Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2542/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Suzane Radaković kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Marijana Vugića kao članova vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice LŠC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tužiteljice MŠC OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih po punomoćnici Petri Vuksanović i dr., odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vuksanović i partneri d.o.o. u Rijeci, protiv tužene Republike Hrvatske OIB:52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi I i II-tužiteljica protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe uz Krku poslovni broj P-632/2024-6 od 17. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba I i II-tužiteljica kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe uz Krku poslovni broj P-632/2024-6 od 17. travnja 2025.

II Odbija se zahtjev I i II-tužiteljica za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-632/2024-6 od 17. travnja 2025. odbijen je tužbeni zahtjev koji je glasio: "Utvrđuje se da tužiteljice 1.LŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. VŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekle pravo vlasništva na k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuju po pravomoćnosti ove presude na upis prava vlasništva na citiranoj nekretnini uz istovremeni ispis tuženika, a što je tuženik dužan trpjeti.", kao u stavku I izreke prvostupanjske presude.

1.2. U stavku II izreke iste presude naloženo je I i II-tužiteljicama da tuženoj naknade parnični trošak u iznosu od 600,00 eura.

2. Protiv navedene presude žale se I i II-tužiteljice zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude te se presuda kao takva može ispitati. Ujedno se u prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Iz činjenica što ih je utvrdio prvostupanjski je sud izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je utemeljio presudu. Time je ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 56. st. 1. u vezi čl. 14. st. 2.a i čl. 16. te čl. 17. st. 1. Zakona o šumama ("Narodne novine" br. 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 145/23, 36/24 i 145/24, dalje: Zakon o šumama) u vezi čl. 159. st. 1., 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV), na koji žalbeni razlog ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP. Međutim i uz odgovarajuću primjenu mjerodavnih odredbi čl. 56. st. 1. u vezi čl. 14. st. 2.a i čl. 16. st. 1. te čl. 17. st. 1. Zakona o šumama, o zahtjevu I i II-tužiteljica se jednako odlučuje kao što je u osporenoj presudi odlučio prvostupanjski sud.

6. Načini stjecanja prava vlasništva na nekretninama propisani su odredbom čl. 114. st. 1. ZV tako da se vlasništvo nekretnina može steći na temelju pravnog posla, na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. U predmetnom je slučaju prvostupanjski sud pravilno otklonio kao neosnovano pozivanje I i II-tužiteljica na nasljeđivanje kao osnovu stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine zk.č.br. 2433/179 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odjela Krk. Za razliku od žalbenih navoda i bez obzira što je predmetna zk.č.br. 2433/179 nastala cijepanjem zk.č.br. 2433/175, odlučno je načelo po kojem nitko ne može na drugoga prenijeti više prava no što ga sam ima (Nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet) pa tako ni prednica I i II- tužiteljica pok. LŠ nije na slijednike mogla prenijeti vlasništvo nekretnine koja je 1988., dakle prije njezine smrti 1990., uknjižena kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Šumskog gospodarstva Delnice OOUR Senj.

7.1. U onom dijelu u kojem se pozivanje I i II-tužitelja na nasljeđivanje odnosi na sljedništvo u posjedovanju predmetne nekretnine kao pretpostavke stjecanja prava vlasništva na temelju zakona – dosjelošću sukladno čl. 159. st. 1., 3. i 4. ZV, valja reći kako I i II-tužiteljice načelno utemeljeno ukazuju na računanje roka dosjedanja i prije 8. listopada 1991. jer su predmetne nekretnine bile u društvenom vlasništvu. Ovo stoga jer je dana 8. listopada 1991. odredbom čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91, dalje: ZID ZOVO) stavljena izvan snage i odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/80 i 36/90, "Narodne novine" br. 53/91) kojom je bilo onemogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, čime je od 8. listopada 1991. bilo moguće stjecati pravo vlasništva dosjelošću i na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu. Odredbom čl. 388. st. 4. ZV u izvornom tekstu ("Narodne novine" br. 91/96, dalje: ZV/96) bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo i prije tog dana. Nakon odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I- 58/1997, U-I-235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 od 17. studenoga 1999. kojom se ukida ista odredba, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 114/01) izmijenjena je izvorna odredba čl. 388. st. 4 ZV i od 13. prosinca 2001. se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

7.2. Polazeći od st. 1. čl. 1. st. 1. Protokola I uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine, Međunarodni ugovori" br. 6- 142/99 i 13-69/17, dalje: Konvencija) i u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Republike Hrvatske po zahtjevu br. 35298/04, nije sporno da izmjena čl. 388. st. 4 ZV iz 2001. predstavlja zakonito miješanje javne vlasti sa legitimnim ciljem zaštite prava onih koji su mogli pretrpjeti posljedice primjene čl. 388. st. 4 ZV/96 no takvo miješanje neće biti razmjerno ukoliko izostaje kakva šteta u odnosu na prava trećih osoba, i to iz razloga što pojedini građani ne bi trebali snositi posljedice koje proizlaze iz greške javne vlasti pri donošenju neustavnog propisa.

8.1. Predmetna zk.č.br. 2433/179 uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu je tužene i identificirana je na očevidu kao šuma a nalazi se u obuhvatu gospodarske jedinice Glavotok šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Kao što je propisano odredbama čl. 14. st. 2.a, čl. 16. st. 1. i čl. 17. st. 1. Zakona o šumama a vezano za šume i/ili šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, posjednik je pravna osoba ovlaštena za gospodarenje šumama i to kao javni šumoposjednik. U tom je smislu u posjedovnom listu br. 465 k. o. [katastarska općina] upisano Javno poduzeće Hrvatske šume (slijednik kojega je Hrvatske šume d.o.o.) Uprava šuma Podružnica Senj.

8.2. Obzirom da je odredbom čl. 56. st. 1. Zakona o šumama propisano da se šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu se otuđivati iz vlasništva Republike Hrvatske a ujedno je člankom 57. istog zakona zabranjeno neovlašteno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta, I i II-tužiteljice se u izostanku pretpostavke posjedovanja iz čl. 159. st. 1., 3. i 4. ZV ne mogu s uspjehom pozivati na izvanrednu dosjelost.

9. Činjeničnim navodima iz tužbe i tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom I i II- tužiteljice su odredile činjeničnu osnovu na kojoj temelje svoj zahtjev. Neodređeni navod iz tužbe podnesene 2018. o posjedovanju predmetne nekretnine u razdoblju preko 100 godina ne bi upućivao na to da je vrijeme od 40 godina potrebno za dosjelost proteklo do 6. travnja 1941. a to ne potvrđuju ni rezultati provedenog dokaznog postupka. Budući da I i II-tužiteljice suprotno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1. i čl. 299. ZPP nisu dokazale ostvarenje pretpostavki za dosjelost prije 6. travnja 1941., nema uvjeta za primjenu pravnog pravila iz § 1472. Austrijskog općeg građanskog zakonika ("Justizgesetzsammlung" br. 1/11).

10. Slijedom navedenog i primjenom čl. 368. st. 2. ZPP valjalo je odbiti žalbu I i II- tužiteljica kao neosnovanu i odlučiti kao u stavku I izreke.

11. Nije prihvaćen zahtjev I i II-tužiteljica za naknadu troška sastava žalbe, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku II izreke.

U Zagrebu 30.rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Suzana Radaković