REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-362/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Ivane Dubravke Kovačević, predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Ivane Bilušić, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Horvačić, u kaznenom predmetu protiv optuženika IO, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 118. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu od 13. kolovoza 2025. broj K-796/2024, u javnoj sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2025., u odsutnosti državnog odvjetnika i branitelja optuženika Tinia Vukičevića, odvjetnika u Splitu,
p r e s u d i o j e
Žalba optuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom, uvodno navedenom presudom Općinskog suda u Splitu na temelju članka 554. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje: ZKP/08) utvrđeno je da je optuženi PO u stanju neubrojivosti počinio dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenih djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 te dva protupravna djela sa zakonskim obilježjima kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 24. stavkom 2. KZ/11, i sve uz primjenu članka 51. KZ/11, sve činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude. Na temelju članka 554. stavka 1. ZKP/08 optuženiku je određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
2. Na temelju članka 554. stavka 1. ZKP/08 optuženik je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08 te nužnih izdataka i nagrade branitelja te isti padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Pravodobnu je žalbu podnio optuženik po branitelju Toniu Vukičeviću, odvjetniku iz Splita, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti na način da se ista ukine i optuženika oslobodi odgovornosti za počinjenje dva protupravna djela sa zakonskim obilježjima kaznenih djela teške tjelesne ozljede. Ujedno je predloženo pozvati branitelja na sjednicu drugostupanjskog suda.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
6. Žalba optuženika nije osnovana.
7. Na javnu sjednicu su pozvani državni odvjetnik i branitelj optuženika, koji je pisanim podneskom predložio održati sjednicu u njegovoj odsutnosti, dok nije pozvan optuženik jer je utvrđeno da je raspravno nesposoban.
8. Žalitelj ističe da postoji proturječnost između provedenih dokaza i razloga u pobijanoj presudi, no to su prigovori činjenične naravi jer takav oblik bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 tom odredbom nije propisan.
9. U argumentaciji žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (nepotpuno se ne argumentira) žalitelj osporava zaključak prvostupanjskog suda da iz provedenih dokaza proizlazi da je počinio protupravna djela s obilježjima kaznenih djela teške tjelesne ozljede na štetu djeda i bake. Tako se ukazuje da svjedoci ŠO, UO i TO imaju samo posredna saznanja, pri čemu je UO iskazao da kad je došao u kuću roditelja njegov otac mu je rekao da ne zna kako je ozlijeđen jer da se takav probudio, a majka nije rekla da bi je napao optuženik, dok je TO iskazala da se ništa nije dogodilo. Pritom, to što su svjedoci naveli da su čuli da je baka optuženika jednom od policajaca rekla tko ju je napao, ne može biti mjerodavno, a taj policajac nije pozvan o tome svjedočiti. Nadalje, sud nije cijenio da je optuženik porekao da bi nanio teške tjelesne ozljede baki i djedu, pa je slijedom svega navedenog za ta protupravna djela trebalo primijeniti načelo in dubio pro reo. U odnosu na dva protupravna djela s obilježjima kaznenih djela prijetnje, smatra da zbog vremenske i prostorne povezanosti se radi o jednom djelu tj. produljenom protupravnom dijelu prijetnje.
10. Protivno ovakvim prigovorima, prvostupanjski sud je brižljivo i kritički vrednovao dokaze kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti i na temelju toga utvrdio sve odlučne činjenice i izveo pravilan zaključak da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio sva terećena protupravna djela. Pritom se ukazuje žalitelju da se ne može raditi o produljenom protupravnom djelu prijetnje jer se radi o različitim oštećenicma pa se u odnosu na konkretnu situaciju ne primjenjuje odredba članka 52. KZ/11. Jednako tako se suprotno prigovoru istaknutom u žalbi, policijski službenik koji je uredovao na licu mjesta kritične zgode, ne može saslušati na okolnost što mu je na licu mjesta izjavila žrtva.
10.1. Točno je da svjedokinja ŠO, majka optuženika, nema neposrednih saznanja vezano za protupravna djela teške tjelesne ozljede, no to nije od utjecaja na vjerodostojnost njezinog iskaza. Naime, ista je iskazala da ju je nazvala njezina majka RO i rekla da je optuženik napao EO na način da ga je više puta šakom udario u glavu od čega je EO pao na pod, a da kada mu je pokušala pomoći je i nju je optuženik više puta udario šakom u glavu od čega je i ona pala na pod. Pritom je važan dio iskaza u kojem navodi da je svom sinu, optuženiku, rekla da zna što je učinio djedu i baki, nakon čega joj je uputio prijetnje da će doći kući i sve ih pobiti. Jednako tako je i svjedok UO iskazao da mu je supruga TO uplašenim glasom rekla da je vidjela njegovog oca EO s hematomom na glavi i odjurio je kući i vidio oca s krvnim podljevima na glavi. Iako mu izričito nisu rekli da ih je napao optuženik, čuo je kako majka govori policijskom službeniku da ih je izudarao optuženik, a kada je s njim razgovarao putem mobitela uputio je prijetnju da će doći i sve ih pobiti. Nadalje, prvostupanjski sud je takve iskaze pravilno povezao i s iskazom TO koja je iskazala da je došla pred kuću i vidjela EO s vidljivim ozljedama glave, da je bila u šoku te je zajedno sa suprugom uočila i da je RO bila sva izudarana. Žrtva RO je kao baka optuženika prihvatila blagodat nesvjedočenja.
10.2. Gore navedene iskaze, a naročito u dijelu da imaju saznanja da su udarci zadani šakom, je pravilno prvostupanjski sud cijenio povezano s nalazom i mišljenjem sudskomedicinskog vještaka. Naime, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je oštećeni EO zadobio krvni podljev oko lijevog oka i lijeve strane lica te prijelom koštanog dijela lijeve očne šupljine i lijeve jagodične kosti, koja je ozljeda nastala stisnutom šakom jakog inteniziteta i radi se o teškoj tjelesnoj ozljedi. Žrtva RO je zadobila brojne oguljotine lica, krvne podljeve oko očiju, ranu razderotinu desne obrve te višekomadni prijelom nosne kosti s pomakom i krvarenjem u meke moždanice, što je obična teška tjelesna ozljeda nastala stisnutom šakom jakog intenziteta, dok su ostale ozljede nastale s više udaraca šakom srednjeg intenziteta.
11. Cijeneći sve navedeno u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, neosnovano se prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja pri čemu je psihijatrijskim nalazom i mišljenjem utvrđeno da je optuženiku dijagnosticiran akutni psihotični poremećaj, da je kritične zgode bio neubrojiv i da bi zbog težih duševnih smetnji mogao počiniti i teže kazneno djelo i da je potrebno prisilno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
12. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08 nije utvrđeno da bi bila počinjena koja bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon.
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.
U Velikoj Gorici 30. rujna 2025.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
