Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5745/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Darku Grafu, odvjetniku iz odvjetničkog društva Alija Hrastinski & Graf, protiv tužene ŽU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], S 65, zastupane po punomoćniku Željku Stankoviću, odvjetniku iz Siska, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini poslovni broj P-366/2023-30 od 25. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini poslovni broj P-366/2023-30 od 25. listopada 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tužitelj SU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica]/K, u naravi "Kuća i Dvorište", površine 568 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige koju Općinski sud u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Glina, vodi za k. o. [katastarska općina], pa je tuženica ŽU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna trpjeti upis brisanja njezinog prava vlasništva na toj nekretnini i istovremeni upis prava vlasništva u korist tužitelja SU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na istoj nekretnini, u cijelosti, po pravomoćnosti ove presude, u roku od 15 dana.

2. Provedba ove presude u zemljišnoj knjizi povjerava se Općinskom sudu u Sisku, Zemljišnoknjižnom odjelu Glina.

3. Nalaže se tuženici ŽU, S 65, S, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju SU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2691,34 eura

(dvijetisućešestodevedesetjedaneurotridesetčetiricenta) uvećane za iznos zakonskih zateznih kamata koje na iznos tih troškova teku od 25. listopada 2024. kao dana donošenja ove presude pa do isplate, obračunatih po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužitelju SU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženiku ŽU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nadoknadi parnični

trošak

u

iznosu

od

2476,25

eura

(dvijetisućečetristosedamdesetšesteuradvadesetpetcenta) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. listopada 2024. godine kao dana donošenja presude do isplate u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj.

3. Tužitelj se žali protiv presude zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti, sukladno navodima žalbe, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da je dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica]/K, u naravi "Kuća i Dvorište", površine 568 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige koju Općinski sud u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Glina, vodi za k. o. [katastarska općina], pa je tuženica dužna trpjeti upis brisanja njezinog prava vlasništva na toj nekretnini i istovremeni upis prava vlasništva u korist tužitelja na istoj nekretnini, u cijelosti, po pravomoćnosti presude.

6. Odredba čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje: ZV) propisuje koji su sve pravni temelji stjecanja prava vlasništva pa tako: vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

7. Iz sadržaja tužbe proizlazilo bi da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

8. Sud prvog stupnja nakon provedenog dokaznog postupka (uvidom u isprave, uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke, saslušanjem svjedoka te tužitelja) utvrđuje slijedeće:

-da je tužena upisana kao vlasnica predmetne nekretnine-čest. kat. broj 9/K Kuća i Dvorište površine 568 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

-da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Glini od 11. veljače 1997. na temelju pravomoćne i izvršne presude od 26. rujna 1996. broj P- 105/96, te pravomoćnog Rješenja o ovrsi od 27. studenog 1996. broj I-80/96 dozvoljen besteretan otpis čest. kat. broj 9/K Kuća i Dvorište upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 568 m2, kao vlasništvo SU i GU te prijenos u novi zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist ŽU,

-da je presudom Općinskog suda u Glini od 26. rujna 1996. pod poslovnim brojem P-105/96 utvrđeno da je ŽU vlasnik nekretnina čest. kat. broj 9k Kuća broj 3. i Dvorište sa 158 čhv upisana u zemljišnoknjižni uložak broj 252 k.o. [adresa]

-da iz obrazloženja navedene presude proizlazi da se SU i DU nisu protivili tužbenom zahtjevu jer znaju da je ŽU sa svojim suprugom predmetne nekretnine kupila od Ž G ili ZU i da su izjavili da nikada nisu uživali prijeporne nekretnine, dok su na zapisniku od 26. rujna 1996. naveli da se ne protive tužbenom zahtjevu te je tužiteljica na temelju pravomoćno navedene presude stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini,

-da je vještak u izrađenom nalazu i mišljenju česticu 9/K identificirao i ista predstavlja samostalnu zasebnu parcelu Funduš,

-da iz fotografija koje priležu spisu proizlazi da je lijevi susjed ŽU s ogradom tužitelj SU, na svojoj čestici broj 147, a desni susjed TU,

-da je stanje Funduša potvrđeno je saslušanjem tužene i svjedoka IU i ČU, kao i da je svjedok TU potvrdio da se njegova parcela nalazi do parcele tužitelja,

-dakle da se predmetna nekretnina nalazi se u vlasništvu i posjedu tužene, uredno ograđena sa strane i preko puta.

9. Slijedom navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da tužitelj ni na koji način nije dokazao da je stekao pravo vlasništva na navedenoj nekretnini, pa zahtjev tužitelja odbija i odlučuje kao u izreci presude.

10. U pravu je tužitelj kada navodi da se odluka suda prvog stupnja o (ne) ispunjenju materijalnopravnih pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću, barem za sada ne može ispitati jer u presudi nisu dani jasni i određeni razlozi glede postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. ZV, pa ovaj sud ne može ispitati pobijanu presudu kojom je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva, čime je u postupku počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju osnovano ukazuje tužitelj u žalbi.

11. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari.

12. Odredbom čl. 18. st. 1. ZV propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja,.

13. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, ostaj e miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet (st. 2.).

14. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 3.). Izvanredna dosjelost je inačica dosjelosti, za koju vrijedi u načelu ono što i za svaku redovitu dosjelost, ali specifičnost je u tome da se na taj način pravo vlasništva može steći u odnosu na samostalnog posjednika stvari čiji posjed nema sve pozitivne kvalitete, potrebne za dosjelost (redovnu), ako mu je posjed barem pošten, a traje znatno više vremena nego što se to traži za redovitu dosjelost.

15. Poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten odnosno ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, ne dolazi u obzir nikakvo stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa niti putem izvanredne.

16. Međutim, ukoliko su postojale okolnosti zbog kojih je tužitelj opravdano vjerovao da je vlasnik predmetne nekretnina (jer je kako to tvrdi posjed predmetne nekretnine zajedno s pravnim prednicima vršio unatrag 100 godina i jer mu vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao) onda sama okolnost što je tužena u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnici na temelju presude poslovni broj P-105/96 ne čini posjed tužitelja nužno nesavjesnim.

17. Naime nije sporno da je između ovdje tužene (kao tužiteljice) i ovdje tužitelja kao tuženika ad/1. i GU ( kao tuženika ad/2.) vođen postupak radi utvrđenja vlasništva predmetne nekretnine, da se ovdje tužitelj i DU nisu protivili tužbenom zahtjevu (koju nekretninu je ovdje tužena sa svojim suprugom kupila od Ž G i ZU) i da su izjavili da nikada nisu uživali predmetnu nekretninu, pa je presudom Općinskog suda u Glini od 26. rujna 1996. pod poslovnim brojem P-105/96 utvrđeno da je ŽU (ovdje tužena) vlasnik nekretnina čest. kat. broj 9k Kuća broj 3. i Dvorište sa 158 čhv upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

18. Međutim, tužitelj je tijekom postupka, a što sada ponavlja i u žalbi tvrdio da je u navedenom parničnom postupku (a očito i druge stranke, pa tako i ovdje tužena) bio u zabludi o predmetu raspravljanja, konkretno-o identitetu nekretnine o kojoj se u tom postupku raspravljalo.

19. Naime, kako to proizlazi iz sadržaja podneska tužitelja od 26. listopada 2023., što potvrđuje i tužitelja u danom iskazu, tužena je 1996., nakon Domovinskog rata njega i sada pok. rođaka GU tražila da se "odreknu vlasništva" na nekretnini u selu [adresa] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na kojoj se nalazila obiteljske kuća tužene u kojoj je stanovala, kako bi mogla ostvarit pravo na obnovu, pritom ne sumnjajući u ispravnost zemljišnoknjižnih podataka. Tom pritom dali su izjavu kojom se "odriču" prava vlasništva na predmetnoj k. č. [katastarska čestica]/K k. o. [katastarska općina], umjesto na k.č.

9/10 k. o. [katastarska općina], koja nekretnina se nalazi u istoj katastarskog općini, ali na drugoj lokaciji u selu [adresa]. Tim više što u navedenom postupku nije bio proveden očevid na licu mjesta.

20. Navedenu bitnu okolnost, pozivanje tužitelja na zabludu glede identiteta nekretnine vezano za koju se vodio postupak poslovni broj P-105/96, sud prvog stupnja očito pogrešno ne smatra bitnom za odluku o zahtjevu tužitelja, pa tako nije cijenio niti iskaze tužitelja, saslušanih svjedoka i dostavljenu dokumentaciju (uz podnesak tužitelja od 26. listopada 2023.) radi čega odluka u tom dijelu ne sadrži nikakve razloga, pa se ne može ni ispitati.

21. Tako uopće nije utvrđivano je li tuženica vlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i je li u odnosu na predmetnu nekretninu ostvarila pravo na obnovu.

22. Osim toga, sud očito prihvaća iskaze svjedoka IU i ČU (kćerke tuženice) glede posjeda predmetne nekretnine, a nasuprot tme ne cijeni iskaze tužitelja i ostalih svjedoka (CU, MU, ZU, NU), koji tvrde suprotno, da se upravo tužitelj nalazi u posjedu predmetne nekretnine, kao i da se na istoj nalazila stara kuća (koja je srušena, no nije utvrđeno na koji način).

23. U takvoj situaciji, sama okolnost da je između stranaka (u obrnutim ulogama) vođen postupak poslovni broj P-105/96 kojim je tužena utvrđena vlasnicom predmetne nekretnine, da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama (od 1997. godine) odnosno u katastru (od 2021.) upisana kao njezino vlasništvo, ne čini samo za sebe posjed nepoštenim - ako je tužitelj za cijelo vrijeme posjedovanja - prema okolnostima konkretnog slučaja, primjerice: u situaciji kada mu posjed nitko nikada nije osporavao iako je, kako to tvrdi, na nekretninama vršio vlasničkopravna ovlaštenja, a upisana vlasnica bila potpuno pasivna u iskazivanju ikoje vlasničke ovlasti na istim nekretninama i svojatanju nekog prava na njima (pokretanje postupka radi predaje u posjed, smetanja i dr.) imao razloga osnovano vjerovali da posjed vrši kao vlasnik.

24. Kako za sada nisu utvrđene odlučne okolnosti vezane za vlasništvo tužitelja, iz svih naprijed navedenih razloga na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

25. U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja ispitat će sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te na temelju nespornih činjenica, kao i onih utvrđenih, na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (čl. 8. ZPP), potpuno i pravilno utvrdi činjenično stanje (po potrebi i ponovnim, detaljnijim saslušanjem tužitelja te kćeri tužene) utvrditi je li tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine, pa ako utvrdi da je bio, tada je potrebno utvrditi o kakvom se posjedu radilo i kroz koje vrijeme je vršen, kao i je li, s obzirom na okolnosti slučaja tužitelj bio pošteni posjednik predmetne nekretnine, s obzirom na stjecanje prava vlasništva tužene na temelju sudske presude.

26. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP

U Zagrebu 30. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović