Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3321/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice člana vijeća i suca izvjestitelja te Ilijane Petyo, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Luka Lenić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Grada Vodice, OIB: 74633363090, Ive Čače 8, Vodice, kojeg zastupa punomoćnik Ante Burić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Burić i Koudela d.o.o. iz Šibenika, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. Pn- 64/2022 od 4. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. Pn-64/2022 od 4. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik je dužan platiti tužitelju iznos 48.142,50 kn uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (1. svibnja 2018. 30. kolovoza 2018.) pa do konačne isplate, po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate te im naknaditi parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zakonske kamate tekućom od dana presuđenja pa do konačne isplate, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti tuženiku Grad Vodice, OIB: 74633363090,Ive Čače 8, Vodice, u roku 15 dana, na ime parničnog troška, iznos od 2.957,23 eura/ 22.281,25 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 04. svibnja 2023. (dan donošenja ove odluke) do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, dok se preostali dio zahtjeva za naknadom parničnom troška tuženika odbija kao neosnovan."

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući pobijanu presudu ukinuti.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu tužitelja u kojem je predložio da se ista odbije kao neosnovana.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog spora je naknada štete u visini od 48.142,52 kune s pripadajućim zateznim kamatama, koja je prema tužiteljevim navodima nastala u prometnoj nesreći od dana 13. ožujka 2017. i to zbog propuštanja tuženika u ispunjenju zakonske obveze tehničkog uređenja prometa, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

6. Nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer ta presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev i kojima ih tuženik pobija te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu.

9. Pošavši od utvrđenja:

- da je pregledom presude Prekršajnog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu oznake 9PpP-982/17 od 27. listopada 2017. i uvidom u navedeni prekršajni spis utvrđeno je da je MŠ oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj detaljno opisan u činjeničnom opisu izreke navedene presude (predmetni događaj),

- da iz obrazloženja navedene odluke proizlazi da je do prometne nesreće došlo u ulici Ante Starčevića u Vodicama te da su ulica kojom se kretao MŠ i OŠ jedna ulica pa da je okrivljenik oslobođen od optužbe zbog nedostatka dokaza,

- da iz e-mail od 1. svibnja 2018., 15. lipnja 2018. te 20. lipnja 2018. je utvrđeno da se tužitelj obratio tuženiku radi mirnog rješenja spora, odnosno dostavio mu je putem e-maila odštetni zahtjev,

- da se kao privitak navedenih e-mailova nalazi i dopis Upravnog odjela za komunalno vodni sustav zaštitu okoliša i graditeljstvo od 20. studenog 2017. u kojem se obavještava punomoćnika tužitelja da su za predmetno raskrižje sankcionirani prema članku 12. stavku 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama od strane Postaje prometne policije Šibenik te da su retroaktivno zatražili suglasnost nadležne policijske uprave za izdavanje iste,

- da se u privitku nalazi i dopis MUP PU Šibensko-kninske od 5. veljače 2018. kojim obavještavaju punomoćnika tužitelja da je Grad Vodice po Obavijesti o počinjenim prekršaju broj 511-13-11-154/3-1313/2017 u propisanom roku novčanu kaznu uplatio pa da se sukladno članku 245. stavu 6. Prekršajnog zakona ne smatra osuđenim za prekršaj,

- da je pregledom fotografija razvidno stanje prometnice te mjesto nastanka prometne nesreće,

- da iz dopisa Grawe osiguranja od 4. veljače 2020. je utvrđeno da je Grawe osiguranje isplatilo OŠ na ime naknade imovinske štete, a zbog totalne štete na vozilu reg. znake [registarska oznaka], iznos u visini od 6.827,91 kunu, a sve vezano za događaj od 13. ožujka 2017.,

- da vještak Darko Trcin, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila, je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 14. srpnja 2021., a prilikom izrade kojeg je koristio i CD, naveo da su se oba vozila kretala dopuštenom brzinom, a oba vozača da su morala biti opreznija prilikom kretanja predmetnom ulicom, odnosno njenim raskrižjem da bi prevenirali nastanak štete,

- da prema dostavljenim fotografijama je vidljivo da je vozač "Seat Leona" uspio reagirati okretanjem upravljača u stranu suprotnu od nadolazeće opasnosti,

