REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu

Novo riva 3

21460 Stari Grad

Poslovni broj: Psp-103/2024-19

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Mariji Pavlinović u pravnoj stvari tužitelja OJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Ivan Močić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika IJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Ivan Jonjić, odvjetnik u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 24. rujna 2025. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, tužitelja osobno, te punomoćnika tuženika i tuženika osobno, na ročištu za objavu dana 29. rujna 2025. godine

r i j e š i o  j e

Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužba i tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I. Utvrđuje se da je tuženik zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu ribarskog broda registarskog imena „HRVATICA“, izgrađenog 1960. godine u Puntu, s jednim četverotaktnim JR dizel motorom IVECO AIFO 8281 SRM, 8 cilindara, snage 283,00 kW, tonaže (GT) 34,00, duljine 17,55 m, pozivnog znaka 9A7040, oznake ST R 11422, NIB 11422, luke upisa Split, CFR broja 347, na način da je dana 8. ožujka 2024. godine protupravno i samovlasno izbacio tužitelja iz istog broda, zajedno sa svim tužiteljevim osobnim stvarima, čime je tužitelja potpuno isključio od dotadašnjeg suposjeda navedenog broda.

II. Nalaže se tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja suposjeda na način da omogući tužitelju slobodan i neometan pristup i korištenje broda iz točke I. izreke ovog rješenja.

III. Zabranjuje se tuženiku svako daljnje opisano ili slično smetanje suposjeda tužitelja na predmetnom brodu za ubuduće.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

V. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 04. travnja 2024. godine, tužitelj navodi kako je on posljednji mirni suposjednik ribarskog broda registarskogimena „HRVATICA“, izgrađenog 1960. godine u Puntu, s jednimčetverotaktnim JR dizel motorom IVECO AIFO 8281 SRM, 8 cilindara, snage 283,00 kW, tonaže (GT) 34,00, duljine 17,55 m, pozivnog znaka 9A7040, oznake ST R 11422, NIB 11422, luke upisa Split, CFR broja 347, a koji brod predstavlja suvlasništvo parničnih stranaka. Nadalje navodi kako se on u samostalnom, neposrednom i kvalificiranom suposjedu navedenog broda nalazio sve do dana 8. ožujka 2024. godine, kada ga je tuženik protupravno i samovlasno izbacio zajedno sa svim osobnim stvarima. Tužitelj je tijekom postupka naveo kako on supojsed na predmetom brodu nije imao samo iz razloga što je bio u radnom odnosu, nego je istaknuo kako je on i suvlasnik broda. Tužitelj nadalje navodi kako u konkretnom slučaju sasvim jasno proizlazi da ga je tuženik opisanim postupanjem protupravno i samovlasno zasmetao u njegovom mirnom suposjedu, pa predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev, odnosno predlaže da sud utvrdi da ga je tuženik zasmetao u posljednjem mirnom suposjedu, te da naloži tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja suposjeda, te da mu zabrani svako daljnje opisano ili slično smetanje suposjeda, te da mu tuženik naknadi parnični trošak. .

2.U odgovoru na tužbu od dana 05. srpnja 2024. godine tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu predlažući ga odbiti. Tuženik je naveo kako tužitelj nije posljednji mirni suposjednik broda, pa da mu se stoga ne može pružiti posjedovna zaštita kakvu traži u ovom postupku. Naveo je kako je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika, ali da je dobio izvaredni otkaz zbog neopravdanog nedolaska na posao. Tuženik je istaknuo kako tužitelj nije bio posjednik niti suposjednik broda, već da je na brodu bio u svojstvu zaposlenika do okončanja radnog odnosa, te da je upis tužitelja kao suvlasnika u upisnik plovila izvršen nakon navodnog “smetanja suposjeda” pa ne predstavlja pravno relevantnu činjenicu. Nadalje je istaknuo da vlasnik ili suvlasnik broda (koji je registriran za gospodarske svrhe) ne vrši posjed broda na način kako to se sugerira tužbenim zahtjevom dakle da boravi na brodu ili plovi brodom po želji već mora biti upisan u popis posade sukladno posebnom propisu. Shodno navedenom tuženik predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, te obvezati tužitelja da mu naknadi parnični trošak.

3.U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom dijela spisa poslovnog broja Pr- 317/24, Ugovora o darovanju sklopljenim dana 03. travnja 2023. godine između ovdje parničnih stranaka, a predmet kojeg ugovora je darovanje 25% predmetnog broda, Rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Split, Služba za registre i sigurnost plovidbe od dana 11.ožujka 2024.g. kojim se prihvaća zahtjev ŠJ ovdje tužitelja,te mu se dopušta uknjižba vlasništva u omjeru od ¼ u ulošku Glavne knjige Upisnika brodova. Pregledano je i Rješenje o izdavanju povlastice za gospodarski ribolov na moru izdanu od ministarstva poljoprivrede, uprava ribarstvo. Saslušani su svjedoci ĐJ i SJ, te su saslušane stranke.

4.Tužbeni zahtjevi je neosnovan.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja da sud utvrdi kako ga je tuženik zasmetao u posljednjem mirnom suposjedu ribarskog broda registarskog imena „HRVATICA“, te da sud naloži tuženiku uspostaviti ranijeg posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja suposjeda na način da omogući tužitelju slobodan i neometan pristup i korištenje broda, te da se tuženiku zbrani svako daljnje smetanje suposjeda tužitelja na predmetnom brodu za ubuduće.

6.Imeđu stranaka nije sporno kako je tužitelj bio zapovjednik predmetnog broda,nije sporno ni da je istom otkazan ugovor o radu, kao što nije sporno ni da je tuženi sporne prigode iznio tužiteljeve osobne stvari s broda. Također nije sporno kako je tuženik tužitelju darovao ¼ predmetnog broda.

7.Između stranaka je sporno je li tuženik zasmetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu, te je li tužitelj osim u svojstvu zaposlenika bio posjednik predmetnog broda i temeljem toga što mu je tuženik ugovorom o darovanju darovao ¼ broda. Stoga je u postupku valjalo raspraviti je li tužitelju u konkretnom slučaju pripada posjedovna zaštita.

8. Naime, odredbom iz čl. 10. st.1 i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 114/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/1, 18/15 i 94/17 dalje: ZV) propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast na stvari, a posjed se stječe kada osoba uspostavi faktičnu vlast, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje) ili mu je prenesena (derivativno stjecanje). Prema odredbi čl. 20. st. 2., 3. i 4. ZV-a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je zasmetao posjed, a pravo na zaštitu posjeda pred sudom ili institutom samopomoći prestaje istekom roka od trideset dana od kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od izvršenog smetanja.

Odredbom čl. 22. propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje, a sud pruža zaštitu u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9.Pregledom Ugovora o darovanju sklopljenog između parničnih stranaka i to IJ i OJ dana 03. travnja 2023. godine proizlazi kako je IJ (ovdje tuženik) OJ (ovdje tužitelju) darovao 25% predmetnog broda.

Pregledom Rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Split, Služba za registre i sigurnost plovidbe od dana 11.ožujka 2024.g.utvrđeno je kako se prihvaća zahtjev ŠJ ovdje tužitelja, te mu se dopušta uknjižba vlsništva u odnosu na predmeni brod u omjeru od ¼ u ulošku Glavne knjige Upisnika brodova.

Uvid u spis poslovnog broja Pr 317/24 utvrđeno je kako se pred Općinskom sudom u Splitu vodi postupak između parničnih stranaka radi utvrđenja neodopuštenom odluke o otkazu ugovor o radu.

Pregledom Rješenje o izdavanju povlastice za gospodarski ribolov na moru izdanu od ministarstva poljoprivrede, uprava ribarstvo od dana 20. prosinca 2021. godine proizlazi kako je kako ista glasi na tuženika.

Svjedok ĐJ naveo je između ostalog kako je predmetna brodica bila u vlasništvu ovdje parničnih stranaka i to je jedna četvrtina bila u vlasništvu OJ, a 3/4 u vlasništvu IJ, te da IJ sa predmetne brodice jednoga dana izbacio stvari OJ, te da je OJ bio kapetan broda.

Svjedok SJ, naveo je kako je on čuo da je IJ " izbacio" stvari OJ, te da je brodica je bila u vlasništvu tužitelja i tuženika i to na način da je ¾ bilo u vlasništvo IJ,a 1/4 OJ. U vrijeme dok je on radio na brodici da je OJ bio kapetan.

Tužitelj je na ročištu ponovio svoje tvrdnje naveden u tužbi, te je nadodao kako je sporni događaj prijavio policiji , te da se upisao kao suvlasnik broda prije spornog događaja.

Tuženik je na ročištu ponovio svoje tvrdnje, te je naveo kako je situaciju pokušao riješiti mirnim putem, te da je čak tuženiku ponudio da nastavi raditi, ali da mu je bio primoran dati izvanredni otkaz iz razloga što se tužitelj desetak dana nije pojavljivao na poslu, a u čemu prilog idu i poruke iz mobitela između stranaka, a koji prijepis se nalazi u spisu poslovni broj Pr-317/24. Tuženik je nadalje naveo kako se tužitelj kao suvlasnik predmetnog broda u Upisnik brodova upisao tek nakon spornog događaja.

10.Odredbom članka 214. Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015, 17/2019- dalje PZ-a), određeno je kao se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu i brodu u gradnji mogu steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova .

Stoga je za istaknuti kao se pravo vlasništva na brodu na temelju pravnog posla stječe upisom u upisnik brodova pa kako upis ima konstitutivan značaj to je razvidno kako spornog događaja tužitelj nije bio suvlasnik broda bez obzira na ugovor o darovanju. Premda je brod pokretna stvar, vlasništvo nad njim stječe se prema propisima za nekretnine (redovito upisom u upisnik brodova) . Naime, iz ovom spisu priloženog Rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Split, Služba za registre i sigurnost plovidbe od dana 11.ožujka 2024.g.utvrđeno je kako se prihvaća zahtjev ŠJ ovdje tužitelja te mu se dopušta uknjižba vlasništva predmetnog broda u omjeru od ¼ u ulošku Glavne knjige Upisnika brodova. To nedvojbeno proizlazi kako se tužitelj upisao kao suvlasnik dana 11. ožujka 2024. godine, dok se sporni događaj zbio dana 08. ožujka 2024.godine pa je stoga navod tužitelja na ročištu kao se upisao prije spornog događaja neosnovan. Iz navedenog proizlazi kako spornog događaja tužitelj nije bio suvlasnik predmetnog broda.

11.Nadalje, čl. 5 PZ-a je određeno kako je brodar fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda. Iz navedenog proizlazi kako je brodar posjednik broda i kao takav upravlja brodom, imenuje i razrješava dužnosti zapovjednika broda koji je njegov zakonski zastupnik. Za ugovorne i izvanugovorne obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda u njegovu posjedu brodar je jedinstveni nositelj odgovornosti. Tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno kako je brodar upravo tuženik, te je isti ujedno shodno navedenom i posjednik broda.

12.Također smetanje posjeda zaposlenika odvija se kada poslodavac ( ili netko u njegovo ime) neovlašteno ometa ili onemogućava u zaposlenju korištenje posjeda koji mu pripada po nekom pravom temelju, koji mu je osiguran kao dio radnog odnosa. Takvo smetanja zakonski je zabranjeno i daje posjedniku zaposleniku pravo na zaštitu posjeda putem sudskog postupka. Međutim, budući da je nesporno kako je tužitelj dobio izvanredan otkaz, to je razvidno kako isti ne bi imao pravo na navedenu posjedovnu zaštitu. Također nije samovlasno smetanje posjeda ako čin smetanja je dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela kojem se na temelju zakona to dopušta. Stoga, slijedom navedenog razvidno je kako je tuženik temeljem zakona imao pravo tužiteljeve stvari iznijeti iz broda, budući da je tužitelju prestao radni odnos,.

13.Slijedom navedenog proizlazi kako u trenutku kada je tuženik iznio stvari tužitelja s predmetnog broda, tužitelj nije bio zaposlenik, nije bio ni suvlasnik broda, a nije niti bio upisan u popis posade, to je razvidno kako isti u predmetnom slučaju nema pravo na posjedovnu zaštitu. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

14.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155. i 164. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 57/11 i 25/13, 84/19, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, dalje ZPP). Tuženiku zastupanom po punomoćniku sukladno Tbr. 7. toč. 2.Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripada trošak u visini jednokratne nagrade što predstavlja 250 bodova što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 500.00 eura.

U Starom Gradu, 29. rujna 2025. godine

S U T K I NJ A

Marija Pavlinović

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka istog.

DNA: - pun tužitelja

-pun tuženika

-u spis