Poslovni broj: P-393/2024-12

Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sucu Željku Jakšić, u pravnoj stvari tužitelja GAVRAN d.o.o. Kućanci, Stjepana Radića 43, OIB: 74379864673, zastupan po punomoćniku Krešimiru Rastija, odvjetnik iz Osijeka protiv tuženika PRIJEVOZ I TRGOVINA TOMISLAV I SLAVKO UREMOVIĆ d.o.o., Našice, Vatroslava Lisinskog 57, OIB: 30772374972, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 29. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

ODBIJA SE tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tuženik je dužan isplatiti tužitelju iznos od 2.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. listopada 2024., do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine kao i parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do konačne isplate, sve u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe“

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura (tisućustodvadesetpeteura), u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 66,46 eura (šezdesetšesteuraičetrdesetšestcenti), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Kod ovoga suda je 18. prosinca 2024., zaprimljena tužba uvodno označenog tužitelja protiv uvodno označenog tuženika radi naknade štete te isplate novčanog iznosa u iznosu od 2.000,00 eura.

2. U tužbi tuženik u bitnome navodi da je tužitelj vlasnik lovačkih čeka na nekretnini koja se vodi pri Općinskom sudu u Virovitici, zemljišnoknjižnom odjelu Orahovica, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica], u naravi ROZOVAC, ORANICA, površine 115.453 m2, da je tuženik od dana 20. veljače 2024., do 23. veljače 2024., bagerom vršio radove na prethodno navedenoj nekretnini kojom prilikom je njegov djelatnik uništio dvije lovačke čeke i time izazvao štetu u iznosu od 2.000,00 eura, da je tužitelj uputio tuženiku putem punomoćnika, poziv na naknadu štete dana 21. listopada 2024, no tuženik se očitovao da štetu ne želi podmiriti jer ne zna o čemu se radi.

3. U podnesku kojim se tuženik očituje na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osnovi i visini, da tužitelj nije sukladno članku 186 ZPP- a dostavio nikakav dokaz uz navode iz tužbe, da je isti u obvezi sukladno članku 461.a ZPP-a podnijeti tužbu sa svim dokazima kojima dokazuje navode jer se radi o sporovima male vrijednosti, da tužitelj ničim ne dokazuje da temeljem zakupa gospodari lovištem na nekretninama u vlasništvu RH i na kojem području pa niti na navedenoj nekretnini, niti je dostavio bilo kakav dokaz, niti je proveo osiguranje dokaza na okolnost nastanka materijalne štete iz kojega bi proizlazilo na koji način je šteta počinjena i od koga. Predlaže da se odbije tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Tijekom postupka tužitelj je ustrajao na navodima iz tužbe , u podnesku kojim se očitovao na navode iz odgovora na tužbu dostavlja dokaz o koncesiji nad predmetnim lovištem a da osiguranje dokaza nije mogao provesti stoga jer su radnjom djelatnika tuženika uništene čeke smrvljene.

4.1. Tuženik je također ustrajao na navodima iz odgovora na tužbu .

5. U dokaznom postupku sud je pročitao dokumentaciju iz spisa koju čine zemljišnoknjižni izvadak (stranica 4 spisa), Ugovor o koncesiji i Aneks Ugovora o koncesiji (stranice 16-22 spisa), te je saslušao u svojstvu stranke ČB, te svjedoke ŠB, KB, MB, HB, NB i GB.

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), sud na temelju rezultata provedenog postupka, a imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja, nije utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja opisano u izreci presude, osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koju tužitelj kao vlasnik lovačkih čeka potražuje od tuženika za kojega smatra da je odgovoran za nastanak štetnog događaja u kojemu su lovačke čeke uništene.

8. Sporno je u ovome postupku bila osnova tužbenog zahtjeva odnosno pasivna legitimacija tuženika, te podredno visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

9. Odredbom članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO), propisano je da je onaj koji drugome prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

9.1 Odredbom članka 1046. ZOO-a, propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9.2 Odredbom članka 1090. ZOO-a, propisano je da sud, uzimajući u obzir okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuđuje naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

10. Iz sadržaja materijalne dokumentacije priložene kao dokaz u spis razvidno je da je tužitelj koncesionar prava lova na zemljištu vlasništvo RH-a, a na kojem zemljištu i to na kč. br. [katastarska čestica], pravo zakupa ima GB.

11. U odnosu na nastanak predmetnog štetnog događaja sud je izveo dokaz saslušanjem stranke ČB te svjedoka SB, ĆB, AB, VB, NB i GB.

11.1 Saslušana u svojstvu stranke ČB iskazuje ja je odgovorna osoba tuženika koji se bavi djelatnošću prijevoza, trgovine i niskogradnje, tuženik je bio u poslovnom odnosu sa GB na način da je ona angažirala tuženika kako bi tuženik sa svojim strojevima obavio radove krčenja šiblja korova, granja i slično sa jedne zemljane površine za koju je shvatila da ju gosp. GB obrađuje, stoga je organizirala da dva njihova djelatnika odgovarajućim strojem u naravi bagerom i labudicom na kojoj se on prevozio budu doveženi na tu zemljanu površinu na koju im je rečeno da se trebaju obavljati radovi, ne zna o kakvoj se površini radilo, tamo nije bila, ne može je opisati, gosp. GB je nakon ispostavljanja računa ugovoreni posao platila, nakon nekoliko mjeseci, u 7. ili 8. mjesecu 2024., dobila je poziv od osobe koja se predstavila kao gosp. SB koji je govorio nešto u smislu da su njeni djelatnici prilikom obavljanja posla krčenja te zemljane površine navodno uništili dvije lovačke čeke, obavila je razgovor sa djelatnicima koji su te radove obavljali, jedan joj je rekao da je vidio ali negdje uz rub te zemljane površine koju su oni krčili jednu lovačku čeku, koliko je shvatila ta čeka se nije niti nalazila na dijelu zemljane površine za koju je bilo ugovoreno da se krči tako da je iz njegove izjave zaključila da se stroj nije niti približavao toj čeki niti ju je onda uništio. Što se tiče bagera na njemu je pridodan poseban dio tzv. malčer i taj nastavak se koristi na način da se on spusti prema zemljanoj površini te onda reže odnosno usitnjuje granje, šiblje ili bilo što drugo što se nalazi na površini, ono što zna jeste da taj malčer ne bi mogao odstranjivati granje većeg obima a da bi se nešto porušilo moglo bi se to jedino korpom ili kranom bagera.

11.2. Saslušan kao svjedok ŠB iskazuje da je prokurista tužitelja, supruga je vlasnica, da je tužitelj dobio 2006., koncesiju koja se obnovila tako da je još uvijek na snazi a u svrhu provođenja lova i uzgoja divljači, lovište na kojoj je tužitelj dobio koncesiju proteže se mjestima Kučanci, Zdenci, Beničanci, Malinovac, Rastovac, Breštanovci, ne može dakako identificirati čestice unutar lovišta no u konkretnom slučaju je siguran da su dvije čeke bile postavljene uz rub parcele koju je obrađivala gosp. GB jer joj je nakon predmetnog događaja to rekao njezin zet NB, nije očevidac događaja, ne sjećam se kada je obilazio lovište no vidio je da nema čeka, radi se o dvije čeke koje su bile postavljene uz rub zemljišta koje je obrađivala GB na način da je jedna bila ostavljena uz sam rub toga zemljišta i između vodnog kanala koji je prethodno također bio obrastao u šiblje a druga se nalazila nekih 300 m bočno također uz rub te prema cesti, čeke su bile postavljene prije nekih 10-tak godina, njihovo stanje bilo je zadovoljavajuće u smislu da su služile upotrebi, donji dio istih tj. "nogari" bili su od bagrema, podest je bio od miješanog drveta od hrasta i jelovine, jedna je imala krov na četiri vode od šindre a druga ravni krov od valovitih ploča isto od šindre, obje su čeke uništene u smislu da su "samljevene" kada je došao, da je prilikom obilaska vidio da se zemljište na tom području ograđivalo tzv. pastirima u naravi nekom žicom kroz koju se provodi struja, jednu osobu je pitao a to je upravo zet od gosp. GB da li zna tko je čeke uništio i onda mu je rekao da je gosp. GB angažirala neku tvrtku koja je trebala poravnati njihovu parcelu ali mu nije rekao da je on osobno vidio tko je te čeke uništio, da je o događaju izvijestio nadležnu Policijsku postaju iz Orahovice čiji djelatnici su došli na lice mjesta, obavili sa njim razgovor no ništa dalje o njihovom postupanju ne zna, ne sjećam se kada je prvi puta vidio porušene čeke, ne može definirati vremensko razdoblje kada se događaj dogodio, ne može definirati kada je prvi puta vidio samljevene čeke ali odmah nakon što je to vidio da je kontaktirao tvrtku za koju mu je rečeno da je radila radove, javila mu se gosp. ČB, ukazao joj je da ima informaciju da su njihovi radnici samljeli dvije čeke, pokušao se sa njom dogovoriti da se to obnovi na način da tuženik sagradi dvije nove čeke ili da plati 2.000,00 eura za dvije čeke što je ona odbila, a područje gdje su se nalazile čeke je unutar područja za koje tužitelj ima u koncesiji za lov. Napominje da nije očevidac predmetnog događaja ali iskustveno zna kako izgleda dio stroja za malčiranje odnosno smatra da taj nastavak s obzirom na svoje karakteristike može samljeti i drvo nekog većeg opsega a stupovi na kojima se čeka nalazi su promjera nekih 15 cm.

11.3. Saslušan kao svjedok BB iskazuje da je uposlenik tuženika i dobio je radni nalog negdje u 2. mj. da sa bagerom i jednim posebnim dijelom za malčarenje sa kolegom ode na jednu zemljanu površinu kako bi se izmalčirala šikara, na mjestu događaja bio je suprug gosp. GB i sin, on i kolega, pokazali su im otprilike koji dio treba izmalčirati i te je napravljeno, dio za malčiranje je takvih tehničkih karakteristika da se on može podići na visinu od cca 2 m te onda reže raslinje do promjera nekih 10 cm, misli kada bi započeo malčiranje debla većeg obima da bi taj dio jednostavno stao jer ima nekakav sigurnosni mehanizam, da je prilikom obavljanja radova vidio ali samo jednu lovačku čeku, ista je bila udaljena nekih 20-tak m od ruba zemljane površine koja se trebala malčirati tako da ni je došao strojem u blizinu te čeke jer nije bilo potrebe, odnosno da je malčirao samo površinu za koju mu je rečeno da ju treba malčirati, a zna da je netko od radnika gosp. GB i to ručnim alatom sjekirama i motorkom rušio deblje raslinje i formirao ih kao za drva za ogrijev, da su uz rub i izvan ruba površine koju je trebao malčirati bile sadnice većeg obima i to nije mogao malčirati i to su druge osobe motornim pilama rušili a nije siguran da se radilo o djelatniku gosp. GB.

11.4. Saslušan kao svjedok MB izjavljuje da je lovnik u lovištu čiji je koncesionar tužitelj i jedna od njegovih zadaća jeste obilazak lovnog područja koje je jako veliko tako da ne može sve to obići u nekom kraćem roku, područje gdje su izmalčirane čeke zadnji put je obilazio negdje 2023., ne zna u kojem mjesecu i tvrdi da su tada na svojim mjestima bile dvije čeke, ne zna kada su one postavljene jer je zasnovao radni odnos kod tužitelja prije nekih 4 godine, dvije čeke koje su bile postavljene zadovoljavale su svoju funkciju, obje su bile postavljene na četiri noge sa dijelom za stajanje koji je sa sve četiri strane ima lo daske, na jednoj je bilo krovište na jednoj vodi od valovite šindre, a druga na četiri vode isto od šindre, čeka sa jednom vodom bila je postavljena uz rub ceste a druga uz rub jednog vodnog kanala, oko tih čeka bilo je dosta raslinja ali nije se radilo o raslinju čija su debla većeg promjera, obaveza je koncesionara održavati čeke i jedno uže područje uz jer ipak moraju biti zamaskirane zbog divljači, prvi puta je saznao da njih nema kada ga je ŠB o tomu izvijestio, otišli su na mjesto događaja i vidjeli da čeka nema, dojavu o tomu je dala osoba čija punica ima u koncesiju.

11.5 Saslušan kao svjedok HB iskazuje da je dovezao bager sa jednim dijelom za malčarenje na jednu površinu koja se trebala izmalčirati a što je trebao raditi njegov kolega, nakon što je bager istovaren napustio je to mjesto, sljedeći dan je došao po bager, detalja se drugih ne sjeća.

11.6 Saslušan kao svjedok NB iskazuje da je zet gosp. GB koja je u biti formalni nositelj ugovora o zakupu jedne zemljane površine koja je uzeta u zakup nešto više od godinu dana kako bi se na toj površini zasijala određena kultura, ta površina je i od prije bila obrađivana međutim prijašnja osoba koja je zemlju obrađivala na 1,5 h površine istu nije održavala te je tu poraslo raslinje razne vrste , bilo je korova. bilo je drveća mladica pa i starijeg drveća tipa bagrem, joha, vrba te su se odlučili tu površinu u njihovim gabaritima očistiti kako bi dobili još veće poticaje, da je lovac i član jednog lovačkog društva ali ne kod gosp. ŠB , tvrdi da su nešto izvan ruba područja koje je uzeto u zakup bile sagrađene dvije lovačke čeke, uže područje oko čeka se održavalo međutim ono šire je bilo također obraslo visokim raslinjem, dočekao je djelatnike gosp. ČB s kojim su dogovorili posao malčiranja površine koja je bila ukorovljena, da je to radio jedan bager sa posebnim dijelom za malčiranje, nije nazočio poslu koji se nastavio obavljati već je samo djelatniku rekao i označio područje koje treba ograditi, nije dolazio do okončanja posla a kada je došao mogao je zamijetiti da je posao obavljen u cijelosti u dijelu njihovog zemljišta, sve je to bilo očišćeno, vidio je da više nema onih čeka o kojima je govorio no nije o tomu raspravljao ni sa kim već su počeli zemlju ograđivati žicom a koliko se sjeća nekih tjedan dana nakon toga došao je gosp. ŠB za kojeg zna tko je ali nije znao da on polaže nekakvo pravo u smislu da ima koncesiju za lov, i tek tada ga je pitao što je sa čekama, gdje su i tko je obavljao radove na njihovoj zemlji te mu je onda dao povratnu informaciju. Pojašnjava da je dao nalog djelatniku koji je došao sa bagerom i malčerom koju površinu treba izmalčirati odnosno očistiti a uopće nije bilo razgovora vezano za čeku.

11.7. Saslušana kao svjedokinja GB iskazuje da je samo formalni nositelj i potpisnik Ugovora o zakupu državnog zemljišta i drugo joj ništa nije poznato, nikada nije bila na toj parceli, ono što zna o ovome predmetu jeste samo ono što je čula od ukućana a nikakvih osobnih spoznaja nema

12. Sud je poklonio vjeri ČB te svim ispitanim svjedocima držeći njihove iskaze logičnim i uvjerljivim, a u navodima istih nije utvrdio niti jednu okolnost koja bi iste dovela u dvojbu.

13. Po utvrđenju suda a temeljem provedenog postupka, nesporno je da je tužitelj imao koncesilu za lovište čija se površina prostirala i po čestici u odnosu na koju je GB bila u zakupu.

13.1 Nesporno je po utvrđenju suda, da je tužitelj u svrhu obavljanja djelatnosti koncesije, uz rubne dijelove zemljišta na kojemu je GB imala koncesiju, postavio dvije lovačke čeke, koje su bile uništene.

13.2 Nesporno je da je GB bila u poslovnom odnosu sa tuženikom budući da ga je angažirala kako bi ovaj svojom opremom i djelatnicima uklonio raslinje sa zemljane površine koju je dobila u koncesiju a kako bi istu počela obrađivati u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

13.3 Nesporno je da je djelatniku tuženika, NB pokazao površinu koju je djelatnik tuženika trebao posebnim strojem očistiti od raslinja, što je isti po kazivanju TB i učinio.

13.4 Poklanjajući vjeru svjedoku TB, sud zaključuje da su se čeke nalazile na postavljenim mjestima prije nego je radnik tuženika započeo sa ugovorenim radovima a da se iste na svojim mjestima nisu nalazile nakon što je radnik tuženika završio sa svojim poslovima.

14. Unatoč tomu, sudu tijekom provedenog dokaznog postupka, na nedvojben način nije bilo moguće utvrditi da je upravo radnik tuženika, uz ugovoreni posao uklanjanja raslinja sa površine čiju koncesiju ima GB, uništio odnosno izmalčirao obije čeke vlasništvo tuženika to stoga što niti jedan izvedeni dokaz na tu okolnost ne ukazuje, iz kojega razloga sud nije ustrajao na provođenju dokaza gospodarskog vještačenja na okolnost vrijednosti čeka te vještačenjem vještaku lovne struke na okolnost da li se zemljište koje obrađuje GB nalazi unutar granice za koju tužitelj ima pravo koncesije.

15. Kako sud nije našao osnovanim tužbeni zahtjev, odlučio je kao u izreci presude.

16. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi ZPP - a i to članka 151., članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 164. stavka 1. i stavka 4., a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, u daljnjem tekstu OT) , i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

16.1. Sud je tuženiku koji je u cijelosti uspio u sporu priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.125,00 eura i to na ime

-trošak odgovora na tužbu (Tbr. 8 toč. 1)

100 bodova

-ročište 10. travnja 2025. ( Tbr. 9 toč. 1)

100 bodova

-ročište 16. svibnja 2025 ( Tbr. 9 toč. 1)

100 bodova

-ročište 11. rujna 2025 ( Tbr. 9 toč. 1)

100 bodova

-ročište 29. rujna 2025 ( Tbr. 9 toč. 3)

50 bodova

UKUPNO

450 bodova

900,00 eura

PDV 25 %

225, 00 eura

sveukupno

1.125,00 eura

16.2 Preko dosuđenog iznosa tužitelju nije priznat trošak

-sudske pristojbe na odgovor na tužbu budući ista obveza nije nastala niti ju je tuženik platio.

U Osijeku 29. rujna 2025.

S U D A C

Željko Jakšić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana putem ovog suda.