- da promet u raskrižju na kojem se desio sudar nije bio reguliran prometnim znakovima te da su u tom slučaju vozači dužni poštivati prometna pravila, a to da u konkretnom slučaju znači propuštanje vozila "Fiat Seicento" koje nailazi s desne strane vozača "Seat Leona",

- da vrijednost popravka vozila "Seat Leon" premašuje stvarnu vrijednost vozila prije prometne nesreće pa da je stoga nastupila potpuna šteta te da se akumulirana šteta na vozilu "Seat Leon" procjenjuje na 33.534,81 kunu,

- da je vještak prilikom procjene vrijednosti vozila koristio metodologiju procjene štete na vozilima BŠ i suradnika u kojoj je navedeno da za utvrđivanje odštete na vozilima mjerodavna je cijena novog vozila na dan obračuna štete te je ujedno obrazložio kako dolazi do umanjenja vrijednosti vozila s obzirom na starost i prijeđenu kilometražu,

- da je vozač kojem vozilo dolazi s desne strane u obvezi zaustavljanja i propuštanja tog vozila, a u konkretnoj situaciji da je vozač Seat Leona bio dužan propustiti vozilo Fiat Sencento

te slijedom navedenih činjenica u cijelosti odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlazi iz rezultata postignutih raspravljanjem i jer ga tužitelj svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

11. Iz priloženog spisa predmeta Pp P-982/17 Prekršajnog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, u prekršajnom predmetu protiv ovdje tužitelja i iz zapisnika o očevidu od 23. ožujka 2027. proizlazi da se prometna nesreća dogodila na raskrižju koje je nepregledno i četverokrakom, da se radi o cesti u usponu u nagibu od 8%, da iz izvješća o počinjenom prekršaju od 13. svibnja 2017. PU Šibensko-Kninske, Policijske postaje Šibenik podnesenih protiv Grada Vodice u svojstvu pravne osobe i EŠ u svojstvu odgovorne osobe u pravnoj osobi proizlazi da su propustili obilježiti propisanim prometnim znakovima raskrižje u Ulici A. Starčevića kod kbr. 45 kako bi se sudionici u prometu mogli upozoriti i držati prometnih znakova, a bi se mogao odvijati siguran i nesmetan tok prometa, uslijed kojeg propusta je došlo do prometne nesreće. Za navedene prekršaje ove su osobe pravomoćno sankcionirane. Stoga, nije točna tvrdnja tuženika da bi bio prekršajno sankcioniran samo za netraženje suglasnosti za postavljenje prometnog znaka.

12. Pravilno prvostupanjski sud navodi da je čl. 61. st. 1. i 2. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23 - dalje: ZOC) propisano da se prometni znakovi, signalicaija i prometna oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju na temelju prometnog elaborata dok za javne ceste izgrađene do stupanja na snagu tog zakona, a nemaju prometni elaborat mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme.

13. Međutim, prvostupanjski sud je propustio primijeniti odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama važeće u vrijeme nastanka štetnog događaja na koji se odnosi tužbeni zahtjev kojima je određeno da se ceste moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa.

14. Među strankama nije sporno da nikakvih prometnih znakova kojima bi se sudionici prometa upozorili na opasnost na mjestu u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bilo, ali da je tuženik nakon tog događaja to mjesto označio prometnom signalizacijom.

15. Iz Zapisnika o očevidu od 23. ožujka 2017. vidljivo je da se radi o nepreglednom četverokrakom raskrižju, a što potvrđuju i saslušani svjedoci M ŽŠ i RŠ dok prometni vještak navodi da su oba vozila koja su sudjelovala u štetnom događaju vozila brzinom ispod dopuštene od 50 km/h (jedno oko 40 km/h, a drugo oko 30 km/h), ali da su "oba vozača morala biti opreznija prilikom kretanja prometnom ulicom da bi prevenirali nastanak štete". Iz istog navoda se može zaključiti da i prometni vještak smatra da se radi o opasnom i nepreglednom raskrižju.

16. Navod svjedoka EŠ koji navodi da je na mjestu događaja promet pregledan ne može se smatrati logičnim i životno uvjerljivim, jer je u suprotnosti s ostalim dokazima, a ujedno je navedeni svjedok kao odgovorna osoba u pravnoj osobi (tuženiku) prekršajno sankcioniran zbog propusta obilježavanja navedenog raskrižja propisanim prometnim znakovima kako bi se mogao odvijati siguran i nesmetan tok prometa, što je dovelo do prometne nesreće.

