 sati, o vrijeme provedeno u razminiranju uračunato je u trajanju od 8 sati, od čega 3 sata u prekovremenom radu, ukoliko je tužitelj bio na razminiranju u tjednu. Ukoliko je tužitelj bio na razminiranju vikendom, vještak u prekovremeni rad obračunava svih 8 sati, a sve to sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju po kojem je odredbom čl. 27. st. 6. Zakona o humanitarnom razminiranju određeno da se pet sati rada u minskom polju računa punim, dakle osmosatnim radnim vremenom, da

se nakon 5 sati rada na radilištu, vrši povratak u prostorije, čišćenje i odlaganje osobne i zajedničke opreme, strojeva, odlazak na ručak te predavanje izvješća i izrada propisane dokumentacije o provedenim radovima.

13. Sud je dao povjerenje financijskom vještaku ocjenjujući njegov nalaz objektivan i stručan, te u skladu s priloženim materijalnim dokazima koji se nalaze u spisu. Osim toga, financijski vještak na stručan i argumentiran način je u nalazu i mišljenju u potpunosti odgovorio na sva odlučna pitanja.

14) Osim toga, iz priložene dokumentacije nedvojbeno proizlazi, da je tužitelj ostvario veći mjesečni fond sati nego što je zakon predvidio za redovni rad u okviru osmosatnog radnog dana, odnosno 40 sati tjedno, da tuženik nije dokazao da je tužitelju isplaćena naknada za prekovremeni rad. Zatim, financijski vještak je pri obračunu plaće tužitelja kroz utuženo razdoblje i dodataka na plaću isključivo koristio podatke o radu tužitelja koji mu je dostavio tuženik i obračun je izvršio sukladno ZOS- u, Zakon o humanitarnom razminiranju, Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne Novine“ broj 118/09, 118/12), Odluke o rasporedu radnog vremena („Narodne Novine“ broj 66/14, 23/15) te sukladno odredbama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate na plaće (NN 50/08, 142/08, 118/09, 99/12, 55/13) i odredbama Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne Novine“ broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15).

15. Tuženik nije nakon obavljenog posla isplatio plaću tužiteljici u navedenom razdoblju, radi čega je valjalo odlučiti kao u točki 1. izreke presude.

16. Odluku pod točkom 2. izreke presude u vezi potraživanja razlike naknade plaće sa osnove korištenja godišnjeg odmora sud je donio primjenjujući za razdoblje od 07. kolovoza 2011.do 07. svibnja 2014. dodani članak 2. Pravilnika o izmjenama i dopuni pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne Novine“ br. 68/11) koji glasi. „Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca“. Nadalje, od dana 08. svibnja 2014. godine pa do kraja utuženog razdoblja je na snazi je članak 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne Novine“ broj 54/14) koji glasi: „Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu“. Zatim, sud je u izračun naknade razlike plaće s osnova korištenja godišnjeg odmora priznao i vještak uračunao razliku plaće koja tužiteljici nije isplaćena s osnova prekovremenog rada ostvarenog razminiranjem u gore utvrđenom iznosu.

17. Dakle, na pitanje prava na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora se primjenjuju odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske i odredbe navedenog Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika kao lex specijalis propisi.

18. Temeljem Odluke o rasporedu (list br. 12-13 spisa), Drugog ugovora o vojničkoj službi (list br. 14-15 spisa), uvjerenja (list br. 16), potvrde (list br. 17), uvjerenja (list br. 18 spisa), Izvoda iz odluke zapovjednika (list br. 19, 20 spisa), Odluke o rasporedu (list br. 21, 22 spisa), Osobne nadzorne knjižice (list br. 23-44 spisa), mjesečne evidencije (list br. 52 spisa), dnevne evidencije radnog vremena (list br. 53- 73 spisa), kartice djelatnika (list 78-84 spisa), naloga za isplatu troškova boravka i rada na terenu (list br. 89-109 spisa), pisanog Nalaza i mišljenja financijskog vještaka D&S d.o.o. u Karlovcu (list br. 125-133 spisa) sud je utvrdio da tužiteljica ima pravo na isplatu razlike plaće s osnova godišnjeg odmora u ukupnom iznosu od 1.388,30 eur-a. Ovo iz razloga što je financijski vještak obračunao navedenu razliku sukladno gore navedenom Zakonu o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika i Pravilnika kao lex specijalis. Naime, sud je prihvatio izračun vještaka sačinjen temeljem dostavljenih evidencija koje su dostavljene u spis od strane tuženika. Sud je dao povjerenje nalazu i mišljenju financijskog vještaka D&S d.o.o. iz Karlovca. Ovo iz razloga što je financijski vještak objektivno, stručno i argumentirano odgovorio i utvrdio sve činjenice važne za donošenje odluke u ovom predmetu.

18.1. Vještak obračun razlike neisplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u razdoblju od 1. rujna 2012. do 7. svibnja 2014. godine računa u visini prosječne mjesečne plaće koja je tužitelju, prema prethodnim obračunima trebala biti isplaćena u prethodna tri mjeseca, koristeći podatke o korištenju godišnjeg odmora iz obračunskih lista tužitelja, a prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika (NN 140/02, 68/11 - čl. 4. st. 2. i st. 3.). Pri tom satnicu mjeseca u kojem je tužitelj bio na godišnjem odmoru i za koji se razlika utvrđuje računa tako da se prosječna mjesečna plaća koja je tužitelju isplaćena u prethodna tri mjeseca (ili je trebala biti isplaćena ako je i u tim mjesecima utvrđena razlika za godišnji odmor) podijeli s fondom sati tog mjeseca.

19. Odluku o zakonskim zateznim kamatama sud je donio primjenjujući odredbu članka 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a. Obzirom da je od dana 01. kolovoza 2015. godine na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima („Narodne Novine“ broj 78/15), stoga se od 01. kolovoza 2015. godine pa nadalje primjenjuje izmijenjena odredba članka 29. st. 2. ZOO-a koja propisuje visinu stope zatezne kamate, radi čega je sud donio odluku o stopi zatezne kamate temeljem prijašnjeg i temeljem sada važećeg članka 29. st. 2. ZOO-a.

20. Nadalje, temeljem članka 45. stavak 1., stavak 2. stavak 4. i stavak 5. Zakona o porezu na dohodak („Narodne Novine“ broj 177/04) i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne Novine“ broj 95/05, 96/06, 68/07) porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavni dio plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate obračunavaju tek od dana isplate plaće.

21. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući članak 154. stavak 1. i članak 155 Zakona o parničnom postupku ( Narodne Novine 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90, 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23). Tužiteljici su priznati kao opravdani i nužni troškovi i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eur-a, sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur- a, sastav podneska od 13. ožujka 2018. u iznosu od 50,00 eur-a, zastupanje na ročištu 3. srpnja 2019. u iznosu od 200,00 eur-a, zastupanje na ročištu 23. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 eur-a, za sastav podneska od 23. veljače 2024. u iznosu od 50,00 eur-a, za sastav podneska od 22. kolovoza 2025. u iznosu od 200,00 eur-a, za zastupanje na ročištu 17. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eur-a te za pristup ročištu za objavu presude u iznosu 100,00 eur-a što ukupno iznosi 1.400,00 eur-a. Nadalje je tužiteljici priznat PDV od 25% na gornje radnje u iznosu 350,00 eur-a te trošak vještačenja u iznosu 400,00 eur-a, što sveukupno iznosi 2.150,00 eur-a.

22. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Ogulinu, 30. rujna 2025.

S u d a c :

Blaženka Glad

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba na Županijski sud u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno, u 3 istovjetna primjerka.

Dna: 1. Zoran Kralj, odvjetnik u Zagrebu, Dankovečka 8

2. ODO u Karlovcu, Građansko upravni odjel (P-DO-38/2018)