Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

posl.br. R1 Ob-1527/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], drugopredlagateljice ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećepredlagatelja NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], svi zastupani po punomoćnici Nataši Bratković, odvjetnici u Zaboku protiv protustranke OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Belošu, odvjetniku u Zagrebu, radi ostvarenja prava na stanovanje u obiteljskom domu, 29. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Određuje se pravo mirnog stanovanja predlagatelja HŽ, [adresa], s boravištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetne ŠŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetnog NŽ, [adresa], sa boravištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u nekretnini koja dolazi upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zlataru, zemljišnoknjižni odjel Pregrada u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao kčbr. [katastarska čestica] Druškovec gora pov. 2018 m2, dvorište pov. 1846 m2, pomoćna zgrada pov. 51m2, KUĆA, [adresa] pov. 121 m2, a koja predstavlja obiteljski dom, a koja je nekretnina bračna stečevina.

II. Predlagatelji imaju pravo stanovanja na nekretnini opisanoj u točki I. izreke ovog rješenja do pravomoćnog okončanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice između stranaka na spomenutoj nekretnini koja predstavlja obiteljski dom stranaka.

III. Nalaže se prvopredlagateljici HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], da plaća režijske troškove nekretnine opisane u točki I. izreke ovog rješenja, a koja predstavlja obiteljski dom, sve do razvrgnuća suvlasničke zajednice prvopredlagateljice HŽ i protustranke na navedenoj nekretnini.

IV. Odbija se zahtjev protustranke za određivanjem prvopredlagateljici HŽ obveze plaćanja paušalnog iznosa najamnine, kao neosnovan.

V. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su protiv protustranke podnijeli prijedlog radi utvrđenja prava na stanovanje u obiteljskom domu.

1.1. U prijedlogu predlagatelji navode da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P Ob-1424/2024. od 27. lipnja 2025. razveden je brak koji su prvopredlagateljica HŽ i protustranka sklopili, a kojom je određeno, između ostalog, da će zajednička djeca, ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati s majkom HŽ na majčinoj adresi stanovanja [adresa].

1.2. Predlagatelji ističu da nekretnina koja se nalazi na adresi [adresa], u naravi čini obiteljsku kuću, te je sukladno odredbama Obiteljskog zakona bračna stečevina prvopredlagateljice i protustranke. S tim u vezi ističu da su na zemljištu kojoj su prvopredlagateljici HŽ darovali njezini roditelji, ona i protustranka sagradili za vrijeme trajanja bračne zajednice obiteljsku kuću sa pomoćnim zgradama, a ista dolazi upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zlataru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao kčbr. [katastarska čestica] Druškovec gora pov. 2018 m2, dvorište pov. 1846 m2, pomoćna zgrada pov. 51m2, KUĆA, [adresa] pov. 121 m2 (dalje u tekstu: predmetna nekretnina).

1.3. Predlagatelji navode da protustranka ne stanuje u predmetnoj nekretnini od 23. srpnja 2024. kada je istome zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela na štetu predlagatelja izrečena mjera pritvora, te nakon ukidanja koje isti stanuje na adresi svojeg prebivališta u nekretnini za koju navode da je također bračna stečevina i koja je u naravi obiteljska kuća, a stečena je temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je većim dijelom izvršen tijekom trajanja bračne zajednice te dolazi upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u zlataru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] kao kčbr. [katastarska čestica], kuća br. 22 i dvorište pov. 1246 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] na ime protustranke. Ističe se da je protustranka u postupku Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjel za mladež posl. br. Kzd-176/2024. presudom od 07. svibnja 2025. nepravomoćno proglašena krivom za tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece i to jedno djelo opisano kažnjivo po čl. 179 a KZ-a, te dva djela opisana i kažnjiva po čl. 177. st. 2. KZ.

1.4. Nadalje, predlagatelji ističu da od kada je 23. srpnja 2024. protustranka napustila predmetnu nekretninu, prvopredlagateljica HŽ samostalno snosi sve troškove predmetne nekretnine. Maloljetna djeca stanuju u predmetnoj nekretnini, maloljetni NŽ cijeli svoj život, a maloljetna H većinu svojeg života, te ista kuća predstavlja njihov dom u svakom smislu te riječi. S obzirom na to da protustranka stanuje u nekretnini – obiteljska kuća koja glasi na njegovo ime, a za koju ne plaća najamninu, predlagatelji smatraju kako isti nema pravo na paušalni iznos najamnine iz st. 4. članka 46. Obiteljskog zakona, a prvapredlagateljica HŽ obvezuje se plaćati režije nekretnine koja predstavlja obiteljski dom, čime je prema mišljenju predlagatelja u cijelosti zadovoljeno načelo razmjernosti i pravičnosti iz čl. 46. st. 5. Obiteljskog zakona.

1.5. Slijedom navedenoga, predlaže se donošenje odluke kojom će se odrediti predlagateljima pravo stanovanja u predmetnoj nekretnini, te da prvopredlagateljica HŽ plaća režijske troškove. Također, predlaže se naložiti protustranci plaćanje troškova postupka uvećanih za zateznu kamatu.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se u bitnome usprotivila prijedlogu predlagatelja.

2.1. Protustranka ističe da je zemljište na kojem je sagrađena obiteljska kuća stranka u trenutku darovanja nekretnine bilo u naravi oranica, kao i da je točno da je nekretnina u vlasništvu protustranke stečena od strane protustranke temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju oca protustranke sklopljenog prije braka stranaka. Pored navedenoga, ističe da je on sam sklopio ugovor s ocem zajedno sa još živućom vlastitom majkom zbog negativnog stava predlagateljice spram oca protustranke, te predlagateljica u navedenom uzdržavanju uopće nije sudjelovala te je u tom smislu navod o navodnoj bračnoj stečevini netočan budući se radi isključivo o vlastitoj nekretnini protustranke.

2.2. U odnosu na kazneni postupak, navodi da se radi o nepravomoćnoj sudskoj odluci koja u ovom trenutku ne predstavlja relevantan podatak jer ne proizvodi nikakve pravne učinke te navodi da on kao protustranka nije osuđivani obiteljski nasilnik kako ga se želi prikazati. Netočan je navod da je napustio predmetnu nekretninu već je iz iste udaljen protivno svojoj volji te se trenutno nalazi u zajedničkoj nekretnini sa svojom majkom, što je samo po sebi, prema njegovom mišljenju ponižavajuće za odraslu osobu, no za razliku od predlagateljice to je istome jedina nekretnina u kojoj može stanovati.

2.3. Protustranka prvenstveno ističe da je postavljeni prijedlog pravno neutemeljen jer iz njega je razvidno da predlagateljica predlaže da joj sud pored postojećeg prijavljenog prebivališta odobri pravo stanovanja na boravištu, što samo po sebi predstavlja pravni apsurd. Smatra da predlagateljica ovim postupkom želi za sebe stvoriti povoljniju poziciju tijekom diobe bračne stečevine. Dodaje da je predmetni prijedlog podnesen nakon što je protustranka putem punomoćnika zatražila da se predmetna nekretnina u mirnom postupku u ½ dijela prenese u vlasništvo protustranke kao i da predlagateljica, kao nesavjesni samoposjednik koji brani suposjed protustranci, isplati ½ komercijalnog najma za predmetnu nekretninu budući ju predlagateljica drži u samoposjedu.

2.4. Protustranka smatra da je predmetni zahtjev iz naprijed navedenih razloga neosnovan, no u slučaju da sud za isti nađe pravni osnov, unatoč nespornoj činjenici da predlagateljica ima drugu nekretninu (bračnu stečevinu) u vlasništvu i posjedu te na istoj ima prijavljeno prebivalište, protustranka predlaže da sud obveže predlagateljicu na plaćanje paušalnog iznosa najamnine kao i snošenje svih troškova u iznosu od minimalno = 500,00 EUR (slovima: petsto eura) mjesečno, a koji iznos će protustranka uskladiti nakon primitka podataka o prosječnoj najamnini za nekretnine od nadležne Porezne uprave.

2.5. Slijedom navedenoga, protustranka predlaže odbiti prijedlog predlagatelja u cijelosti uz naknadu troškova ovog postupka u cijelosti. Podredno, u slučaju da sud nađe da je prijedlog pravno osnovan, protustranka predlaže da se odredi primjereni paušalni iznos najamnine od dana podnošenja prijedloga do isplate.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1424/2024-19 od 27. lipnja 2025. (list 6-10 spisa), elektronički zapis iz matice rođenih od **.**.2024. (list 12 spisa), elektronički zapis iz matice rođenih za maloljetnu djecu od 3. prosinca 2024. (list 14- 16 spisa), geodetski elaborat za predmetnu nekretninu od lipnja 2007. (list 17-20 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjela za mladež posl.br. Kzd-176/2024-66 od 7. svibnja 2025. (list 21-33 spisa), rješenje Općinskog kaznenog suca u Zagrebu posl.br. Kvm-169/2025-58, Kzd-176/2024 od 6. svibnja 2025. (list 34- 40 spisa), Rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. Kzd-176/2024-62 od 7. svibnja 2025. (list 41-45 spisa), izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od 1. srpnja 2025. (list 46 spisa), izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od 1. srpnja 2025. (list 47-48 spisa), ugovor o doživotnom uzdržavanju od 6. ožujka 2000. (list 49-51 spisa), smrtni list za pok. AŽ od 15. veljače 2016. (list 52 spisa), mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Krapina Klasa: 552-05/25-08/7, Urbroj: 139-040- 01-03-21-25-2 od 16. srpnja 2025. (list 65-69 spisa), elektronički zapis o prebivalištu i boravištu za predlagatelje (list 77-81 spisa), Rješenje Ministarstva pravosuđa, Uprave za organizaciju pravosuđa od 28. svibnja 2018. (list 82 spisa), ispise računa dostavljenih po predlagateljima (list 85-133 spisa), te je izvršen uvid u spis ovoga suda posl.br. P Ob-1424/2024, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 17. rujna 2025. izveden je dokaz saslušanja stranaka.

3.2. Imajući u vidu da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, raspravljanje je dovršeno i dokazni postupak je utvrđen dovršenim.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023), odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

5. Među strankama nije sporno da su živjeli u bračnoj zajednici koja je prekinuta, a za vrijeme koje su rođena zajednička djeca.

5.1. Isto tako nije sporno da su stranke uredile sadržaj ostvarivanja roditeljske skrbi i plaćanja uzdržavanja za maloljetnu djecu, te da je donesena pravomoćna i ovršna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1424/2024-19 od 27. lipnja 2025., a kojom je, između ostalog, naznačeno da će maloljetna djeca stanovati s majkom, na adresi [adresa].

5.2. Među strankama nije sporno da predmetna nekretnina koja se nalazi na adresi [adresa] upisana kao vlasništvo prvopredlagateljice HŽ te da ista predstavlja bračnu stečevinu oko stranke vode postupak kod ovoga suda pod posl.br. P Ob-991/2025.

6. Među strankama je sporno je li osnovano pokretanje ovog postupka, te ako je, je li prvopredlagateljica HŽ u obvezi plaćanja paušalnog iznosa najamnine protustranci kao drugom roditelju.

7. Uvidom u spis ovoga suda posl.br. P Ob-1424/2024 utvrđeno je da se vodio postupak povodom tužbe HŽ podnesene protiv tuženika radi razvoda braka, ostvarivanja roditeljske skrbi i određivanja uzdržavanja.

7.1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1424/2024- 19 od 27. lipnja 2025. (list 6-10 spisa), odlučeno je, između ostalog, da maloljetna djeca stanuju s majkom HŽ na majčinoj adresi stanovanja [adresa] te je određen način ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem i njegova obveza uzdržavanja.

7.2. U navedenom predmetu je zaprimljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Krapina Klasa: 552-05/25-06/1, Urbroj: 139-040-01-03-21-25- 11 od 12. veljače 2025. u kojem se, između ostalog, navodi sljedeće:

a) za prvopredlagateljicu HŽ:

- ima podršku svojih roditelja te joj pomažu oko djece i žive u njezinoj blizini,

- ona je dobrog zdravlja, radi u vlastitom javnobilježničkom uredu u [adresa]

b) za protustranku:

- zaposlen je u društvu čiji je član, a nalazi se na bolovanju od srpnja 2023. zbog problema s kralježnicom i ramenom,

- ima oštećenje sluha,

c) za stranke:

- sklopile brak 30. prosinca 2006. u kojem je rođeno dvoje djece:

- maloljetna ŠŽ polaznica je gimnazije u [adresa] u Sloveniji, trenira nogomet tri do četiri puta tjedno,

- maloljetni NŽ polaznik je dječjeg vrtića u [adresa], dobrog je zdravlja,

- predlagatelji stanuju u [adresa], a koja kuća je novije gradnje, početak 2007. te uvjeti u kućanstvu su iznadprosječni, djeca imaju svoje sobe, a prostor je u potpunosti pogodan za život i stanovanje djece,

- protustranka od prosinca 2024. živi s majkom TŽ u [adresa], u [adresa], a koja kuća je u njegovom vlasništvu, riječ je o katnici iz 1975. koja ima fasadu i ograđenu i urednu te održavanu okućnicu, sve su prostorije opremljene namještajem i kućanskim aparatima koji su starije proizvodnje, no funkcionalni su i u očuvanom stanju te su uvjeti adekvatni za boravak djece. Protustranka dijeli režijske troškove s majkom.

- protustranka se po izlasku iz zatvora preselio kod majke u njezino kućanstvo.

- predloženo je da djeca stanuju s majkom, a da s ocem ostvaruju osobne odnose kad se stvore za to uvjeti i da prespavaju u njegovom kućanstvu.

8. Uvidom u mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Krapina Klasa: 552-05/25-08/7, Urbroj: 139-040-01-03-21-25-2 od 16. srpnja 2025. (list 65-69 spisa), utvrđeno je u bitnome kao u točki 7.2. ovog obrazloženja rješenja.

8.1. Nadalje, ističe se da zbog cjelokupne situacije između stranaka i njihovih narušenih odnosa, utvrđeno je da je obiteljska kuća u kojoj majka stanuje s djecom svakako predstavlja za djecu njihov dom, sigurno i ugodno mjesto za zadovoljenje svih njihovih potreba te daljnji rast i razvoj.

8.2. Slijedom navedenoga, predlažu da maloljetna djeca ostanu stanovati s majkom na navedenoj adresi kao što je i uređeno odlukom o roditeljskoj skrbi.

9. Prvapredlagateljica HŽ u svojem iskazu danim na ročištu održanim kod ovoga suda 17. rujna 2025. navela je da je do 23. srpnja 2024. živjela u predmetnoj nekretnini s protustrankom, koji je nakon toga uhićen zbog nasilnog ponašanja te mu je izrečena mjera opreza zabrane približavanja, a do 12. mjeseca 2024. bio je i u zatvoru u Zagrebu Remetinec. Razlog zašto ima tamo boravište, a prebivalište prijavljeno u [adresa] je bilo iz tog razloga što su se protustranka i ona tako dogovorili kada se rodio NŽ, pa su ih na policiji uvjetovali da mora jedan od roditelja imati adresu kao i dijete koje je odmah prijavljeno u [adresa] zbog vrtića. U predmetnoj nekretnini u kojoj žive djeca i ona, svako ima svoju sobu, a djeca imaju i dvorište te joj je maloljetna ŠŽ rekla da ne želi izaći iz ove kuće. Također joj je rekla da joj je dosadašnji život bio stresan. Kuća se sastoji od prizemlja i potkrovlja, te ima 2 kupaonice, 4 spavaće sobe, kuhinju s blagovaonicom i dnevni boravak. U dvorištu se nalazi montažni bazen. U dvorištu su garaža i drvarnica, a uz kuću se nalazi zemljište od 2.000 m2.

9.1. Nadalje, ističe da se u [adresa] nalazi poslovni prostor, a kupac je bila ona kao nositelj javnobilježničkog ureda odnosno kao nositelj slobodnog zanimanja. Taj ured je imovina upravo od javnobilježničkog ureda čiji je i obveznik poreza na dobit i to nije bračna stečevina. Poslovni prostor se sastoji od čekaonice, WC-a za djelatnike i stranke, prijema stranaka, sobe za ostavinske rasprave i skupštine u trgovačkim društvima, prostora arhive, čajne kuhinje i ima pripadajuća 3 parkirna mjesta. Navodi da to nije prostor podoban za stanovanje niti je to dio bračne stečevine.

9.2. Dodatno ističe da je za vrijeme trajanja braka podigla dva kredita, nenamjenski i stambeni, radi uređenja kuće i te kredite otplaćuje sama od 2021. i 2022. kada ih je i podigla. Mjesečna rata za obadva kredita je oko 1.000,00 eura te je s njima povećala vrijednost nekretnine. Njezini roditelji imaju svoju kuću, ali u toj kući pored njih stanuje njezin brat sa šogoricom i njihovo dvoje malodobne djece. Nema drugih nekretnina za stanovanje.

9.3. Za protustranku ističe da nakon izlaska iz zatvora on živi u kući koja je u njegovom vlasništvu, a koju je stekao temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim s njegovim ocem koji je bio vlasnik, te s majkom koja je supotpisnica ugovora. Otac mu je umro 2016. Tim ugovorom je ugovoreno da njegova majka ima pravo plodouživanja. U toj kući su renovirane kupaone nakon smrti oca, a s njim tamo sada živi majka. Između ostalog, tamo su tri spavaće sobe, te soba koja je kao dnevni boravak. Tamo se nalazi gospodarska zgrada i garaža. Smatra da protustranci nije potrebno platiti najamninu za drugu nekretninu jer je i za vrijeme trajanja braka provodio cijeli dan kod svojih roditelja, a kući bi dolazio navečer. Njegove sestre koje su spomenute u ugovoru kao legat ne žive u toj kući, već se nalaze u Sloveniji.

9.4. Ističe da ona plaća režije mjesečno oko 200,00 eura, a grijanje je na pelete koje je za ovu godinu platila oko 4.000,00 eura. Djeca idu u školu i vrtić tako da ih ona vozi, ŠŽ u [adresa] gdje ide u 3. razred sportske gimnazije, što je nekih 15 minuta vožnje od kuće, a NŽ ide u [adresa] u vrtić. Ona potroši na vožnju oko 45 minuta svako jutro. Djeca imaju prijatelje blizu kuće na nekih 5 minuta udaljenosti i to ŠŽ, a oboje djece imaju blizu bratiće i sestričnu. Njezini roditelji žive na udaljenosti od 100 metara. Kuća od roditelja ima dva kata od čega je jedan potkrovlje koje nije uređeno, i dodatak kući koji si je brat uredio. Isplaćuje si plaću u iznosu od 3.000,00 eura mjesečno, ne zna koliku je dobit ostvarila u prošloj godini. Poslovala je s dobitkom. Vozi automobil koji je unesen u imovinu ureda. Nema ušteđevine, sve je unijela u uređenje kuće i svih popratnih objekata. Ne može stanovati kod svojih roditelja jer je to njihovo vlasništvo i imaju samo tri spavaće sobe, dok ona u vlasništvu nema druge nekretnine za stanovanje djece i sebe, a u ovoj nekretnini djeca su od rođenja i jako su vezani za predmetnu nekretninu.

10. Iz iskaza protustranke danog na ročištu održanim kod ovoga suda 17. rujna 2025. proizlazi da je napustio obiteljsku kuću 22. srpnja 2024. kada ga je tast prijavio za remećenje javnog reda i mira. Sada živi u svojoj obiteljskoj kući koja je njegova djedovina, plaća režije 200,00 eura, ali to zapravo plaća s majkom. Na toj kući je upitna statika, kuća je iz 1970. i treba se renovirati u cijelosti, a možda čak i srušiti. Ako se on i odseli mora majka ići s njim jer je vezan ugovorom s njom. Tamo žive samo njih dvoje, a on mora isplatiti sestre 5.000 maraka svaku nakon smrti majke u roku od dvije godine od njezine smrti. U kući je renovirao kupaonice jer je propuštala voda. Za kuću nije izvršena službena procjena statike već je to njegova procjena.

10.1. Protustranka ističe da se trenutno nalazi na bolovanju, prima 652,00 eura mjesečno od čega 530,00 eura plaća za uzdržavanje. Ne zna koliko njegova majka ima mirovinu, misli da je oko 1.000,00 eura. Prije je vozio kamion za međunarodni prijevoz, ima svoju firmu i svoj kamion, trenutno posao stoji zbog bolovanja jer je tri godine već na bolovanju. Zbog zatvora je izgubio i stranke te ga se lažno optužilo da je alkoholičar. Osporava da je za vrijeme braka provodio vrijeme stalno kod svoje majke već navodi da je po tri tjedna znao izbivati zbog posla.

10.2. U odnosu na djecu potvrđuje sve što je navela prvapredlagateljica HŽ kao i za opis predmetne nekretnine i nekretnine u kojoj on živi. On s maloljetnom ŠŽ ne može komunicirati, a s NŽ nije razgovarao o promjeni stanovanja.

10.3. Nije vlasnik druge imovine osim kuće u kojoj stanuje. NŽ dolazi u ovu kuću i spava kod njega i kaže da mu je super i da bi htio ostati živjeti kod njega. Član je društva koje ima sjedište u [adresa] s temeljnim kapitalom od 10.000,00 eura te je društvo vlasnik kamiona koje vrijedi 4.000,00 eura. Pored bolovanja prima i naknadu od socijalne pomoći od 410,00 eura. Na bolovanju je zbog kralježnice. Pokrenut je postupak utvrđivanja trajne nesposobnosti za rad.

10.4. Smatra da predlagatelji mogu živjeti kod roditelja prvopredlagateljice FŽ jer su tamo živjeli dvije godine prije nego što su uselili u novu kuću. Tada je bila samo ŠŽ. Mislim da bi utjecalo na djecu da se moraju seliti, a to niti ne želi. On nije tražio drugu nekretninu jer niti nema financijske mogućnosti za to, ne zna niti koliko se kreću cijene najamnina.

11. Odredbom čl. 32. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da bračni drugovi sporazumno određuju mjesto stanovanja i obiteljsku kuću ili stan u kojem će stanovati s djecom nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb i koji predstavlja obiteljski dom za njih i djecu.

11.1. Odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stavkom 3. istog članka je određeno da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drukčije ugovorili.

11.2. Odredbom čl. 46. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da sud može na zahtjev bračnog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja bračnu stečevinu iz članka 32. ovoga Zakona ostvaruje samo jedan roditelj sa zajedničkom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo stanovanja iz stavka 2. ovoga članka može trajati najdulje do razvrgnuća suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom. Stavkom 4. istog članka propisano je da kad odlučuje o pravu stanovanja iz stavka 2. ovoga članka, sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti roditelju koji s djecom ostaje stanovati u obiteljskom domu obvezu plaćanja paušalnog iznosa najamnine drugom roditelju i plaćanje režijskih troškova nekretnine koja predstavlja obiteljski dom, a stavkom 5. istog članka propisano je da kad odlučuje o pravu stanovanja iz stavka 2. ovoga članka i najamnini iz stavka 4. ovoga članka, sud mora voditi računa o načelu razmjernosti, štititi pravo djece na stanovanje u obiteljskom domu i istodobno postupati pravedno prema onom roditelju na čiji teret će se ostvarivati pravo stanovanja. Stavkom 6. istog članka propisano je da sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odbiti zahtjev za stanovanje iz stavka 2. ovoga članka u obiteljskom domu ako ukupni prihodi bračnih drugova ne bi mogli osigurati troškove odvojenoga stanovanja i života bračnih drugova i djece dok je stavkom 7. istog članka propisano je roditelji mogu tražiti izmjenu odluke iz stavaka 2. i 4. ovoga članka ako se promijene okolnosti na temelju kojih je odluka bila donesena.

11.3. Odredbom čl. 490. toč. 3. Obiteljskog zakona propisano je da se u postupku radi zaštite obiteljskog doma odlučuje o pravu stanovanja djece i jednog roditelja u stanu ili drugoj nekretnini koja predstavlja obiteljski dom sukladno članku 46. ovoga Zakona.

11.4. Odredbom čl. 491. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se postupak iz članka 490. točke 3. ovoga Zakona pokreće na prijedlog roditelja koji na temelju odluke suda stanuje sa zajedničkim maloljetnim djetetom.

11.5. Odredbom čl. 491. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se postupak iz čl. 490. st. 3. Obiteljskog zakona pokreće na prijedlog roditelja koji na temelju odluke suda stanuje sa zajedničkim maloljetnim djetetom.

11.6. Odredbom čl. 491. st. 3. Obiteljskog zakona propisano je da je dijete stranka postupka iz st. 2. toga članka zastupano po roditelju s kojim stanuje na temelju odluke suda.

12. Na temelju svih provedenih dokaza utvrđeno je:

-da prvopredlagateljica HŽ s maloljetnom djecom stanuje na adresi [adresa], a na kojoj se nalazi predmetna kuća koja je i predmet bračne stečevine,

- da su prvopredlagateljica HŽ i protustranka u postupku kod ovoga suda pod posl.br. P Ob-1424/2024 sporazumno uredili da će maloljetna djeca s njom stanovati na njezinoj adresi stanovanja u [adresa], o čemu je i odlučeno pravomoćnom i ovršnom presudom ovoga suda posl.br. P Ob-1424/2024-19 od 27. lipnja 2025. (list 6-10 spisa),

- da prvopredlagateljica HŽ plaća kredit za predmetnu nekretninu kao i režije,

- da prvopredlagateljica HŽ i protustranka nisu pokrenuli postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice,

- da je Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Krapina suglasan da djeca nastave samostalno živjeti s majkom s obzirom na to da su roditelji prekinuli svoju zajednicu i uredili način ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem, pri čemu ističu da je o adresi i odlučeno odlukom suda o roditeljskoj skrbi,

-da protustranka stanuje u nekretnini koja je u njegovom vlasništvu s majkom, a s kojom i dijeli plaćanje režija.

12.1. Imajući u vidu navedeno, razvidno je da su stranke razvele svoj brak, ne misle obnavljati više svoju zajednicu, te da su radi zaštite dobrobiti i interesa maloljetne djece stranke dužni osigurati sebi i djeci odvojen život.

12.2. Pri donošenja odluke u ovom predmetu sud primjenom odredbi čl. 46. st. 5. i 6. Obiteljskog zakona mora cijeniti načelo razmjernosti, štititi pravo djeteta na stanovanje u obiteljskom domu i istodobno postupati pravedno prema onom roditelju na čiji teret će se ostvarivati pravo stanovanja.

13. Iz provedenih dokaza proizlazi da su prvopredlagateljica HŽ i protustranka predmetnu nekretninu u [adresa] sporazumno odredili kao obiteljski dom u kojem su donedavno stanovali s maloljetnom djecom koji tamo imaju uređenu sobu te isti predstavljala prostor u kojim se djeca igraju, borave, imaju svoje prijatelje, svoje dječje stvari te iz kojeg odlazi u vrtić i školu. Dakle, predmetna nekretnina predstavlja obiteljski dom djece, poznatu atmosferu i okolinu u kojoj odrastaju što nije niti sporno između stranaka.

14. Konvencija o pravima djeteta štiti pravo djeteta na uživanje roditeljske skrbi i ne odvajanje od svojih roditelja, pa u konkretnom slučaju, kada djeca trebaju trpjeti razdvojenost roditelja, a koja očigledno postoji s obzirom na iskaze stranaka koji ne komuniciraju te predlagateljica HŽ nakon prestanka bračne zajednice je nastavila stanovati u predmetnoj nekretnini s djecom i plaća režije, proizlazi da je u interesu djece osigurati im pravo na stanovanje u obiteljskom domu u [adresa] u mirnom okruženju, u kojem su emocionalno odrastali uz svoje roditelje.

15. Za odlučivanje u ovom predmetu nije odlučna činjenica što roditelji prvopredlagateljice HŽ imaju nekretninu koja je blizu predmetne nekretnine s obzirom na to da navedena nekretnina ne predstavlja obiteljski dom djece, pa nije odlučna niti udaljenost (od vrtića i škole), niti uređenost, komfor, okolina u kojoj bi djeca mogla stanovati, već je odlučno pravo na poštovanje obiteljskog doma, koje predstavlja predmetna nekretnina na adresi [adresa] i okolina u kojoj djeca odrastaju i s kojom su povezana, a što su i same stranke sporazumno uredile i o čemu je odlučeno pravomoćnom Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1424/2024-19 od

27. lipnja 2025. (list 6-10 spisa).

15.1. Činjenica da u obiteljskoj kući roditelja predlagateljice ima mjesta za stanovanje predlagateljice i djece nije razlog zbog kojeg bi trebalo odbiti zahtjev za zaštitu obiteljskog doma ni u kojem slučaju, jer predlagateljica svojim radom i sredstvima koja ostvaruje od rada otplaćuje kredit i k tome, pored toga što svoju obvezu uzdržavanja djece ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djeci, ona zadovoljava i njihove materijalne potrebe. Stoga je ovakva odluka u skladu s interesom maloljetne djece (O tome u odluci Županijskog suda u Splitu, posl.br. Gž Ob-378/2021-2 od 1. rujna 2021.)

16. Cijeneći načelo razmjernosti i pravednosti, poštivajući pravo na obiteljski dom, sud je vodio računa o prihodima stranaka kao i zahtjevima stranaka.

17. S tim u vezi je utvrđeno da je protustranka stavila zahtjev za plaćanje najamnine u visini 500,00 EUR, a koji zahtjev se kasnije obvezala urediti i potom je odluku prepustila suda.

18. Iz provedenih dokaza, a imajući u vidu sve okolnosti slučaja, činjenicu netrpeljivosti i nemogućnosti nastavka zajedničkog života prvopredlagateljice HŽ i protustranke, činjenicu da djeca temeljem Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1424/2024-19 od 27. lipnja 2025. (list 6-10 spisa), trebaju stanovati s majkom na adresi u [adresa] gdje se nalazi predmetna nekretnina koja predstavlja obiteljski dom stranaka gdje djeca stanuju već i s čime je suglasna protustranka, a primjenjujući načelo razmjernosti i pravednosti, utvrđeno je da sa svojim primanjima stranke mogu osigurati troškove odvojenog stanovanja i života sebe i djece, štiteći pravo djece na stanovanje u obiteljskom domu, sud je prihvatio prijedlog predlagateljica i primjenom čl. 46. st. 2. Obiteljskog zakona odredio pravo stanovanja predlagatelja u obiteljskom domu u [adresa], što je protustranka dužna omogućiti predlagateljima ostvarenje navedenog prava stanovanja u obiteljskom domu u [adresa]. Pravo stanovanja može trajati najdulje do razvrgnuća suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom sukladno čl. 46. st. 3. Obiteljskog zakona. Međutim, u slučaju promjene bitnih okolnosti, moguće je zahtijevati i izmjenu ovakve odluke sukladno navedenim odredbama Obiteljskog zakona.

19. Stoga je odlučeno kao u točkama I. i II. izreke ovoga rješenja.

20. Pri tome se napominje, a u odnosu na prigovore protustranke o luksuzu nekretnine i utvrđenjima bračne stečevine, sud u ovom postupku ne odlučuje o tome s kojim će roditeljem djeca stanovati niti bračnoj stečevini, nego primjenjuje sudske odluke kojom je već odlučeno o stanovanju djece s jednim roditeljem. Stranke su zajedno stanovale u predmetnoj nekretnini kao svom obiteljskom domu i zajednička djeca stranaka žele stanovati u roditeljskoj kući, pa je u interesu djece da stanuju u obiteljskom domu jer oni imaju, zajedno sa svojom majkom, osobno pravo na stanovanje u svom obiteljskom domu. Predlagateljica plaća sve troškove života i za sebe i za djecu, otplaćuje kredit za nekretninu koja predstavlja obiteljski dom.

21. Što se tiče daljnjih navoda da predmetna nekretnina predstavlja dom protustranci, odgovoriti je da je pravo na obiteljski dom ustanovljeno radi zaštite prava na stanovanje u nekretnini koja predstavlja bračnu stečevinu, prije svega u interesu maloljetne djece, a interesi maloljetne djece su ispred interesa njihovih roditelja sukladno načelu prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta (članak 5. stavak 1. Obiteljskog zakona). Osim toga, ova zaštita ograničenog trajanja i traje do razvrgnuća suvlasništva nad nekretninom koja predstavlja obiteljski dom. Okolnost da stranke imaju zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na maloljetnu djecu ne utječe na nepravilnost ove odluke jer se zaštita obiteljskog doma ostvaruje i u odnosu na zajedničku maloljetnu djecu nad kojom oba roditelja ostvaruju roditeljsku skrb.

22. Nadalje, odredba čl. 46. st. 2. Obiteljskog zakona, kada propisuje pravo stanovanja u obiteljskom domu samo jednog roditelja s maloljetnim djetetom, dovoljno jasno određuje i pravo i način ostvarenja toga prava, koje je drugi roditelj, u konkretnom slučaju protustranka, dužan omogućiti.

22.1. Dakle, smisao navedene odredbe nije zajednički suživot u nekretnini koje predstavlja obiteljski dom, što ujedno znači i obvezu drugog supružnika kojem djeca nisu povjerena na skrb da iz obiteljskog doma iseli.

22.2. Iz navedenog razloga su u čl. čl. 46. Obiteljskog zakona (st.4. i 6. ) u nastavku regulirana pitanja plaćanja režijskih troškova, najamnine drugog roditelja i situaciju kada prihodi roditelja ne omogućuju odvojeno stanovanje.

23. Navedeno pravo može trajati najdulje do razvrgnuća suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom, te je propisano da u tom slučaju sud odlučuje o plaćanju paušalnog iznosa najamnine drugom roditelju kao i plaćanju režijskih troškova za predmetnu nekretninu.

24. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud nije odlučivao o troškovima najma drugog strana protustranke iz razloga što iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da navedeni zahtjev mnije osnovan imajući u vidu da protustranka ima nekretninu gdje može stanovati, dok iz čl. 46. st. 4. Obiteljskog zakona navedeno postoji kao mogućnost i takvu obvezu sud će odrediti s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, a u ovom slučaju materijalna situacija protustranke nije takva da bi mu predlagateljica trebala plaćati troškove najma drugog stana. Pritom nije relevantno što protustranka navodi, da sumnja u statiku kuće za koju je prethodno u postupku roditeljske skrbi utvrđeno da je podobna da djeca prespavaju kod oca u kućanstvu, s obzirom na to da se radi o budućoj neizvjesnoj činjenici na kojoj se ne može temeljiti sudska odluka.

24.1. Naime, cijeneći imovinske prilike stranaka, činjenicu da protustranka stanuje u svojoj nekretnini s majkom čiju ima pomoć, te da sam izjavljuje da nije tražio drugu nekretninu, to sud nije određivao predlagateljici HŽ obvezu plaćanja najamnine za stan u kojem će protustranka boraviti, a primjenom odredbi čl. 46. st. 4. Obiteljskog zakona, s obzirom na to da prema iskazivanju stranaka proizlazi da isti može boraviti u vlastitoj nekretnini odnosno da je protustranka u mogućnosti snositi troškove vlastitog stanovanja bez štete za uzdržavanje sebe i djece.

25. Nadalje, sud je obvezao predlagateljicu HŽ na plaćanje režijskih troškova za predmetnu nekretninu u kojoj živi s maloljetnim djetetom, a primjenom odredbe čl. 46. st. 4. Obiteljskog zakona s obzirom na njezina primanja, utvrđeno je da ih ona može podmirivati bez štete za uzdržavanje sebe i djece, slijedom čega je odlučeno je kao u točki III. izreke rješenja.

26. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke rješenja.

27. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u vezi s čl. 346. i 366. Obiteljskog zakona te u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa).

28. Imajući u vidu da je u ovom postupku riječ o izvanparničnom postupku, primijenjene su odredbe Tarife 16. -18., a s obzirom na to da se radi o novčano neprocjenjivom predmetu, proizlazi da za svaku radnju strankama pripada 50 bodova odvjetničke tarife, uvećano za zastupanje još dvije osobe i za pripadajući porez na dodanu vrijednost (o tome i u Rješenju Županijskog suda u Puli-Poli posl.br. Gž Ob- 242/2019-2 od 18. studenog 2019.). Međutim, sud odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva te je u skladu s njime i određen trošak stranaka.

29. Naime, vodeći računa o svim okolnostima slučaja, o ishodu postupka, posebno činjenici da je ova odluka donesena za dobrobit djece, kao i imajući u vidu da je sama protustranka navela da se neće protiviti zahtjevu zbog djece, a što je sud također cijenio kod donošenja odluke, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

30. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki V. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 29. rujna 2025.

Sudac

Neda Šola

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja, a putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Predlagateljima po punomoćnici

2. Protustranci po punomoćniku

3. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Krapina

3. Spis