Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-562/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Jadranke Travaš i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mario Vrtodušić, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Došen, odvjetnik u Rijeci, radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1809/2021-7 od 21. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1809/2021-7 od 21. rujna 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred drugog suca pojedinca.

II. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. I. izreke odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim se nalaže tuženiku da preda tužitelju u suposjed i omogući neometano korištenje tavanskog prostora koji se nalazi iznad stana br. 2. na prvom katu koji stan u zemljišnim knjigama dolazi upisan kao 4. suvlasnički dio: ½ ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), STAN br. 2, na prvom katu, koji se sastoji od ulaznog hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, kupaonice, wc-a, tri sobe i lođe, ukupne površine 72,39 m2, kojem pripadaju kao sporedni dijelovi vanjska lođa, natkrivena i nenatkrivena terasa te kao pripadak spremište, a nalazi se u kući na adresi [adresa], sagrađenoj na zemljišnoknjižnoj čestici upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Pod točkom I.II. izreke odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove. Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 kn / 497,71 eura[1] /.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom odbio zahtjev tužitelja kojim traži da mu tuženik preda u suposjed i omogući neometano korištenje tavanskog prostora koji se nalazi iznad stana br. 2. na prvom katu a koji se nalazi u zgradi, na adresi [adresa]. Takvu svoju odluku sud prvog stupnja temelji na činjenici da neosnovano tužitelj smatra, a s obzirom način izgradnje zgrade te izvedeni način pristupa tavanskom prostoru, kroz stan tuženika, da mora imati pravo pristupa tavanskom prostoru bez pitanja tuženika. Isto tako, prvostupanjski sud utvrđuje da iako se tavanskom prostoru, pristupa kroz stan tuženika, ključevima kojeg stana tužitelj ne raspolaže, s obzirom da je na takav način izveden pristup tavanskom prostoru kao zajedničkom dijelu zgrade, da tužitelj neosnovano smatra da mora imati pravo pristupa tavanskom prostoru bez pitanja tuženika. Također sud prvog stupnja smatra kako tuženik ne izvršava bilo kakvu isključivu faktičnu vlast na tavanskom prostoru, kao što u konačnici ne čini niti tužitelj obzirom da je tavanski prostor kao zajednički dio zgrade u potpunosti prazan i izvan bilo koje funkcije pa sud ne može naložiti tuženiku da taj prostor preda tužitelju u suposjed.

5. Međutim ovakvo utvrđenje ne može prihvatiti i ovaj sud.

6. Osnovano tužitelj u žalbi upire na počinjenu bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) budući da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Naime, nepravilnim se ukazuje utvrđenje prvostupanjskog suda da se tavanskom prostoru može pristupiti isključivo kroz otvor koji se nalazi na stropu kupaone u stanu tuženika, a na kojem u bitnom temelji pobijanu presudu. Ovo iz razloga jer iz iskaza tužitelja proizlazi da bi se ulaskom kroz krovni prozor moglo pristupiti tavanskom prostoru (list 50 spisa) a iz iskaza tuženika proizlazi da isti nema ništa protiv da se napravi mogućnost otvaranja prozora izvana, a koje iskaze sud prvog stupnja nije savjesno cijenio. Kako sud prvog stupnja nije proveo dokaz na prijedlog tužitelja za provođenje očevida na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodetske i građevinske struke upravo na okolnost radi izvida pristupa tavanskom prostoru, je nepravilno utvrđenje suda da je pristup tavanskom prostoru moguć isključivo kroz stan tuženika.

8. Prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi utvrdio da su tužitelj i tuženik suvlasnici nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel, Rijeka, upisana kao kuća [adresa] i dvorište, ukupne površine 264 m2, sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 999906 Plase, svaki u ½ dijela.

9. Između stranaka nije sporno da je tužitelj etažni vlasnik stana broj 1 u prizemlju kuće na adresi [adresa], površine 69,32 m2 a tuženik etažni vlasnik stana broj 2 na prvom katu da je tužitelj etažni vlasnik stana br.1. u prizemlju te kuće, koji stan je ukupne površine 72,39 m² te da se iznad stana tuženika, nalazi tavanski prostor kao zajednički dio zgrade a kojem tavanskom prostoru se pristupa kroz otvor koji se nalazi na stropu kupaone stana tuženika.

10. Dakle, imajući u vidu da su stranke vlasnici posebnih etažnih dijelova zgrade, da je predmet postupka zajednički dio te zgrade - tavanski prostor te da očito nije postignut sporazum o načinu korištenja zajedničkog dijela zgrade (tavana) na način da bi između suvlasnika bio međusobno podijeljen posjed tavanskog prostora, tada za ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva valja imati u vidu sljedeće zakonske odredbe.

11. Prema odredbi čl. 66. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15; dalje - ZV-a) ZV-a kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu.

12. Sukladno čl. 37. st. 1. ZV-a kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove) kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova. Svaki je suvlasnik vlasnik onoga idealnog dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnog dijela (st. 4. ZV).

13. Odredbom čl. 46. st. 1. ZV propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.

14. Slijedom gornjih zakonskih odredba ZV nepravilnim se ukazuje utvrđenje suda prvog stupnja da sud ne može naložiti tuženiku da tavanski prostor preda tužitelju u suposjed obzirom da tuženik ne izvršava bilo kakvu isključivu faktičnu vlast na tavanskom prostoru i da se na tavanu ne nalazi ništa te da se tuženik koristi tavanom iz razloga jer kroz tavan prolazi dimnjak koji se koristi za stan tuženika.

15. Sukladno odredbi čl. 42. st. 1. ZV-a svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

16. Prema odredbi čl. 39. st. 1. ZV-a svaki suvlasnik ima pravo u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja u suvlasništvu zajedno s ostalim suvlasnicima. Stoga suprotno zaključku prvostupanjskog suda, svim suvlasnicima, pa tako i tužitelju kao suvlasniku pripada pravo na posjed zajedničkih dijelova nekretnine, dakle i tavanskog prostora.

17. Kako sud prvog stupnja pri donošenju pobijane presude nije imao u vidu navedene zakonske odredbe ZV, pri čemu valja reći da se u presudi nije pozvao niti na jednu odredbu materijalnog prava, to je valjalo temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

18. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

19. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će otkloniti počinjenu bitnu povredu postupka te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju kao i nakon provođenja predloženih dokaza donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

U Zagrebu, 30. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Roberta Pandža