Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: P-651/2019-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Andreji Žigante, u pravnoj stvari tužiteljice NN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Marčan i partneri d.o.o., odvjetnicima iz Rijeka, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kožul i Petrinović iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 4. lipnja 2025. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, punomoćnika tuženika, te objavljene 30. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je ništava odredba čl. 6. točka 2. Ugovora o kreditu kojeg su stranke zaključile 7. lipnja 2005. u dijelu u kojem je tuženik ovlašten mijenjati kamatnu stopu u skladu s važećim odlukama banka kao i da nisu zakonite odluke tuženika o promjenama kamatnih stopa.
II. Utvrđuje se da je ništava odredba čl. 3. točka 2. Ugovora o kreditu odnosno obveza tužiteljice da će plaćati kredit u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti obračunatim po srednjem tečaju banka za CHF za devize na dan dospijeća odnosno na dan plaćanja, Ugovora o kreditu kojeg su stranke zaključile 7. lipnja 2005.
III. Tuženik je dužan u roku od 15 dana platiti tužiteljici iznos od 6.126,39 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na
- iznos od 22,74 eura od 1.7.2006. pa do isplate
- iznos od 22,73 eura od 22.7.2006. pa do isplate
- iznos od 22,61 eura od 26.8.2006. pa do isplate
- iznos od 22,72 eura od 5.9.2006. pa do isplate
- iznos od 22,73 eura od 3.10.2006. pa do isplate
- iznos od 22,68 eura od 3.11.2006. pa do isplate
- iznos od 22,56 eura od 1.12.2006. pa do isplate
- iznos od 22,35 eura od 1.1.2007. pa do isplate
- iznos od 22,19 eura od 1.2.2007. pa do isplate
- iznos od 22,18 eura od 3.3.2007. pa do isplate
- iznos od 22,18 eura od 5.4.2007. pa do isplate
- iznos od 21,89 eura od 1.5.2007. pa do isplate
- iznos od 21,66 eura od 1.6.2007. pa do isplate
- iznos od 21,49 eura od 1.7.2007. pa do isplate
- iznos od 21,62 eura od 1.8.2007. pa do isplate
- iznos od 21,72 eura od 4.9.2007. pa do isplate
- iznos od 35,16 eura od 3.10.2007. pa do isplate
- iznos od 35,07 eura od 3.11.2007. pa do isplate
- iznos od 35,51 eura od 1.12.2007. pa do isplate
- iznos od 35,30 eura od 1.1.2008. pa do isplate
- iznos od 35,93 eura od 1.2.2008. pa do isplate
- iznos od 36,27 eura od 4.3.2008. pa do isplate
- iznos od 72,43 eura od 2.4.2008. pa do isplate
- iznos od 70,62 eura od 3.5.2008. pa do isplate
- iznos od 69,90 eura od 3.6.2008. pa do isplate
- iznos od 70,75 eura od 10.7.2008. pa do isplate
- iznos od 69,51 eura od 4.9.2008. pa do isplate
- iznos od 69,49 eura od 4.9.2008. pa do isplate
- iznos od 70,22 eura od 3.10.2008. pa do isplate
- iznos od 72,09 eura od 3.12.2008. pa do isplate
- iznos od 72,06 eura od 3.12.2008. pa do isplate
- iznos od 85,67 eura od 5.2.2009. pa do isplate
- iznos od 86,02 eura od 4.3.2009. pa do isplate
- iznos od 84,97 eura od 2.4.2009. pa do isplate
- iznos od 84,94 eura od 2.4.2009. pa do isplate
- iznos od 85,10 eura od 6.5.2009. pa do isplate
- iznos od 83,50 eura od 20.6.2009. pa do isplate
- iznos od 82,33 eura od 30.7.2009. pa do isplate
- iznos od 82,60 eura od 14.8.2009. pa do isplate
- iznos od 83,18 eura od 23.9.2009. pa do isplate
- iznos od 83,10 eura od 24.10.2009. pa do isplate
- iznos od 82,46 eura od 26.11.2009. pa do isplate
- iznos od 84,49 eura od 10.2.2010. pa do isplate
- iznos od 85,77 eura od 6.3.2010. pa do isplate
- iznos od 85,45 eura od 9.4.2010. pa do isplate
- iznos od 87,19 eura od 11.5.2010. pa do isplate
- iznos od 86,82 eura od 18.5.2010. pa do isplate
- iznos od 87,44 eura od 16.6.2010. pa do isplate
- iznos od 87,39 eura od 16.6.2010. pa do isplate
- iznos od 91,88 eura od 10.7.2010. pa do isplate
- iznos od 95,41 eura od 4.8.2010. pa do isplate
- iznos od 94,13 eura od 1.9.2010. pa do isplate
- iznos od 92,11 eura od 7.10.2010. pa do isplate
- iznos od 96,25 eura od 4.11.2010. pa do isplate
- iznos od 101,52 eura od 7.12.2010. pa do isplate
- iznos od 87,06 eura od 8.1.2011. pa do isplate
- iznos od 88,31 eura od 5.2.2011. pa do isplate
- iznos od 86,76 eura od 3.3.2011. pa do isplate
- iznos od 86,98 eura od 6.4.2011. pa do isplate
- iznos od 93,26 eura od 10.5.2011. pa do isplate
- iznos od 93,83 eura od 7.6.2011. pa do isplate
- iznos od 99,05 eura od 4.7.2011. pa do isplate
- iznos od 96,28 eura od 4.8.2011. pa do isplate
- iznos od 93,26 eura od 7.9.2011. pa do isplate
- iznos od 92,87 eura od 8.10.2011. pa do isplate
- iznos od 70,16 eura od 5.11.2011. pa do isplate
- iznos od 71,17 eura od 3.12.2011. pa do isplate
- iznos od 72,05 eura od 11.1.2012. pa do isplate
- iznos od 72,12 eura od 9.2.2012. pa do isplate
- iznos od 71,42 eura od 7.3.2012. pa do isplate
- iznos od 71,80 eura od 7.4.2012. pa do isplate
- iznos od 72,03 eura od 5.5.2012. pa do isplate
- iznos od 71,48 eura od 5.6.2012. pa do isplate
- iznos od 71,56 eura od 6.7.2012. pa do isplate
- iznos od 71,12 eura od 7.8.2012. pa do isplate
- iznos od 70,26 eura od 8.9.2012. pa do isplate
- iznos od 71,07 eura od 6.10.2012. pa do isplate
- iznos od 71,41 eura od 8.11.2012. pa do isplate
- iznos od 71,04 eura od 6.12.2012. pa do isplate
- iznos od 69,36 eura od 10.1.2013. pa do isplate
- iznos od 70,68 eura od 9.2.2013. pa do isplate
- iznos od 70,73 eura od 2.3.2013. pa do isplate
- iznos od 70,13 eura od 6.4.2013. pa do isplate
- iznos od 68,39 eura od 16.5.2013. pa do isplate
- iznos od 68,28 eura od 18.6.2013. pa do isplate
- iznos od 68,62 eura od 17.7.2013. pa do isplate
- iznos od 69,21 eura od 18.8.2013. pa do isplate
- iznos od 70,04 eura od 7.9.2013. pa do isplate
- iznos od 69,51 eura od 10.10.2013. pa do isplate
- iznos od 69,78 eura od 6.11.2013. pa do isplate
- iznos od 70,08 eura od 17.12.2013. pa do isplate
- iznos od 69,15 eura od 10.1.2014. pa do isplate
po kamatnoj stopi koja od 1.7.2006. do 31.12.2007. iznosi 15%, od 1.1.2008. do 30.6.2011. iznosi 14 % godišnje, od 1.7.2011. do 31.7.2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1.1.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
IV. Tuženik je dužan u roku od 15 dana platiti tužiteljici iznos od 18.544,30 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na
- iznos od 0,01 eura od 1.12.2005. pa do isplate
- iznos od 0,36 eura od 3.12.2005. pa do isplate
- iznos od 0,02 eura od 1.11.2008. pa do isplate
- iznos od 4,47 eura od 6.11.2008. pa do isplate
- iznos od 0,05 eura od 1.1.2009. pa do isplate
- iznos od 5,03 eura od 3.1.2009. pa do isplate
- iznos od 7,44 eura od 5.2.2009. pa do isplate
- iznos od 9,74 eura od 4.3.2009. pa do isplate
- iznos od 6,82 eura od 2.4.2009. pa do isplate
- iznos od 6,91 eura od 6.5.2009. pa do isplate
- iznos od 3,10 eura od 20.6.2009. pa do isplate
- iznos od 0,29 eura od 30.7.2009. pa do isplate
- iznos od 1,04 eura od 14.8.2009. pa do isplate
- iznos od 2,52 eura od 23.9.2009. pa do isplate
- iznos od 2,39 eura od 24.10.2009. pa do isplate
- iznos od 0,89 eura od 26.11.2009. pa do isplate
- iznos od 2,63 eura od 14.1.2010. pa do isplate
- iznos od 4,67 eura od 10.2.2010. pa do isplate
- iznos od 9,19 eura od 6.3.2010. pa do isplate
- iznos od 6,73 eura od 9.4.2010. pa do isplate
- iznos od 0,78 eura od 11.5.2010. pa do isplate
- iznos od 9,98 eura od 13.5.2010. pa do isplate
- iznos od 5,23 eura od 18.5.2010. pa do isplate
- iznos od 6,06 eura od 21.5.2010. pa do isplate
- iznos od 13,57 eura od 16.6.2010. pa do isplate
- iznos od 30,83 eura od 16.6.2010. pa do isplate
- iznos od 21,51 eura od 1.8.2010. pa do isplate
- iznos od 32,89 eura od 1.9.2010. pa do isplate
- iznos od 32,94 eura od 1.10.2010. pa do isplate
- iznos od 0,02 eura od 1.10.2010. pa do isplate
- iznos od 22,09 eura od 1.11.2010. pa do isplate
- iznos od 28,29 eura od 1.12.2010. pa do isplate
- iznos od 50,83 eura od 1.1.2011. pa do isplate
- iznos od 40,94 eura od 1.2.2011. pa do isplate
- iznos od 44,37 eura od 1.3.2011. pa do isplate
- iznos od 40,22 eura od 1.4.2011. pa do isplate
- iznos od 33,83 eura od 1.5.2011. pa do isplate
- iznos od 52,11 eura od 1.6.2011. pa do isplate
- iznos od 54,00 eura od 1.7.2011. pa do isplate
- iznos od 71,97 eura od 1.8.2011. pa do isplate
- iznos od 72,59 eura od 1.9.2011. pa do isplate
- iznos od 61,59 eura od 1.10.2011. pa do isplate
- iznos od 63,27 eura od 1.11.2011. pa do isplate
- iznos od 57,74 eura od 1.12.2011. pa do isplate
- iznos od 60,60 eura od 1.1.2012. pa do isplate
- iznos od 65,08 eura od 1.2.2012. pa do isplate
- iznos od 67,28 eura od 1.3.2012. pa do isplate
- iznos od 64,63 eura od 1.4.2012. pa do isplate
- iznos od 65,21 eura od 1.5.2012. pa do isplate
- iznos od 67,31 eura od 1.6.2012. pa do isplate
- iznos od 65,71 eura od 1.7.2012. pa do isplate
- iznos od 66,00 eura od 1.8.2012. pa do isplate
- iznos od 65,58 eura od 1.9.2012. pa do isplate
- iznos od 0,06 eura od 1.9.2012. pa do isplate
- iznos od 61,25 eura od 1.10.2012. pa do isplate
- iznos od 63,24 eura od 1.11.2012. pa do isplate
- iznos od 66,06 eura od 1.12.2012. pa do isplate
- iznos od 67,05 eura od 1.1.2013. pa do isplate
- iznos od 59,23 eura od 1.2.2013. pa do isplate
- iznos od 62,50 eura od 1.3.2013. pa do isplate
- iznos od 65,07 eura od 1.4.2013. pa do isplate
- iznos od 64,87 eura od 1.5.2013. pa do isplate
- iznos od 57,91 eura od 1.6.2013. pa do isplate
- iznos od 55,63 eura od 1.7.2013. pa do isplate
- iznos od 0,01 eura od 1.7.2013. pa do isplate
- iznos od 56,49 eura od 1.8.2013. pa do isplate
- iznos od 58,54 eura od 1.9.2013. pa do isplate
- iznos od 0,19 eura od 1.9.2013. pa do isplate
- iznos od 62,88 eura od 1.10.2013. pa do isplate
- iznos od 62,10 eura od 1.11.2013. pa do isplate
- iznos od 62,46 eura od 1.12.2013. pa do isplate
- iznos od 65,11 eura od 1.1.2014. pa do isplate
- iznos od 77,98 eura od 1.2.2014. pa do isplate
- iznos od 67,13 eura od 1.3.2014. pa do isplate
- iznos od 68,87 eura od 1.4.2014. pa do isplate
- iznos od 67,53 eura od 1.5.2014. pa do isplate
- iznos od 64,93 eura od 1.6.2014. pa do isplate
- iznos od 65,52 eura od 1.7.2014. pa do isplate
- iznos od 66,83 eura od 1.8.2014. pa do isplate
- iznos od 68,59 eura od 1.9.2014. pa do isplate
- iznos od 69,23 eura od 1.10.2014. pa do isplate
- iznos od 48,59 eura od 10.10.2014. pa do isplate
- iznos od 21,47 eura od 1.11.2014. pa do isplate
- iznos od 71,81 eura od 1.12.2014. pa do isplate
- iznos od 72,79 eura od 1.1.2015. pa do isplate
- iznos od 72,73 eura od 1.2.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.3.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.4.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.5.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.6.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.7.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.8.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.9.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 1.10.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 10.10.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 11.11.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 10.12.2015. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 15.1.2016. pa do isplate
- iznos od 71,67 eura od 6.2.2016. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 4.3.2016. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 2.4.2016. pa do isplate
- iznos od 72,67 eura od 4.5.2016. pa do isplate
- iznos od 90,34 eura od 7.6.2016. pa do isplate
- iznos od 96,94 eura od 5.7.2016. pa do isplate
- iznos od 95,48 eura od 3.8.2016. pa do isplate
- iznos od 92,71 eura od 3.9.2016. pa do isplate
- iznos od 95,50 eura od 5.10.2016. pa do isplate
- iznos od 96,03 eura od 5.11.2016. pa do isplate
- iznos od 100,13 eura od 3.12.2016. pa do isplate
- iznos od 101,73 eura od 4.1.2017. pa do isplate
- iznos od 100,45 eura od 7.2.2017. pa do isplate
- iznos od 98,81 eura od 3.3.2017. pa do isplate
- iznos od 98,16 eura od 5.4.2017. pa do isplate
- iznos od 95,35 eura od 3.5.2017. pa do isplate
- iznos od 91,26 eura od 6.6.2017. pa do isplate
- iznos od 90,03 eura od 5.7.2017. pa do isplate
- iznos od 78,53 eura od 3.8.2017. pa do isplate
- iznos od 77,06 eura od 6.9.2017. pa do isplate
- iznos od 79,66 eura od 4.10.2017. pa do isplate
- iznos od 12.400,41 eura od 26.10.2017. pa do isplate
po kamatnoj stopi koja od 1.12.2005. do 31.12.2007. iznosi 15%, od 1.1.2008. do 30.6.2011. iznosi 14 % godišnje, od 1.7.2011. do 31.7.2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1.1.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
V. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.364,51 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima primjenom uvećanja eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 24. travnja 2019. navodi da je s prednikom tuženika (Hypo-Alpe-Adria bank d.d.) 7. lipnja 2005. sklopila Ugovor o kreditu radi kupnje stana na iznos od 73.600,00 CHF u protuvrijednosti u kunama kako je to navedeno u čl. 3. točka 2. Ugovora, dok je ugovorena kamatna stopa od 3,99% godišnje, a u odredbi čl. 6. točka 2. određeno je da je kamatna stopa promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama tuženika, sve na rok otplate od 30 godina.
Tužiteljica se poziva na pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br.Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br.P-1041/12 od 4. srpnja 2013., kao i na presudu VSRH posl.br.Revt-249/14 od 9. travnja 2015.
Tužiteljica u tužbi traži utvrđenje ništetnosti odredbe čl.6. toč. 2 Ugovora o kreditu broj 306-464/2005 sklopljenog 7. lipnja 2005. kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, te utvrđenje ništetnosti odredbe čl.3. toč.2. Ugovora o kreditu kojom je ugovorena valutna klauzula. Također potražuje isplatu iznosa od ukupno 178.719,55 kn po osnovi ništetnosti navedenih ugovornih odredbi.
Tužiteljica ističe da je svako povećanje kamatne stope na temelju ništetne odredbe predmetnog Ugovora prouzročilo stjecanje bez osnove na strani tuženika, a po pravnoj osnovi koja je ništetna. Slijedom navedenog tužiteljica potražuje povrat svih iznosa koje je preplatila temeljem povećane kamatne stope.
Tuženik da je ujedno povrijedio interese i prava tužiteljice kao potrošača zaključujući s istom Ugovor o kreditu u kojem je koristio nepoštenu i ništetnu ugovornu odredbu na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora nije kao trgovac u cijelosti informirao tužiteljicu o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenja valjane odluke,a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana.
Stoga predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare tražbine tužiteljice, te navodi da se tuženik u cijelosti pridržavao i odredaba Zakona o zaštiti potrošača. Valutna klauzula i odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi da nisu nepoštene, pa stoga niti ništetne. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti uz naknadu prouzročenog mu parničnog troška.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Marinu Rameši.
4. Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP) ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.
5. Tužiteljica iskazuje da je ovaj ugovor s bivšom Hypo bankom zaključila 2005. kada je bila u dobi od 30 godina i željela riješiti svoje stambeno pitanje. U banci joj je ponuđen, ne sjeća se više kod kojeg djelatnika kredit u CHF i rečeno joj je da je kamata povoljna, da je Švicarska super gospodarski razvijena zemlja i da joj je to sigurno. Kredit je zaključen na 30 godina, ali da su joj vrlo brzo nenormalno rate se povećale tako da su postale duplo veće nego početna. Stoga da je morala raditi dva posla kako bi to mogla otplaćivati te da je išla sam u banku tražiti moratorij na godinu dana, ali da su joj rekli da bi u tom slučaju morala plaćati kamate što joj se činilo neprihvatljivim. Banka ju je pozvala da konvertira kredit u EUR međutim rečeno joj je da bi u tom slučaju morala platiti još 11.000,00 kn, a u to vrijeme da nije imala što ni jesti tako da nije izvršila konverziju, već je stan 2017. prodala i kredit zatvorila i sada je podstanar. Što se tiče ugovora, on je da sastavljen u banci i samo da je bila pozvana da ga kod javnog bilježnika idem potpisati i ovjeriti.
6. U svom nalazu i mišljenju od dana 25. ožujka 2025., stalni sudski vještak Marin Rameša navodi da:
Zadaća A Pozitivne tečajne razlike (pretpostavka ništetnosti valutne klauzule) U ovom nalazu vještak je izračunao da je u tuženom razdoblju od početka otplate do konačne otplate, uslijed rasta tečaja CHF u odnosu na tečaja CHF u odnosu na početni tečaj, Tužitelj platio 139.722,20 kuna odnosno 18.544,30 eura (prema fiksnom tečaju konverzije) više iznosa anuiteta nego što bi platio da početni tečaj nije rastao.
Zadaća B Pozitivne preplate kamate u anuitetima (pretpostavka nezakonitosti promjene kam. stope)
U ovom nalazu, vještak je izračunao da je u tuženom razdoblju, od početka otplate do konačne otplate, uslijed povećanja kamatne stope Tužitelju zaračunato te je platio 8.567,65 CHF više iznosa kamate nego što bi bilo zaračunato da se početna kamatna stopa nije povećavala što iznosi 46.159,06 HRK odnosno 6.126,39 EUR po važećem tečaju na datume plaćanja pojedinih rata.
Zadaća C Izračun razlika kamate u odnosu na kretanje CHF libora
Obzirom da nije specificirano koji CHF libor, za potrebe izračuna pretpostavlja se da se koristi 6-mjesečni CHF libor , te da se stopa usklađuje svakih 6 mjeseci, a ukoliko bi sud da drukčiju uputu vještak će sačiniti dopunu.
Obzirom da je kredit ugovoren 07.06.2005. godine, kao mjerodavan je korišten 6- mjesečni CHF libor sa kraja 2004. godine, a koji je iznosio 0,8%.
Obzirom da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa bila 3,99%, ako bi ista u sebi sadržavala CHF libor , te fiksnu maržu tada bi ta marža iznosila 3,19% (3,99-0,8 = 3,19).
Koristeći tako izračunatu maržu, te stvarni 6-mjesečni CHF libor u razdoblju otplate kredita, vještak je sačinio obračun kamata, te je isti uspoređen sa kamatama koje je
Tuženik zaračunavao u predmetnom kreditu
Pod tom je pretpostavkom izračunato, da u razdoblju od početka do konačne otplate, uslijed naplate više kamatne stope, te samim time većeg iznosa kamate od one koja bi bila naplaćivana da se je kamatna stopa polugodišnje usklađivala s promjenama 6m CHF libora, Tužitelju je zaračunato te je platio 7.793,53 CHF više iznosa kamate , a što iznosi 46.740,54 HRK odnosno 6.203,50 EUR po važećem tečaju na datume dospijeća / plaćanja pojedinih rata.
6.1. Tužiteljica nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te je u skladu s nalazom precizirala točku 3. i 4. tužbenog zahtjeva.
6.2. Tuženik je primjedbe na nalaz i mišljenje istaknuo u podnesku od 14. travnja 2025. te u cijelosti prigovara nalazu i mišljenju, a u odnosu na kojeg ističe prigovore pravne prirode koji se odnose i na konverziju iako u konkretnom slučaju ona nije izvršena.
6.3. U pogledu nalaza i mišljenja vještaka, ističe se da sud smatra da je nalaz sačinjen sukladno pravilima struke te u okviru zadatka koji je vještaku određen od strane suda, odnosno da u nalazu vještaka nema proturječnosti ili nelogičnosti koje bi nalaz i mišljenje dovele u pitanje, slijedom čega ga sud prihvaća u cijelosti.
6.4. U pogledu prigovora tuženika da je vještak pri izračunu trebao uzeti u obzir i negativne razlike, taj prigovor nije osnovan. U skladu s odredbama članka 259. i članka 260. ZPP-a upravo je sud taj koji rukovodi vještačenjem, odnosno daje zadatak vještačenja vještaku, a pored navedenog valja navesti da tvrdnje tuženika da namjera ugovornih stranaka nije bila da u Ugovoru o kreditu bude ugovorena fiksna kamatna stopa, nisu osnovane jer u situaciji kada je iz navedenih razloga naznačena ugovorna odredba ništetna, valja u smislu odredbe članka 26. stavak 3. ZOO-a primijeniti onu kamatu čija stopa je određena u Ugovoru, tj. 3,99 % godišnje. Tužitelj kao stranka ugovora nije odgovoran za ništetnost odredbi, već upravo tuženik koji je kao kreditor povrijedio kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o kreditima korištenjem nepoštenih ugovornih odredbi. Plaćanjem manjeg anuiteta u određenom vremenskom razdoblju tuženik ne bi ostvario pravo na povrat (umanjenje) u smislu čl. 323.st. 1. ZOO-a, jer se odredba čl. 96.st.1. ZZP-a odnosi samo na potrošače. Naime, pravna osnova po kojoj je tužitelj eventualno plaćao po nižem tečaju nije otpala, slijedom čega tuženik ne može iznos eventualne negativne razlike potraživati od tužitelja u smislu odredbe članka 1111. ZOO-a. Sudska praksa je o tome zauzela stajalište u brojnim odlukama, primjerice presude Županijskog suda u Varaždinu broj:
Gž-1226/2020-2 od 03. ožujka 2021. i Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž- 2000/2021-2 od 06. srpnja 2021., a na to upućuje i Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III/3581/2021 od 30. lipnja 2022. Pored toga, kako sud odlučuje u granicama zahtjeva stranaka stavljenih u postupku (čl. 2. ZPP), a tuženik takav zahtjev nije podnio, o njegovom navodnom potraživanju ne može biti odlučeno niti stoga može biti izvršen prijeboj (na što se u biti odnosi njen prigovor iznosu preplate) s tražbinom tužiteljice. Stoga su neosnovani prigovori tuženika na prednju okolnost, odnosno to da je vještačenje trebalo provesti na okolnosti na koje se isti poziva.
7. Sporno je među strankama jesu li odredbe predmetnog Ugovora, kojima su ugovorene promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, nepoštene i stoga ništetne. Sporan je zahtjev za isplatu s osnove nepoštenih i ništetnih odredbi Ugovora. Sporna je zastara predmetne novčane tražbine.
8. Analizom i ocjenom prethodno provedenih dokaza sud nalazi da je tužbeni zahtjev kako je isti konačno preciziran nakon provedenog financijskog vještačenja, osnovan u cijelosti i to iz razloga koji će se iznijeti u nastavku.
9. Prvenstveno je potrebno navesti da je vođen postupak radi zaštite kolektivnih prava i interesa koji je okončan presudom VS RH Rev-249/14 od 09. travnja 2015., a u kojem postupku je utvrđeno da su tuženici (među kojima i ovdje tuženik) povrijedili kolektivne interese i prava potrošača koristeći u ugovorima o kreditima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe tako što je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po tim ugovorima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika, pri čemu prije zaključenja takvog ugovora tuženik kao trgovac i tužitelj kao potrošač, nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna, a koji utječu na odluku tuženika o promjeni kamatne stope, te što ima za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenu na jednostranom povećanju kamatne stope. Na taj je način tuženik postupio suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/03, dalje ZZP/03) i to čl. 81., 82. i 90. istog, odnosno suprotno odredbama ZZP iz 2007. (NN 79/07 sa daljnjim izmjenama, dalje: ZZP/07) i to odredbi čl. 96. i 97. istog. Uz navedeno, isto je protivno i odredbama ZOO-a.
9.1.Također, VS RH je u svojoj odluci Rev-2221/18 od 03. rujna 2019. utvrdio da su tužene banke (među kojima i ovdje tuženik) povrijedili kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu u kojima su korištene ništetne i nepoštene ugovorne odredbe tako što je ugovorena valuta vezana uz CHF pri čemu prije, a i u vrijeme sklapanja takvih ugovora tuženici kao trgovci nisu potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima potrebnim za donošenje valjane odluke koja se temelji na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi sa sklapanjem tih ugovora, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, čime su tuženici (banke) postupili protivno odredbama ZZP kako je to prethodno opisano.
9.2.Odredbom čl. 502.a st. 1. ZPP-a propisano je da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kada je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava, a prema st. 2. interesi iz st. 1. mogu između ostalog biti i potrošački.
Odredba čl. 502.b ZPP-a propisuje što se može tražiti tužbom iz čl. 502.a, dok odredba čl. 502.c propisuje da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu pozivati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. te je u takvom slučaju sud vezan za ta utvrđenja u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.
Slijedom navedenog, tužiteljica ostvaruje pravo na zaštitu svog potrošačkog interesa sukladno prethodno navedenim odredbama ZPP- a pa stoga prigovor tuženika u tom dijelu nije osnovan.
10. Konkretni Ugovor o kreditu zaključen je 7. lipnja 2005. pa se na sadržaj tog ugovora u pogledu primjene materijalno pravnog propisa glede pitanja da li su neke odredbe istoga nepoštene s obzirom na činjenice i okolnosti koje tužitelj iznosi u ovoj tužbi po ocjeni ovoga suda imaju primijeniti odredbe Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07; dalje ZZP/07) koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ovog ugovora.
11. Odredbom čl. 96. ZZP/07 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, smatra nedopuštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.
12. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radio o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca (čl. 96 st. 2 ZZP/07).
13. Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati (čl. 96. st. 4 ZZP/07).
14. Prilikom ocjene je li određena ugovorna odredba poštena uzimat će se u obzir narav robe ili usluge koje predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije ili prilikom sklapanja ugovora, ostale ugovorne odredbe kao i neki drugi ugovor koji, u odnosu na ugovor koji se ocjenjuje, predstavlja glavni ugovor (čl. 98. ZZP/07).
15. Nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive (čl. 9. ZZP/07).
16. Nadalje odredbom čl. 102. st. 1. ZZP/07 propisano je da je nepoštena ugovorna odredba ništetna.
17. Analizom iskaza tužiteljice te prethodno navedenih isprava sud nalazi nesporno utvrđenim da odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi predstavlja nepoštenu ugovornu odredbu o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, prednje iz razloga što sud na prednju okolnost u cijelosti prihvaća iskaz tužitelja kao životan, logičan i uvjerljiv, odnosno istome kao takvom nije moglo biti poznato na koji će način i u kojim okolnostima tuženik mijenjati odluku o visini kamatne stope niti su istome, iako su mu nesporno dostavljene obavijesti o promjeni kamatne stope, pojašnjeni razlozi donošenja takve odluke.
17.1.Tuženik u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 96. st. 4. ZZP/07 nije dokazao da se je o spornim ugovornim odredbama pojedinačno pregovaralo, radi se o Ugovoru koji je unaprijed formuliran od strane tuženika, te tužiteljica na sadržaj istog nije mogla utjecati, a što sve ukazuje na suprotnost sa načelom savjesnosti i poštenja, odnosno u konačnici uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana i to na štetu tužiteljice kao potrošača. Stoga se radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi koja je ništetna sukladno citiranoj odredbi čl. 96. ZZP/07, slijedom čega je u tom dijelu tužbeni zahtjev osnovan te je odlučeno kao u točki I. izreke.
18. U pogledu dijela zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje ništetnosti odredaba kojima je otplata kredita vezana uz srednji tečaj CHF banke te na preplatu zbog primjene valutne klauzule, odnosno promjene tečaja CHF na štetu potrošača, tužbeni zahtjev je također osnovan.
18.1.Iako bi iz Ugovora proizlazilo da je lako uočljivo da je otplata kredita vezana uz valutu CHF, tužitelju kao prosječnom potrošaču u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora nije moglo biti poznato postojanje rizika odnosno to da ne postoji zaštita tečaja kao u slučaju kredita vezanog za valutu EUR, a prednje znači da tuženik nije na transparentan način upoznao tužiteljicu na neusporedivo veći rizik. Dapače, iz iskaza tužiteljice proizlazi da joj je tuženik putem svojeg djelatnika rekao da je najisplativije podići kredit u valuti CHF jer je stabilna valuta. Stoga se i u ovom slučaju radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi koja je uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana a na štetu tužiteljice kao potrošača. Iako zakonom nije zabranjeno ugovaranje valutne klauzule, u konkretnom slučaju tuženik tužitelja nije informirao o mogućim rizicima te je njemu kao takvom mogao biti poznat tečaj u vrijeme sklapanja Ugovora.
18.2.Završno je potrebno navesti da i u pogledu ovog dijela zahtjeva postoji vezanost ovog suda sukladno ranije navedenoj odredbi čl. 502.c ZPP-a, a sve u skladu s odlukom VS RH Rev-2221/18 od 03. rujna 2019., slijedom čega je i u tom dijelu tužbeni zahtjev prihvaćen te je odlučeno kao u izreci.
19. U pogledu prigovora zastare, isti nije osnovan. Pokretanje parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dovodi do prekida zastare na temelju članka 241. ZOO-a, koja ponovno teče od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u postupku po kolektivnoj tužbi, sukladno pravnom stajalištu iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2245/2017. U odnosu na prigovor zastare još je potrebno ukazati na objedinjeno pravno shvaćanje o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedica utvrđenja ništetnosti ugovornih odredaba koje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 31. siječnja 2022. (Su-IV-33/2022-2) prema kojem, kad je ništetnost pojedinih ugovornih odredaba utvrđena u postupku kolektivne zaštite potrošača, zastara počinje teći tek od pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača. Presuda u postupku kolektivne zaštite potrošača u odnosu na ništetnost ugovornih odredaba o promjenjivoj kamati postala pravomoćna je dana 13. lipnja 2014., a u odnosu na ništetnost ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli dana 14. lipnja 2018. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 24. travnja 2019., pa s obzirom da se radi o tražbini s osnove stjecanja bez osnove koja zastarijeva u općem zastarnom roku od 5 godina, to do dana podnošenja tužbe u ovom sporu nije protekao opći zastarni rok od pet godina sukladno čl. 225. ZOO-a.
19.1.Pored navedenog, valja istaknuti da je cilj Zakona o zaštiti potrošača je zaštita, kako pravnog tako i ekonomskog interesa potrošača. Kako se ekonomski interes potrošača po ocjeni ovoga suda izravno štiti samo uz obvezu restitucije, obveza koje restitucije u slučaju ništetnosti je propisana i odredbom čl. 323 st. 1. ZOO- a, a to je po ocjeni ovoga suda novčano potraživanje tužitelja u situaciji kao što je konkretna, slijedom čega se u slučaju ništetnosti ugovora restitucija koja je dio tog instituta ne može promatrati odvojeno od njega pa zahtjev za povrat onog što je dano na temelju ugovora koji je utvrđen ništetnim ne podliježe zastari, jer bi ograničenje restitucije zastarom obezvrijedilo institut ništetnosti koji je bezvremenski.
20.Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev konačno postavljen u podnesku tužitelja od 16. travnja 2025.
21.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, te je tužiteljici priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav tužbe u iznosu od 500,00 EUR, sastav četiri obrazložena podneska svaki u iznosu od 500,00 EUR, pristup ročištima 6. travnja 2022., 8. studenog 2022., i 23. travnja 2025. i 4. lipnja 2025. svaki u iznosu od 500,00 EUR, pristup ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR, sve uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 1.150,00 EUR, trošak vještačenja u iznosu od 331,81 EUR, sudska pristojba na tužbu u iznosu od 282,70 EUR tj. ukupan parnični trošak u iznosu od 6.364,51 EUR.
U Rijeci, 30. rujna 2025.
Sudac
Andreja Žigante
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.
Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
