Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Puli-Pola

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj Kž-428/2025-6

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Sene Midžić Putigna, kao predsjednice vijeća, te Dorijane Dolenec Kujundžić i Edvine Draguzet Suevich, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Adelite Vitasović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ST, [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. i 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Kov-163/2025-18 od 5. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. rujna 2025.

    r i j e š i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Kov-163/2025-18 od 5. rujna 2025. temeljem odredbe čl. 10. st. 1. i st. 2. t. 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08) usvojen je kao osnovan prijedlog obrane okrivljenika ST te je kao nezakoniti dokaz iz spisa izdvojen audio-video zapis pod oznakom 7156DF76-6AC7-4A3A-8865- 615AADFF87A5, koji se nalazi na DVD mediju na listu 42 spisa.

    1.1. Temeljem odredbe čl. 351. st. 1. ZKP/08 odbijen je kao neosnovan prijedlog obrane okrivljenika ST da se kao nezakoniti dokazi iz spisa izdvoje: - audio video zapis pod oznakom 421d9da3-8fff-42b8-ae5c-2facd4468acd, koji se nalazi na DVD mediju na listu 42 spisa i audio video zapis pod oznakom 1380e36d- c277-4841-b021-eec9d8c2fdf9, koji se nalazi na DVD mediju na listu 42 spisa.

    2. Protiv pobijanog rješenja pravodobnu žalbu podnosi Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu u dijelu rješenja pod toč.I. zbog povrede kaznenog zakona, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se uvaži žalba i postupi u smislu žalbenih navoda.

    3. Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola je nakon razgledavanja dopisom poslovni broj KŽ-DO-535/2025-3 od 23. rujna 2025. vratilo spis.

    4. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu nije osnovana.

    5. Žalitelj Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu smatra pogrešan zaključak suda da se radi o nezakonitom dokazu iz čl. 10. st. 2. t. 2. ZKP/08. Ističe da iz iskaza žrtve PT proizlazi da je razgovor sa okrivljenikom koji je vodila putem mobilnog uređaja bio na razglasu, te da osobe čiji je razgovor putem mobilnog uređaja stavljen na razglas pristaju da sadržaj njihovog razgovora bude dostupan trećim osobama. Pozivane osobe da mogu razaznati kada se njihov razgovor nalazi na razglasu, a kada ne. Ako je sud imao dvojbu oko navedenog da je trebalo provesti prethodno suđenje o zakonitosti dokaza i utvrditi da li je PT prethodno rekla okrivljeniku da se njihov razgovor nalazi na razglasu, a sve budući se radilo o više razgovora putem mobilnog uređaja u inkriminiranom razdoblju. Pogrešnim smatra utvrđenje prvostupanjskog suda da je povrijeđeno pravo okrivljenika na nepovredivost osobnog i obiteljskog života te da se radi zbog toga o nezakonitom dokazu i da bi bilo potrebno prethodno utvrditi da su time ispunjena obilježja kaznenog djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja. GT da je razgovor okrivljenika i njezine majke PT snimala radi zaštite prava na osobnu slobodu i život i tijelo majke PT, a i sebe budući da je GT žrtva prijetnje smrću. Uzimajući u obzir da se u predmetnom razgovoru snimljene riječi prijetnjom ubojstvom PT kada u konkretnom slučaju snimanjem razgovora se radilo o zaštiti pretežnih interesa žrtava PT i GT od interesa prava okrivljenika ST na nepovredivost osobnog i obiteljskog života.

    6. Neosnovane su tvrdnje žalitelja kako je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te da je vezano uz zakonitost snimke trebao provesti prethodno suđenje o zakonitosti dokaza saslušanjem svjedoka radi utvrđenja da li je PT prethodno rekla okrivljeniku MT da se njihov razgovor nalazi na razglasu. Naime, prvostupanjski sud je reproducirao predmetnu audio-video snimku te utvrdio sadržaj iste na način da je naznačio da je na video-zapisu vidljiva ženska osoba koja u ruci drži mobilni uređaj, te uspostavlja telefonski razgovor s muškom osobom. Iz sadržaja navedenog zapisa ne proizlazi da bi pozvana osoba, odnosno snimana osoba bila upozorena da se vrši snimanje, niti je ista u razgovoru dala pristanak na snimanje. Navedenu činjenicu pravilno je utvrdio upravo iz sadržaja snimke pa na te okolnosti nije bilo potrebno saslušavati stranke ni provoditi druge dokaze. Nastavno pravilno je utvrdio da iz sadržaja razgovora ne proizlazi da bi se radilo o riječima koje bi namijenjene javnosti već o privatnom razgovoru između oštećenice PT i okrivljenika ST. Prvostupanjski sud je analizirao uz to i iskaz GT, koja je u iskazu navela da je snimala telefonski razgovor između majke i okrivljenika, te niti iz njezinog iskaza ne proizlazi da bi okrivljenik ST bio upozoren da se razgovor snima. Tvrdnje žalitelja kako je okrivljenik trebao znati da je oštećena njihov razgovor stavila na razglas ne proizlaze ni iz snimke a niti iz izvedenih dokaza obzirom je okrivljenik ST telefonski razgovarao sa žrtvom oštećenicom PT te nije bio neposredno nazočan u prostoriji gdje je njezina kćer snimala njihov razgovor putem mobitela. Iz navedenog ne proizlazi da bi okrivljenik ST o tome mogao imati saznanja jer sadržaj razgovora na to ne upućuje. Stoga je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve odlučne činjenice i utvrdio da se radi o snimci telefonskog razgovora između dvije osobe koja nije bila namijenjena javnosti, te da okrivljenik nije dao pristanak na snimanje i da se nije odrekao svog ustavnog prava na tajnost takvog načina ophođenja odnosno prava na nepovredivost komuniciranja. Stoga osnovano zaključuje da je snimka pribavljena povredom privatnosti snimljene osobe - okrivljenika ST odnosno povredom njegova prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, te je pravilno zaključio da sporni audio-video zapis predstavlja nezakonit dokaz sukladno odredbama čl. 10. st. 2. t. 2. ZKP/08 i da se na njemu ne može temeljiti sudska odluka.

    7. Nisu osnovani ni navodi žalbe da je sud trebao procjenjivati da li je interes žrtva PT i GT pretežni od interesa prava okrivljenika. Imajući u vidu da se ne radi o kaznenim djelima iz nadležnosti Županijskog suda kod kojih se može procjenjivati da li interes kaznenog progona i kažnjavanje počinitelja preteže nad povredom prava u smislu čl. 10. st. 3. ZKP/08.

    8. Stoga žalba nije osnovana, a drugostupanjski sud je još temeljem čl. 494. st. 4. ZKP/08 po službenoj dužnosti ispitao pobijano rješenje, te je utvrdio da prvostupanjski sud pobijanim rješenjem nije povrijedio kazneni zakon na štetu okrivljenika niti da bi rješenje donijelo neovlašteno tijelo, kao i da nije počinjena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, te je stoga temeljem čl. 494. ZKP/08 valjalo žalbu odbiti kao neosnovanu.

    U Puli-Pola 29. rujna 2025.

    Predsjednica vijeća

    Sena Midžić Putigna

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.