17. Iz priložene presude Prekršajnog suda u Šibeniku, Stana služba u Kninu posl. br. Pp P-982/17 od 27. listopada 2017. proizlazi da mjesto nesreće nije raskrižje cesta iste važnosti, u kojem bi slučaju ovdje tužitelj bio dužan propustiti vozilo koje mu dolazi s desne strane.

18. Među strankama nije sporno da se na prethodnom raskrižju koje cca 300 m prije onog na kojem se dogodila prometna nesreća nalazi prometni znak koji vozače obavještava da se nalaze na cesti sa prvenstvom prolaza. Iako taj znak ne vrijedi i za sljedeće raskrižje na kojem se predmetna prometna nesreća dogodila, vozači koji ulaze u to nepregledno raskrižje (spoj jedne te iste ceste ili njezinih odvojaka) nisu ni na koji način obaviješteni nikakvim prometnim znakovima o opasnosti koja im prijeti na tom dijelu ceste.

19. Međutim, pravilno sud prvog stupnja zaključuje da je odredbom članka 61. stavak 1. i 2. ZOC-a propisano da prometni znakovi, signalizacija i prometna oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata, a da za javne ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju prometni elaborat, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme. Kako u predmetnom slučaju sud iz izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da li za cestu na kojoj se predmetna prometna nesreća dogodila postoji prometni elaborat, a svjedok EŠ, kao pročelnik nadležnog upravnog odjela, ističe da je predmetna cesta izgrađena prije 20, 30 godina, dakle prije stupanja na snagu gore navedenog ZOC-a te da za istu ne postoji prometni elaborat, to tuženik nije bio u obvezi postaviti ikakav prometni znak niti signalizaciju na mjestu gdje se predmetna nesreća dogodila, odnosno tuženik je bio dužan održavati postojeće stanje prometne signalizacije i opreme. Samo u slučaju da je ranije na tom mjestu bio postavljen nekakav prometni znak, tuženik bi bio u obvezi isti ponovno postaviti, međutim sud u konkretnom slučaju nije utvrdio da bi na mjestu gdje se prometna nesreća dogodila postojao prije prometne nesreće prometni znak. Sama činjenica da je tuženik naknadno postavio prometne znakove i signalizaciju, ne može upućivati na odgovornost tuženika, jer je tim činom tuženik dodatno osigurao, u prometnom smislu, mjesto gdje se predmetna prometna nesreća dogodila. I postojeće stanje prometne signalizacije može se mijenjati samo uz prethodne suglasnosti propisane člankom 61. stavkom 4. ZOC-a. Kako mjesto gdje se prometna nesreća dogodila nije bilo obilježeno prometnim znakovima, tužitelj je bio dužan poštivati prometna pravila, a to u konkretnom slučaju znači propuštanje vozila vozačice OŠ koje je nailazilo s njegove desne strane (utvrđeno predmetnim nalazom i mišljenjem vještaka). Sud u parničnom postupku nije vezan za oslobađajuću presudu u prekršajnom postupku.

20. U odnosu na žalbene navode kojima tužitelj iznosi da nije imao priliku raspravljati u prvostupanjskom postupku valja navesti da su oni neosnovani, jer sud nije vezan niti pravnom osnovom tužbe, a niti materijalnim propisom za koji tužitelj drži da ga je trebalo primijeniti.

21. Iako je točno da se prometni znakovi postavljaju ako to sigurnost prometa zahtjeva neosporno je da se mjesto nesreće koja je povod tužbenom zahtjevu dogodilo u gusto naseljenom mjestu relativno uskih ulica s brojnim odvojcima i dvorišnim izlazima pa je dužnost svih sudionika u takvim okolnostima uložiti maksimalnu pažnju kako bi prometne nesreće bile izbjegnute. Upravo tako proizlazi i iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka.

22. Odluka o troškovima pravilna je i zakonita, time da tužitelj određeno niti ne prigovara načinu obračuna te broju i vrstama radnji za koje je dosuđen parnični trošak, a ovaj sud na pravilnost iste ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

23. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu, 30. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević