Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4620/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari tužiteljice JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tuženika ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženice ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženice VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženika ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 5. tuženika ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Švec, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 5. tuženika protiv presude i presude na temelju priznanja Općinskog građanskog suda Zagrebu poslovni broj P- 163/2021-45 od 24. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se kao nedopuštena žalba 5. tuženika protiv presude na temelju priznanja Općinskog građanskog suda Zagrebu poslovni broj P-163/2021-45 od 24. lipnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba 5. tuženika i u odnosu na 5. tuženika potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda Zagrebu poslovni broj P-163/2021-45 od 24. lipnja 2024. u točkama I, III i IV izreke.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev 5. tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine zk.č.br. 4843 kuća broj 13 i dvorište, [adresa], površine 2117 m2, upisane u novi zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što odgovara k. č. br. [katastarska čestica], upisane u posjedovnom listu 3964 k. o. [katastarska općina], što su 1. tuženik ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženica ŠS, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženica VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženik ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženik ĐS, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice JS u dijelu u kojem predlaže naložiti tuženicima izdavanje tabularne isprave za upis tužiteljičinog vlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnu knjigu, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda.

III. Nalaže se 5. tuženiku ĐS naknaditi tužiteljici JS parnični trošak u iznosu od 2.337,79 EUR u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev 5. tuženika ĐS za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.950,00 EUR."

2. Protiv te presude i presude na temelju priznanja žali se 5. tuženik zbog svih žalbenih razloga te traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je djelomično neosnovana, a djelomično nedopuštena.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14 i 70/19, 80/22), na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje 5. tuženik ističe u žalbi. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

5. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu, te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje. Zbog navedenoga nije bilo potrebno provoditi dokaz uvidom u spis suda prvog stupnja poslovni broj P3533/2003, a niti je zbog toga počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a. Isto tako, nije došlo niti do povrede prava na pošteno suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske odnosno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Žalitelj u žalbi preocjenjuje izvedene dokaze, ali njegovu ocjenu izvedenih dokaza ovaj sud kao drugostupanjski ne prihvaća.

6. Sud prvog stupnja je i pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 12. siječnja 2021. navodi kako su u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb upisani tužiteljica i tuženici te njihovi pravni prednici kao suvlasnici nekretnina. Kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 4842/1 oranica Jelekovići, površine 623 m2 i zk.č.br. 4842/3 dvorište Jelekovići, površine 1274 m2 upisani su tužiteljica u 1/9 dijela, 1. tuženik u 5/9 dijela, 2. tuženica u 1/9 dijela, 4. tuženik u 1/9 dijela i 5. tuženik u 1/9 dijela. Nadalje, kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 4844/1 vrt kod kuće u [adresa] površine 149 m2, zk.č.br. 4844/2 dvorište, vrt kod kuće u [adresa] površine 153 m2 upisani su tužiteljica u ¼ dijela, SS u ¼ dijela, 3. tuženica u ¼ dijela i MS u ¼ dijela. Kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.č.br. 4843 oranica pod kućom u [adresa] površine 114 čhv upisani su tužiteljica u ¼ dijela, SS u ¼ dijela, 3. tuženica u ¼ dijela i MS u ¼ dijela. Kao vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.č.br. 4845 vrt kod kuće u [adresa] površine 68 čhv upisana je tužiteljica. Nadalje navodi kako je potvrđenim geodetskim elaboratom RN br. 20/2020. k. o. [katastarska općina] Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Klasa:

932-06/19-02/6910, Urbroj: 251-15-02-20-5 od 17. ožujka 2020., odnosno prijavnim listom br. 2. za zemljišnu knjigu formirana nova k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 13 i dvorište, [adresa] površine 2117 m2 u cijelosti od k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 1274 m2, k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 153 m2, k. č. br. [katastarska čestica] vrt površine 68 čhv, uslijed čega se iste poništavaju. Nadalje ističe da su LS naslijedile ES i OS. ES naslijedio je ĆS, a ĆS naslijedio je i naknadno pronađenu imovinu iza pok. LS. OS naslijedio je ŽS, a ŽS VS te NS i PS. CS naslijedili su US i ZS. US naslijedio je ZS. Tužiteljica nadalje navodi kako je njezin otac ČS koji je umro **.**.1990. i dalje upisan u posjedovnom listu 3964 k. o. [katastarska općina] kao jednini posjednik k. č. br. [katastarska čestica] što odgovara dijelu zk.č.br. 4842/1 i zk.č.br. 4842/3 upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zk.č.br. 4844/1 i dijelu zk.č.br. 4844/2 upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. BS naslijedila je GS, majka tužiteljice, a GS naslijedili su tužiteljica i TS. Navodi kako je pok. ČS sa svojim bratom KS dana 1. veljače 1959. izvršio zamjenu nekretnina, iz kojeg Zapisnika proizlazi kako je ČS zakonito stekao nekretnine Oranica pod kućom i vrt pod kućom ukupne površine 159 čhv od kad ih u cijelosti drži u posjedu i nesmetano uživa i to više od 30 godina, a nakon njegove smrti nastavila ih je uživati majka tužiteljice GS te ih je nakon njezine smrti 10. ožujka 2004. nastavila samostalno posjedovati i uživati tužiteljica. Posjed tužiteljice i njezinih pravnih rednika traje 60 godina, zakonit je, istinit i pošten slijedom čega smatra da je nekretnine stekla dosjelošću temeljem odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predlaže donijeti presudu kojom se utvrđuje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, uz naknadu parničnog troška.

8. U odgovoru na tužbu 1. tuženik je priznao tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe kako su navodi koje je tužiteljica iznijela u tužbi istiniti te da je točno da tužiteljica samostalno posjeduje i uživa nekretnine koje su predmet ovog spora i da su te nekretnine prije nje uživali njeni pravni prednici, otac ČS i majka GS.

9. U odgovoru na tužbu 2. tuženica je priznala tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe kako su navodi koje je tužiteljica iznijela u tužbi istiniti te da je točno da tužiteljica samostalno posjeduje i uživa nekretnine koje su predmet ovog spora i da su te nekretnine prije nje uživali njeni pravni prednici, otac ČS i majka GS.

10. U odgovoru na tužbu 3. tuženica je priznala tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe kako su navodi koje je tužiteljica iznijela u tužbi istiniti te da je točno da tužiteljica samostalno posjeduje i uživa nekretnine koje su predmet ovog spora i da su te nekretnine prije nje uživali njeni pravni prednici, otac ČS i majka GS.

11. U odgovoru na tužbu 4. tuženik je priznao tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe kako su navodi koje je tužiteljica iznijela u tužbi istiniti te da je točno da tužiteljica samostalno posjeduje i uživa nekretnine koje su predmet ovog spora i da su te nekretnine prije nje uživali njeni pravni prednici, otac ČS i majka GS.

12. U odgovoru na tužbu 5. tuženik navodi kako iz dokaza na koje se tužiteljica poziva u tužbi, naročito Zapisnika od 1. veljače 1959. ne proizlazi da bi tužiteljica dosjelošću stekla predmetne nekretnine, jer iz navedenog zapisnika o zamjeni nekretnina između prednika tužiteljice (otac tužiteljice ČS) i prednika 5. tuženika (otac 5. tuženika KS), koji su bili braća, ne proizlazi niti po nazivu niti po površini, da bi tužiteljica dosjelošću stekla predmetne nekretnine. Iz navedenog zapisnika o zamjeni nekretnina se ne može utvrditi da bi se iste odnosile na one nekretnine za koje tužiteljica tvrdi da su bile u posjedu nje i njezinih pravnih prednika više od 60 godina. Stoga smatra da nisu osnovani navodi tužiteljice da bi takav posjed bio zakonit, istinit i pošten, te da bi isti bio stečen dosjelošću sukladno odredbi članka 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Navodi kako je namjera tužiteljice da na nezakonit, neistinit i nesavjestan način uzurpira pravo suvlasništva 5. tuženika, koji je zemljišno–knjižni suvlasnik i suposjednik dvorišta Jelekovići (kčbr. [katastarska čestica]) površine 1274 m2 u 1/9 dijela, upisanog u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja činjenica je tužiteljici dobro poznata. Navodi kako je tužiteljica znala i mogla znati da predmetna nekretnina nije njezina, pa kao nesavjestan posjednik ne može dosjelošću steći pravo na suvlasnički dio predmetne nekretnine, jer za to nije ispunjena osnovna pravna pretpostavka stjecanja prava vlasništva na nekretnini dosjelošću, a to je kakvoća posjeda (čl. 159. st. 1. ZV-a u svezi odredbe čl. 18. ZV-a).

13. S obzirom da su 1. do 4. tuženici priznali tužbeni zahtjev te kako se radi se o zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati sukladno čl. 3. st. 3. ZPP-a, na temelju odredbe čl. 331. st. 1. i 338. st. 5. ZPP-a u odnosu na navedene tuženike donesena je presuda na temelju priznanja.

14. Kako se 5. tuženik žali i protiv presude na temelju priznanja koja je donesena spram 1.-4. tuženika, primjenom čl. 358. ZPP-a njegova žalba je u tom dijelu odbačena jer on nije ovlašten žalbom pobijati presudu na temelju priznanja koja je donesena u odnosu nao stale tuženike, a ne njega.

15. Između tužiteljice i 5. tuženika nije sporno koja je nekretnina predmet postupka, odnosno od kojih je nekretnina parcelacijskim elaboratom formirana nova zk.č.br. 4843 k. o. [katastarska općina], nije sporno tko su upisani suvlasnici nekretnina od kojih je formirana nova zk. čestica, a nije sporno ni tko su pravni slijednici pojedinih upisanih suvlasnika. Međutim, sporno je, je li 5. tuženik u posjedu dijela predmetne nekretnine te s tim u vezi, je li posjed tužiteljice zakonit, istinit i pošten, a time i jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

16. Izveden je dokaz očevidom na licu na kojem je tužiteljica pokazala nekretninu koja je predmet spora. Nekretnina u naravi predstavlja livadu s 2 objekta. Jedan objekt je ruševna kuća, a jedan je kuća, kućnog broja 13. Nekretnina je omeđena sa zapadne i južne strane prometnicom. Nekretnina je ograđena sa sjeverne strane te na tom dijelu graniči s nekretninom 4. tuženika prema njegovom kazivanju na očevidu. Nekretnina na sjeveru i zapadu graniči s nekretninom koja je nekada bila u vlasništvu 2. Tuženice, ali je u međuvremenu prodana. Te dvije nekretnine nisu međusobno odvojene, ali su 2. tuženica i tužiteljica pokazale međaški kamen i među između tih nekretnina. Petotuženik ističe da njemu pripada dio nekretnine koja je predmet spora i to zapadni dio između prometnice na zapadnoj međi i prostora koji je 4 metra udaljen od ograde nekretnine koja je nekada bila u vlasništvu 2. tuženice, a koja će na skici vještaka biti označena točkama A i B.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Vladivoja Relića proizlazi da je nekretnina koja je predmet spora, prema tome kako ju je pokazala tužiteljica na očevidu, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Čestica je izgrađena i na njoj se nalaze kuća prizemnica br. 13 te ruševni objekt. Preostala površina predmetne čestice u naravi je prekrivena travom. Prema pokazivanju 5. tuženika na očevidu sporni dio predmetne k. č. [katastarska čestica] odnosi se na njezin zapadni dio na kojemu se nalazi i ruševni objekt. Sporni dio je sa zapadne strane određen [adresa], s južne strane [adresa], a sa sjeverne strane ogradama prema k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. S istočne strane granica spornog dijela k. č. [katastarska čestica] nije označena vidljivim oznakama, ali se prema pokazivanju 5. tuženika na očevidu ta granica nalazi na udaljenosti u iznosu od 4 metra istočno od postojeće istočne ograde k. č. [katastarska čestica] te se u neprekinutom pravcu pruža sve do južne granice predmetne k. č. [katastarska čestica], odnosno do [adresa].

Na situaciji br. 1 prikazano je stvarno stanje predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a označena je točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A. Sporni zapadni dio k. č. [katastarska čestica], prema tome kako ga je pokazao 5. tuženik na očevidu na situaciji br. 1 označen je točkama A-B- C-D-E-F-1-2-A te crvenim zaokruženim slovom „S“. Površina predmetne k. č. [katastarska čestica], prema stanju evidencije katastra iznosi 2117 m2. Sporna površina prema tome kako ju je pokazao 5. tuženik na očevidu, a koja je na situaciji br. 2 označena točkama A- B-C-D-E-F-1-2-A te zaokruženim slovom „S“, površine 1056 m2, prema stanju čestica u katastru u k. o. [katastarska općina], odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (A- B-C-D-E-F-1-2-A). Čestica je u svojoj ukupnoj površini od 2117 m2 upisana u posjedovni list broj 3964. Upisana osoba na navedenoj k. č. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 2117 m2 prema aktivnim podacima u katastarskom operatu je RS. Kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora (identifikacije) sporna površina prema tome kako ju je pokazao 5. tuženik na očevidu, a koja je na situaciji br. 2 označena točkama A-B-C-D-E-F-1-2-A te zaokruženim slovom „S“, površine 1056 m2, prema stanju čestica u zemljišnoj knjizi u k. o. [katastarska općina], odgovara dijelu zk.č. 4842/3, k. o. [katastarska općina] (A-B-5-6-1-2-A), P= 248 m2, zk.č. 4843, k. o. [katastarska općina] (3-4-5-6-F-3), P= 410 m2 (114 čhv), zk.č. 4844/2, k. o. [katastarska općina] (C-B- 5-4-C), P= 153 m2, zk.č. 4845, k. o. [katastarska općina] (E-D-C-4-3-E), P= 245 m2 (68čhv).

18. Uvidom u posjedovni list br. 3964 i povijest promjena na katastarskim česticama utvrđeno je da je pravni prednik tužiteljice, njezin otac ČS od 1995. upisan kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] površine 2117 m2, koja u cijelosti odgovara novoformiranoj zk.č.br. 4843 upisanoj u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kako to proizlazi iz prijavnog lista br. 2 za zemljišnu knjigu i nalaza mišljenja vještaka dipl. ing. geod. Vladivoja Relića.

19. Iz zapisnika od 1. veljače 1959. proizlazi kako su istim ČS, otac tužiteljice i KS, otac 5. tuženika zamijenili nekretnine. ČS dao je nekretnine koje se sastoje od katastarskih čestica oranica ''VRBINA'' površine 61 čhv i oranica ''IZNAD GRED'' površine 121 čhv, dok je KS zauzvrat RS dao oranicu pod kućom površine 101 čhv i vrt pod kućom u dva dijela, prvi površine 25 čhv i drugi površine 33 čhv.

S obzirom da je 5. tuženik izričito osporio vjerodostojnost navedenog zapisnika, kao i da bi se na istom nalazio potpis njegovog oca KS, a tužiteljica nije predložila druge dokaze radi utvrđivanja vjerodostojnosti navedene isprave i valjanost potpisa, to pravilno sud prvog stupnja navedeni zapisnik nije cijenio kao vjerodostojnu ispravu u ovom postupku, iako je tužiteljica sudu predočila i izvornik isprave.

Osim navedenih razloga, tijekom postupka nisu identificirane nekretnine koje su navedenu u tom zapisniku te nije bilo moguće utvrditi je li tim zapisnikom izvršena zamjena dijela nekretnine koja je predmet ovog spora.

20. Međutim, pravilno sud prvog stupnja temeljem iskaza svjedoka AS, FS i IS kao i iskaza tužiteljice utvrdio pravno odlučne činjenice.

20.1. Temeljem iskaza svjedoka IS, koji u susjedstvu živi već 70 godina, a na nekretnini je viđao samo obitelj tužiteljice te tvrdi da su kuću na nekretnini napravili upravo roditelji tužiteljice, zatim iskaza tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je dio nekretnine njezin otac stekao 1959. zamjenom s bratom i iskaza 4. tuženika koji svoja sjećanja o tome da je na nekretnini oduvijek bila obitelj tužiteljice, veže za razdoblje od 1960. pa nadalje, kao i iz činjenice da su 1. do 3. tuženici priznali činjenične navode tužbe, a kao članovima šire obitelji i upisanim suvlasnicima, koji su ujedno i vlasnici susjednih nekretnina predmetnoj pa stoga zasigurno imaju neposrednih saznanja o posjedu predmetne nekretnine, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je otac tužiteljice ČS stupio u posjed predmetne nekretnine 1959.

Pravilno je ocijenjen istinitim navod tužiteljice da je došlo do dogovora između njezinog oca i njegove braće oko toga tko će uživati koji dio zemlje.

Da je postojao dogovor, proizlazi i iz činjenice da je godinama posjedovno stanje identično, godinama nekretninu koriste isključivo tužiteljica i njezina obitelj i nitko im u tome nije smetao, nitko nije svojatao nekretninu ili dio nje, niti je prema njima upućivao bilo kakve zahtjeve u vezi s nekretninom ili nekim njezinim dijelom pa tako ni 5. tuženika.

20.2. Nakon što je otac tužiteljice stupio u posjed, zajedno sa svojom obitelji posjedovao je navedenu nekretninu, sagrađena je kuća u kojoj su živjeli, obrađivali su nekretninu i održavali je. Nakon njegove smrti, posjedovati nekretninu je nastavila njegova supruga GS, majka tužiteljice, a potom i tužiteljica koja je i danas u posjedu nekretnine na način da istu održava zajedno sa svojim bratom J.

20.3. Osim toga, od 1995. ČS je u katastarskoj evidenciji upisan kao posjednik nekretnine koja je predmet ovog postupka.

21. Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju po pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (čl. 388. st. 2.). Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredom čl. 2. ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (čl. 388. st. 3.).

21.1. Kako je prednik tužiteljice ČS u posjedu nekretnine od 1959., to se radi donošenja odluke o zahtjevu tužiteljice ima primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u to vrijeme, dakle pravna pravila Općeg građanskog zakonika - dalje:

OGZ, koji se primjenjuje temeljem čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/91) kao pravna pravila.

21.2. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati način stjecanja (paragraf 1477.).

21.3. Na temelju provedenih dokaza, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da su tužiteljica i njezini prednici pošteni posjednici spornih nekretnina, Naime, iz provedenih dokaza proizlazi da je otac tužiteljice sklopio ugovor o zamjeni pa je time njegov posjed zakonit te je opravdano vjerovao da nekretnina pripada slijedom čega je njegov posjed i pošten.

21.4. Posebno treba dodati da ovaj sud zaključuje da je tužiteljica svojim iskazom, a povezano sa ostalim dokazima, dokazala da je 1959. postignut dogovor o zamjeni između oca tužiteljice i oca 5. tuženika, što znači da je posjed tužiteljice i njenog oca bio i zakonit.

Kako je tužiteljica sa svojim pravnim prednicima u posjedu predmetne nekretnine od 1959., a vrijeme dosijedanja započelo je dok je OGZ bio na snazi, istekom 10 godina od početka dosijedanja (dakle do 1969.) prednici tužiteljice stekli su pravo vlasništva primjenom OGZ-a.

22. Pri tome, pravilan je i zaključak suda prvog stupnja da sama činjenica upisanog stanja u zemljišnim knjigama za koje zemljišnoknjižno stanje su tužiteljica i njezini pravni prednici znali, ne čini posjed nepoštenim, budući da su se oni pouzdali u stanje u katastru i faktično posjedovno stanje. Posjed je i istinit jer nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

23. Slijedom navedenog, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je tužiteljica poštena posjednica predmetnih nekretnina, da je dosjelost počela teći 1959., a da je vrijeme potrebno za dosjelost propisano paragrafom 1477. OGZ-a, proteklo prije podnošenja tužbe pa je tužiteljica stekla pravo vlasništva spornih nekretnina dosjelošću, zbog čega je njezin tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću valjano prihvaćen.

24. I odluka o trošku tužiteljice pravilno je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a.

25. Kako 5. tuženik nije uspio sa žalbom odbijen je kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a.

U Zagrebu 30. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević