REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81, Šibenik

K-63/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Zorani Gligić Spahija, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marine Kranjac, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ŽR, zbog kaznenog djela protiv javnog reda – prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – opisano i kažnjivo u članku 314. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, dalje KZ/11) u svezi članka 34. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj K-DO-463/2019 od 29. studenoga 2019., nakon održane i zaključene glavne rasprave 26. rujna 2025., u nazočnosti Općinskog državnog odvjetnika u Šibeniku Tonka Ivića, okrivljenika i zamjenice branitelja okrivljenika Josipe Simsig Zorić, odvjetnice iz Šibenika, uz javnu objavu u nazočnosti okrivljenika i branitelja okrivljenika Željka Živkovića, odvjetnika iz Šibenika, 29. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ( "Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08)

okrivljenik ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž i T rođene F, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, ribar, sa završenom OŠ, zaposlen, s mjesečnim primanjima od oko 1000,00 eura, vlasnik kuće u [adresa], vlasnik ribarskog broda iz 1984., oženjen, otac petero djece od čega 2 mldb., lošeg imovnog stanja, neosuđivan, na slobodi

k r i v  j e

što je dana 15. kolovoza 2019. oko 03,00 sati, u Tribunju, ul. Trg pijaca bb, u alkoholiziranom stanju, kada su policijski službenici PU Šibensko-kninske Interventne jedinice policije ošt. TR i FR došli na ribarski brod imena " K" koji je bio privezan uz rivu na kojem se nalazio KR kako bi istog priveli zbog narušavanja javnog reda i mira te ga uslijed otpora koji im je pružao uhvatili za ruke i polegli na palubu broda, u cilju da ih u tome spriječi, policijskog službenika ošt. TR s leđa uhvatio rukama za desnu nogu, potom za pojas i palicu zakačenu za pojas i stao ga odvlačiti od KR, a u daljnjem postupanju je spriječen isključivo intervencijom policijskog službenika GR koji je prema njemu primijenio sredstvo prisile "raspršivač u spreju" te ga uporabom tjelesne snage zahvatom zv. "čišćenje" polegao na pod, nakon čega je zajedno s KR i drugim osobama priveden zbog narušavanja javnog reda i mira,

dakle, s namjerom da silom spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela prisile prema službenoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – opisano i kažnjivo u članku 314. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, dalje KZ/11) u svezi članka 34. KZ/11

pa se okrivljenik ŽR na temelju čl. 314. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11

OSUĐUJE

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD ŠEST (6) MJESECI

Temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljeniku ŽR se

izriče

UVJETNA OSUDA

te se kazna zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako u roku od tri (3) godine ne počini novo kazneno djelo.

II. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme od uhićenja od 15. kolovoza 2019. u 16,30 do 16. kolovoza 2019. na način da se prilikom uračunavanja jedan dan pritvora i istražnog zatvora izjednačava sa jednim danom zatvora.

III. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku da na ime troškova kaznenog postupka uplati na ime paušalnog troška iznos od 100,00 eura kao i trošak provedenog psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 445,00 eura sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj K-DO-463/2019 od 29. studenoga 2019., protiv okrivljenika ŽR, zbog kaznenog djela protiv javnog reda – prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – opisano i kažnjivo u članku 314. stavak 1. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11.

2. Okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

3. Okrivljenik je u svojoj obrani u prethodnom postupku porekao učin kaznenog djela za koje se tereti navodeći da je utužene prigode bio su društvu s KR i drugima kad je došlo do narušavanja javnog reda i mira te intervenirali policijski službenici. Po dolasku djelatnika interventne jedinice policije netko od policijskih službenika da je njega uhvatio s leđa rukom oko vrata, a uslijed čega da je on pao i pri padu se uhvatio za pojas policijskog službenika. On da nije nikog povlačio niti sprječavao policijske službenike niti mu je to bila namjera a kasnije da su oni privedeni na Prekršajni sud gdje su im izrečene novčane kazne zbog narušavanja javnog reda i mira.

4. U obrani pred ovim sudom od 10. studenog 2022. okrivljenik je u bitnome naveo da bio to dan uoči Velike Gospe, organizirao se turnir u malom nogometu među ribarima, turnir je počeo oko 15 sati popodne trajao je do 22:00 sata. Na turniru je sudjelovala i njegova ekipa, u sklopu tog turnira bio je jedan šank, uzimalo se piće, on je sjedio na stepenicama te je počeo piti već oko 16 sati popodne i nastavio piti sve do toga događaja do oko 03 sata ujutro. Inače ne pije alkohol, ali tu večer jeste. Pio je u početku orahovac i neke likere, a zatim pivo i vino, da je popio barem četiri pive od 0,5 L, četiri, pet čašica žestokog, a za vino ne može reći. Da je pio puno kao i da je prije nego što su došli policajci bio u alkoholiziranom stanju. U jednom trenutku počelo se među ljudima pričati da je došla policija, da je njegov KR u nekom điru, u nekom problemu, KR je od njegovog brata sin, gužva je bila na brodu i on da je krenuo prema tom Jurinom brodu i da je došao teturajući na brod, uhvatio da se najprije za ogradu broda, pa se podigao i onda je osjetio da ga netko s leđa gurnuo prema policajcu i on je u tom padu tako pijan uhvatio se za nešto čvrsto, ne zna što je to bilo, a dalje se sjeća samo to da se "probudio" u kombiju, u davljenju, alergičan je na čili, pa je otežano disao, tu u kombiju bio je jedan momak, nešto ga je pitao, on mu nije mogao odgovoriti, borio se za dah, za život, i zatim su ga odveli na policiju u Vodice, gdje je došla hitna. Želi kazati da ovo što se dogodilo na brodu se sjeća u magli. Nema šanse da on ja napao policiju, tu je policiju on i njegova žena stvarao. Kasnije da je razgovarao sa narodom, KR, UR i RR koji su bili te prigode i oni su mu rekli ono što je on kazao, tako su to doživjeli, nisu mu kazali da bi on hvatao policajca i odvlačio ga. S tim da KR nije ni vidio što se dogodilo jer je bio malo dalje. Brod je bio privezan odmah uz rivu i na rivi su bile stotine ljudi, a i na brodu je bilo desetak ljudi, od toga pola interventne policije i svi oni su mogli vidjeti što se događa.

5. U obrani koju je dao na ročištu glavne rasprave pred ovim sudom 30. travnja 2025. okrivljenik je u bitnome naveo da se ne smatra krivim za učin ovog kaznenog djela. Naime, kritične prigode on doista jeste bio u alkoholiziranom stanju, inače ne konzumira alkohol, te prigode je bilo iznimno. Sjeća se da ga je netko gurnuo na brodu i da se on u tom padu za nešto uhvatio, možda je negdje i udario glavom, a uhvatio se moguće za neki predmet ili možda čak za ovog čovjeka koji se navodi kao oštećenik, policijski službenik, doista se ne sjeća jer je bio pod utjecajem alkohola. Sad kad oštećenik kaže da je to bio on, moguće da je bio, ali on da se ne sjeća. Te je prigode konzumirao alkohol, ne želi se toga niti prisjećati, stvarno je puno popio. To je bio taj neki čudni dan, bilo je tu puno alkohola. Misli da je ono što je navedeno u zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola i premalo pokazalo koncentraciju alkohola od 1,25 g/kg, jer su mu krv vadili 2-3 sata, možda čak i duže nakon što je uhićen. Zasigurno je kritične prigode bio u većem stupnju alkoholiziranosti od onog što je navedeno. To je njemu sve mutno u sjećanju. Inače, ne može kazati da uopće ne konzumira alkohol, na brodu nakon primjerice spremljenog brudeta popije bevandu, doma popije iza ručka bevandu ako mu netko, brat ili netko odrasli dođe.

6. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu PU Šibensko- kninske, PP Vodice ser. br. [serijski broj] od 15. kolovoza 2019. za ŽR (list 28 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka GR sastavljen pred ODO Šibenik od 28. studenog 2019. (list 61-62 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je se zapisnik o ispitivanju oštećenika TR sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 10. siječnja 2023. (list 85- 87 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je se zapisnik o ispitivanju svjedoka FR sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 10. siječnja 2023. (list 87 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka UR sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 8. veljače 2023. (list 90 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka JR sastavljen kod Općinskog suda u Šibeniku od 8. veljače 2023. (list 90-91 spisa). Nadalje, na raspravi je 30. travnja 2025. neposredno saslušan oštećenik TR, provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po stalnom sudskom vještaku dr. Vlatki Novak te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Vlatke Novak koja je ispitana neposredno na ročištu glavne rasprave, pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ŽR sastavljen kod PU Šibensko-kninske, PP Vodice od 15. kolovoza 2019. (list 14-17 spisa) te je reproducirana snimka ispitivanja (list 21 spisa), pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ŽR sastavljen u ODO Šibenik od 16. kolovoza 2019. Ž(list 40-43 spisa) te je reproducirana snimka ispitivanja (list 44 spisa), pročitana je obrana optuženika dana na ročištu glavne rasprave dane kod Općinskog suda u Šibeniku od 10. studenog 2022. (list 79-80 spisa), dok je na kraju dokaznog postupka a prije obrane okrivljenika, pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

7. Stranke nisu imale primjedbi na izvedene dokaze niti prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

8. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu PU Šibensko-kninske, PP Vodice serijski br. [serijski broj] od 15. kolovoza 2019. za ŽR (list 28 spisa) da je utužene prigode kod okrivljenika izmjerena koncentracija alkohola od 1,25 g/kg.

9. Iz iskaza oštećenika policijskog službenika TR, danog kod Općinskog suda u Šibeniku od 10. siječnja 2023. (list 85-87 spisa) u bitnome proizlazi da je oko 2,30, 03 sata dana 15. kolovoza 2019. zajedno s kolegama OR, GR i VR kao grupa iz Interventne jedinice policije PU Šibensko- kninske upućen u [adresa] radi masovnog narušavanja javnog reda i mira, dojava je bila od kolega iz Vodica da odbijaju zapovjedi i da je vrlo neprijatna situacija, pa su oni za desetak minuta došli, krenuli su prema ribarskom brodu, prethodno su im kolege objasnile što se događa, da je bilo došlo do narušavanja javnog reda, napada na policijske službenike, pa kada su najprije pristupili do broda, kolegica iz Vodica im je rekla koje osobe treba privesti, pokazala je na više osoba, nakon toga kolega OR i on pristupaju na brod, kreću baš prema KR koji se nalazio na krmi, rekli su mu da pođe s njima, a on je počeo mlatarati rukama, govorio je da neće doći s njima, da su oni ovakvi, onakvi i onda je krenuo na njih, napravio je gestu rukama prema njima a kolega OR i on su ga zatim uhvatili za ruke, svaki za po jednu ruku, polegli ga na mrežu i taman kad je krenuo izvaditi sredstava za vezivanje ŽR ga je s leđa uhvatio rukama za potkoljenicu desne noge na kojoj je bio i pištolj, povlačio ga je, htio ga odvući od KR, a u tom trenutku kolega GR ulazi na brod i sljedeće što je vidio jeste da je kolega GR svladao ŽR, ne može se sad sjetiti na koji način, bio je fokusiran na KR. Njega ŽR nije uspio odvući od KR, kolega OR i on su KR svladali, a CR i tako se situacija smirila. Kada mu je predočen iskaz pred državnim odvjetnikom, pa tako posebice postupanje ove druge osobe, za koju je kasnije saznao da se radi o ŽR a u kojem je kazao da ga je uhvatio za desnu nogu u predjelu buta, povlačio i za službeni pojas, a drugom rukom za službenu palicu koja se nalazila uz pojas, te da ga je silovito povlačio, na što da je on ŽR nogom pokušao odgurnuti, izjavio je da ostaje kod toga što je kazao državnom odvjetniku, danas se nije tog svega sjetio jer je prošlo dosta vremena od događaja, a kod državnog odvjetnika je svjedočio nedugo po događaju. Nadalje, da može reći da su svi bili alkoholizirani, bilo je u pitanju neko javno okupljanje bez dozvole. Na upit branitelja svjedok je naveo da kada ga je ŽR povlačio nije se osjetio ugroženim nego iznenađenim, kao pripadnik Interventne policije educiran je za svladavanje osoba i odbijanje napada na sebe. Osobno nije zainteresiran za kazneni progon protiv optuženika, a i ispričao mu se preko neke druge osobe. Nadalje, oštećenik je ponovno ispitan u svojstvu svjedoka na ročištu glavne rasprave 30. travnja 2025. kada je u bitnome naveo da ostaje kod iskaza koji je dao u dotadašnjem tijeku postupka te ponovio da mu se okrivljenik povodom utuženog događaja ispričao kako osobno tako i preko trećih osoba.

10. Iz iskaza svjedoka FR, policijskog službenika, u bitnome proizlazi da su iza pola noći dobili dojavu da je u [adresa] bilo narušavanje javnog reda i mira pa da je on zajedno s kolegama CR, VR i TR, svi iz Interventne jedinice policije došao u [adresa]. Sjeća se da su intervenirali na brodu, da je jedna osoba uhvatila kolegu TR za nogu i pokušala mu uhvatiti pištolj, sjeća se da su priveli nekoliko osoba, četiri, pet osoba u postaju, u pitanju je bila neka familija. Ne može se sjetiti detalja, od tada je prošlo dosta vremena, on je imao puno intervencija, od tada, te može kazati i da se sjeća da je bilo u pitanju narušavanje javnog reda i mira.

11. Iz iskaza svjedoka GR, policijskog službenika u PU Šibensko- kninskoj, interventnoj jedini policije, u bitnome proizlazi da je kritične prigode zajedno s kolegama radio na osiguranju fešte u Bilicama. Osim njega tu su bile kolege TR, FR i VR. Negdje oko 03:00 sati od strane OKC-a upućeni su u [adresa] na intervenciju povodom tučnjave u kojoj je sudjelovalo više osoba. Po dolasku u [adresa], u centar, na trg, uočili su veći broj ljudi kao i kolege iz PP Vodice koji su protiv istih postupali povodom narušavanja javnog reda i mira. Radilo se o narušavanju javnog reda i mira od strane više osoba od kojih je većina bila na brodu, ribarskoj koči koja je bila privezana uz obalu a gdje su ih kolege iz PP Vodice zadržavali do njihovog dolaska. Tada su upućeni da izdvoje ŽR, koji se nalazio na koči i istog dovedu do službenog vozila kako bi u prostorijama policijske postaje nad istim kolege iz Vodica napravile obradu. FR i TR postupali su prema jednoj drugoj osobi koju je također trebalo privesti, a kojoj je ŽR stric. Da je zajedno s kolegama FR i G došao na brod i za vrijeme dok su kolege postupale prema toj nepoznatoj muškoj osobi ŽR se u to umiješao na način da je galamio i povlačio s leđa kolegu TR za pojas i noge pri čemu ga odvlačio od te osobe prema kojoj su kolege postupale a koja je istima po dolasku na brod pružala otpor zbog čega su je on, kolega FR i TR bili prisiljeni uporabom tjelesne snage fiksirati za pod, a u kojem trenutku je ŽR prišao s leđa kolegi U te ga povlačeći pokušao u tome spriječiti. Tada je intervenirao te uhvatio ŽR i položio ga na pod a isti mu se opirao i pokušavao se ustati kako bi nastavio sa svojim dotadašnjim ponašanjem a na što je izvadio raspršivač u spreju i pošpricao ŽR u predjelu očiju nakon čega je isti prestao pružati otpor. Nakon toga je isto zajedno s osobom prema kojoj su postupale kolege FR i TR te drugim osobama koje su narušavale javni red i mir odveden u službena vozila i prepraćen u PP Vodice. Navedene osobe među kojima je i ŽR su te prigode bile u vidno alkoholiziranom stanju s obzirom da je te večeri bila nekakva fešta u [adresa].

12. Iz iskaza svjedoka UR, okrivljenikove nećakinje, u bitnome proizlazi da dana 14. kolovoza 2019. pred Veliku Gospu u [adresa] bila fešta, u večernjim satima održavao se malonogometni turnir i ona je došla na feštu u večernjim satima. Nije bila sa svojim stricem ŽR, sjeća se da ga je "trevila" tek kad je došla policija, a prije toga se ne sjeća je li ga vidjela. Prije dolaska policije izbila je jedna tuča između nekih mladića iz Zagreba s jedne strane i njihovog prijatelja kojem je pomogao njezin brat. Netko je zvao policiju radi ove tuče, a prije dolaska policije sve se bilo smirilo. Došlo je misli troje ili četvero policajaca iz temeljne policije, njezin brat KR, ona i još nekoliko osoba, ne može se sad točno sjetiti tko, bili su na brodu, policija je htjela uhititi njezinog brata, privesti ga, jedan policajac je došao na brod, razgovarao je s njezinim bratom i s njom, odjednom se na brodu pojavilo nekoliko interventnih policajaca, skočili su prema njima, nisu ništa ni pitali. Nju da je jedan policajac uhvatio za majicu i bacio na pod prsimice, a koliko je primijetila u trenu kad je interventna skočila na brod i njezin stric je tada također ušao u brod, sjeća se da ga je vidjela da je pao na stranu broda, koliko se sjeća čini joj se da ga je baš policajac bacio u stranu broda, a na upit kako ga je to bacio navela je da to ne zna, ne može odgovoriti, misli da ga je policajac odgurnuo rukama ali ne može to 100% reći, ovo govori koliko se sjeća, to je bilo prije tri godine. Njezin stric je pao nekako bočno, a nju su odveli "u maricu". Kada su došli na brod da nije vidjela postupanje interventnih policajaca prema njezinom bratu, a kasnije joj on o tome nije ništa pričao, oni nisu razgovarali. Ne zna što je radio njezin stric prije nego što ga je onaj policajac bacio. Na posebne upite zastupnika optužbe svjedokinja je izjavila da koliko joj je ostalo u sjećanju interventni policajci prije nego što su krenuli nisu ništa govorili.

13. Iz iskaza svjedoka JR u bitnome proizlazi da je dana 14. kolovoza 2019. organizirao malonogometni turnir u [adresa], napravili šank, on da je već došao oko 16:00 sati. Bilo je dosta ljudi, a među njima je vidio i svog strica ŽR, uglavnom su bili za šankom. U toku večeri momak iz Benkovca udario je dečka iz [adresa] kojem su odmah ostali iz mjesta priskočili pa su svi htjeli krenuti na ovog mladića iz Benkovca, a kako ih je bilo više, da je uspio nagovoriti tog mladića iz Benkovca da ode. U međuvremenu nakon nekih pola sata došli su policajci, s njim su razgovarali. Sve je bilo mirno, i onda je u jednom trenutku njegov brat gurnuo jedan stol ispred sebe i odjednom su svi ti policajci krenuli na njegovog brata, uhvatili su ga, a onda su njih 20tak kazali policajcima da puste KR, što su ga se uhvatili, a bratu kazao da uđe u brod i policajcima da nemaju nalog da ulaze na njegov privatni brod. Normalno su razgovarali s policajcima, on im odgovorio da ne mogu ući u brod jer nemaju nalog a onda je ova jedna policajka pozvala interventnu pa ih je nakon dvadesetak minuta došlo pet, šest. Brat mu je bio na brodu, a on da se nalazio na rivi i kada su došli ovi iz interventne, glavni je samo pitao gdje je taj, jedna policajka je pokazala na njegovog brata, on da je kazao da nemaju nalog, a onda ga je taj iz interventne samo odgurnuo i oni su stupili na brod, krenuli su prema njegovom bratu, ostale su odgurivali, njegovog brata su bacili na pod, a oni ostali su govorili da to ne rade, na rivi je još bilo dvadeset ljudi sa strane. Upravo kad su krenuli na njegovog brata njegov stric je ušao na brod i nalazio se iza jednog interventnog policajca i rekao što radite i ovaj se policajac okrenuo prema njegovom stricu, napravio polugu prema njemu i bacio ga na pod u stranu, a kad je on to vidio, ušao je u brod i odmah je pošprican sa nekim sprejem, te ga policajac gurnuo. Nakon toga su ih policajci odveli u postaju u Vodice. Na fešti su svi pili pa i njegov stric. Kad je njegov stric kazao ovom policajcu što radite, oni su bili oko njegovog brata, koji je bio na podu, svi su bili orijentirani na njegovog brata, a onda se jedan od tih policajaca okrenuo prema njegovom stricu. Ne zna točno koliko je bilo interventnih policajaca, najmanje ih je bilo pet. Kada je njegov stric kazao policajcu što radiš, stavio je policajcu i jednu ruku, dlanom ga je samo dodirnuo po njegovom boku, po rebrima iznad nekog predmeta kojeg je policajac na sebi držao. Ne zna sad o kojem se to predmetu radi. Nije ga uopće odvlačio, samo ga je dodirnuo. Ne posebne upite branitelja optuženika svjedok je naveo da se policajac nije osjetio ugroženim od strane njegovog strica.

14. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Vlatke Novak proizlazi da SR ne boluje od duševne bolesti u užem ili širem smislu riječi, zaostalog duševnog razvoja niti od bolesti ovisnosti o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima. U vrijeme izvršenja djela koje mu se stavlja na teret bio je zbog privremene duševne poremećenosti uvjetovane akutnom alkoholnom intoksikacijom smanjeno sposoban vladati svojom voljom i smanjeno sposoban shvatiti značenje svojeg postupanja, ali ne bitno. Ovo stanje je otriježnjenjem prestalo. Sada se ne vidi rizika da bi mogao u budućnosti počiniti neko teže ili slično kazneno djelo i nema elementa za izricanje neke od mjera sigurnosti obvezatnog liječenja. Sposoban je shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka razumjeti pojedine procesne radnje te se sporazumijevati s braniteljem i davati mu upute, dakle, raspravno je sposoban. U svom usmenom iskazu na ročištu glavne rasprave vještak dr. Vlatka Novak navela je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaz i mišljenja.

15. Nalazi i mišljenja vještaka psihijatra dr. Vlatke Novak prihvaćen je u cijelosti jer je jasan te dan u skladu s pravilima znanosti, iskustva i struke, na predmetni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi te njegova vjerodostojnost ničim nije dovedena u pitanje.

16. Ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu vezu te u vezu sa obranom okrivljenika, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik ŽR upravo na način opisan u izreci ove presude počinio kazneno djelo protiv javnog reda – prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – opisano i kažnjivo u članku 314. stavak 1. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11, te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu kaznenopravnu odgovornost.

17. Naime, u predmetnom postupku nije sporno da su 15. kolovoza 2019., oko 03,00 sati u [adresa] zbog narušavanja javnog reda i mira postupali policijski službenici PU Šibensko-kninske, Interventne jedinice policije i to oštećenik TR te FR i GR, nije sporno da je okrivljenik ŽR utužene prigode bio u društvu sa svojim nećakom KR kada je došlo do narušavanja javnog reda i mira, nije sporno da su na ribarskom bodu "Marija" koji je bio privezan za rivu policijski službenici među kojima i oštećenik TR postupali prema KR kako bi istog priveli zbog narušavanja javnog reda i mira kao i da im je isti pružao otpor te nije sporno da je okrivljenik znao da policijski službenici postupaju prema KR radi narušavanja javnog reda i mira te ujedno nije sporno da je te prigode okrivljenik bio u alkoholiziranom stanju.

18. Međutim, u postupku je sporno da li je okrivljenik ŽR utužene prigode kada su policijski službenici postupali prema KR kako bi istog priveli zbog narušavanja javnog reda i mira, u cilju da ih u tome spriječi, oštećenika policijskog službenika TR s leđa uhvatio rukama za desnu nogu, potom za pojas i palicu zakačenu za pojas i stao ga odvlačiti od KR, a u daljnjem takvom svom postupanju je spriječen isključivo intervencijom policijskog službenika GR koji je prema njemu primijenio sredstvo prisile "raspršivač u spreju" te ga uporabom tjelesne snage zahvatom zv. "čišćenje" polegao na pod, nakon čega je zajedno s KR i drugim osobama priveden zbog narušavanja javnog reda i mira.

19. Okrivljenik je u svojoj obrani porekao u cijelosti učin kaznenog djela za koje se tereti, dok s druge strane da je okrivljenik postupio na način opisan u izreci ove presude proizlazi u prvom redu iz iskaza oštećenika policijskog službenika TR koji je uvjerljivo i okolnosno iskazivao o svim bitnim činjenicama utuženog kaznenog djela a njegov iskaz je u skladu sa iskazima policijskih službenika FR i GR čiji se iskazi također međusobno poklapaju u odnosu na bitne činjenice. Tako je oštećenik TR detaljno opisao sve ono što je neposredno doživio od okrivljenika ŽR utužene prigode te iz njegovog iskaza u bitnome proizlazi da je, dok su postupali prema KR, ŽR prišao s leđa te ga uhvatio za desnu nogu u predjelu buta, povlačio i za službeni pojas, a drugom rukom za službenu palicu koja se nalazila uz pojas, te ga je silovito povlačio, htio ga odvući od KR, ali u tome nije uspio jer je u tom trenutku kolega GR svladao ŽR. U pogledu ocjene vjerodostojnosti iskaza oštećenika treba reći da je u odnosu na postupanje okrivljenika ŽR, oštećenik na raspravi pred sudom iskazao da ga je okrivljenik s leđa uhvatio rukama za potkoljenicu desne noge na kojoj je bio i pištolj, povlačio ga je, htio ga odvući od KR, a koji navodi nisu u potpunosti identični onome što je u tom dijelu iskazao pred državnim odvjetnikom ali nakon što mu je predočen njegov raniji iskaz iz kojeg proizlazi da ga je okrivljenik uhvatio za desnu nogu u predjelu buta, povlačio i za službeni pojas, a drugom rukom za službenu palicu koja se nalazila uz pojas, te da ga je silovito povlačio, oštećenik je izrijekom i decidirano izjavio da ostaje kod toga što je kazao državnom odvjetniku te da se na raspravi nije toga svega sjetio jer je prošlo dosta vremena od događaja, a kod državnog odvjetnika je svjedočio nedugo po događaju. Kraj takvog stanja stvari, prema stajalištu ovog suda, okolnost što je oštećenik na ročištu glavne rasprave prvotno u odnosu na postupanje okrivljenika iskazivao dijelom drukčije od onog što je naveo u prethodnom postupku, nije od utjecaja na vjerodostojnost njegovog iskaza posebice kada se ima u vidu protek vremena od inkriminiranog događaja uslijed čega je sasvim životno i logično da se ne sjeća baš svih detalja utuženog događaja a što je u svom iskazu pred ovim sudom i naveo.

20. Nadalje, da se utuženi događaj dogodio upravo na način kako se okrivljenik tereti proizlazi i iz iskaza policijskog službenika GR koji je potvrdio da se za vrijeme dok su kolege postupale prema toj muškoj osobi, ŽR u to umiješao na način da je galamio i povlačio s leđa kolegu TR za pojas i noge pri čemu ga odvlačio od te osobe prema kojoj su kolege postupale a koja je istima po dolasku na brod pružala otpor zbog čega su je bili prisiljeni uporabom tjelesne snage fiksirati za pod, on da je intervenirao te uhvatio ŽR i položio ga na pod a isti mu se opirao i pokušavao se ustati kako bi nastavio sa svojim dotadašnjim ponašanjem na što je izvadio raspršivač u spreju i pošpricao ga u predjelu očiju nakon čega je isti prestao pružati otpor a potom zajedno s osobom prema kojoj su postupale kolege FR i TR te drugim osobama koje su narušavale javni red i mir odveden u službena vozila i prepraćen u PP Vodice. Također, da je okrivljenik utužene prigode pokušao spriječiti policijske službenike u njihovom postupanju prema KR potvrdio je u svom iskazu i svjedok FR, policijski službenik, koji je u svom iskazu naveo da je jedna osoba uhvatila TR za nogu i pokušala mu uhvatiti pištolj.

21. Imajuću u vidu ovako iznesene iskaze gore navedenih policijskih službenika koji su u odnosu na postupanje okrivljenika utužene prigode u bitnome suglasno iskazivali to je sud njihove iskaze u cijelosti prihvatio kao istinite i vjerodostojne te nije našao niti jedan razlog zbog kojeg bi policijski službenici neosnovano teretili okrivljenika. Slijedom navedenog, upravo iz gore navedenih iskaza policijskih službenika sud je utvrdio da je za vrijeme njihovog postupanja prema KR kako bi istog priveli radi narušavanja javnog reda i mira a koji im je pružao otpor, okrivljenik ŽR, s namjerom da ih spriječi u njihovom postupanju, policijskom službeniku oštećeniku TR prišao s leđa te ga uhvatio za desnu nogu u predjelu buta, povlačio i za službeni pojas, a drugom rukom za službenu palicu koja se nalazila uz pojas, te ga je silovito povlačio, a sve upravo isključivo s namjerom da ga odvuče od KR, ali u tome ipak nije uspio jer je spriječen intervencijom policijskog službenika GR koji je prema njemu prema njemu primijenio sredstvo prisile "raspršivač u spreju" te ga uporabom tjelesne snage zahvatom zv. "čišćenje" polegao na pod, nakon čega je priveden zbog narušavanja javnog reda i mira.

22. Upravo takve radnje okrivljenika koje je utužene prigode poduzeo prema oštećeniku policijskom službeniku TR a koje se sastoje u hvatanju za desnu nogu, potom za pojas i palicu zakačenu za pojas odvlačeći ga od KR, jasno se mogu podvesti pod upotrebu sile i to s ciljem da policijske službenike kao službene osobe spriječi u obavljanju službene radnje koju su poduzimali u okviru svojih ovlasti.

23.Naime, kraj nesporne činjenice da je okrivljenik znao da prema njegovom nećaku KR policijski službenici postupaju radi narušavanja javnog reda i mira, da je znao da im KR pruža otpor, okrilvljenik je unatoč tome poduzeo radnje u vidu hvatanja policijskog službenika TR za desnu nogu, potom za pojas i palicu zakačenu za pojas odvlačeći ga od KR, a sve to u namjeri da silom spriječi policijske službenike u postupanju, u čemu ipak nije uspio pravodobnom intervencijom policijskog službenika GR.

24. Ovakva utvrđenja i zaključci suda nisu dovedeni u sumnju iskazom svjedoka UR koja je navela da je policijski službenik odgurnuo okrivljenika kao i da ne zna što je radio okrivljenik prije nego što ga je policajac bacio kao niti iskazom svjedoka JR koji je u svom iskazu naveo da je okrivljenik dlanom samo dodirnuo policajca po boku, po rebrima iznad nekog predmeta kojeg je policajac na sebi držao, ne zna o kojem se to predmetu radi, a da ga nije uopće odvlačio, samo ga dodirnuo. Naime, imajući u vidu da su ovi svjedoci okrivljenikovi nećaci, dakle bliski srodnici, to je očito kako su svojim iskazima koji su u cijelosti u suprotnosti sa iskazima policijskih službenika nastojali otkloniti ili barem umanjiti okrivljenikovu odgovornost, radi čega sud njihove iskaze nije prihvatio kao objektivne i uvjerljive.

25. Nadalje, obranu okrivljenika u kojoj osporava učin kaznenog djela sud je ocijenio kao neistinitu jer osim što je suprotna kako iskazu oštećenika te policijskih službenika FR i GR, njegova obrana je neuvjerljiva i kontradiktorna. Naime, treba istaknuti da je okrivljenik nastojeći osporiti činjenicu da je utužene prigode s namjerom da upravo spriječi oštećenika u postupanju istog uhvatio i povlačio, prvotno u svojoj obrani decidirano naveo da se uhvatio za pojas policijskog službenika doduše pri padu jer ga je netko odgurnuo, zatim u obrani pred sudom 10. studenoga 2022. se uopće nije sjećao za što se uhvatio pri padu, a zatim u obrani pred sudom 30. travnja 2025. ostavlja mogućnost da se uhvatio za oštećenika, policijskog službenika, a svakako nastojeći osporiti da je to hvatanje policijskog službenika bilo u cilju da spriječi njegovo postupanje prema KR. Upravo takvim navodima okrivljenik nastoji otkloniti svoju odgovornost za utuženo kazneno djelo pri čemu sud takvu obranu koja je suprotna činjeničnim utvrđenjima i zaključcima suda utemeljenim na rezultatima provedenog dokaznog postupka, nije prihvatio. U odnosu na navode obrane u kojima se upućuje na iskaz oštećenika u kojem je naveo da se u niti jednom trenutku nije osjetio ugroženim od strane okrivljenika pa da kraj takvih navoda oštećenika nije bilo ugroze za pripadnika interventne policije, valja istaknuti da, pored činjenice što je oštećenik TR u svom iskazu naveo i da je kao pripadnik interventne policije educiran za savladavanje osoba i odbijanja napada na sebe, okolnost što se nije osjetio ugroženim, nije od utjecaja na ostvarenje obilježja utuženog kaznenog djela, kako to pogrešno smatra obrana.

26. Slijedom svega navedenog, nakon provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno da su se u ponašanju okrivljenika ŽR ostvarili objektivni elementi predmetnog kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju – opisano i kažnjivo u članku 314. stavak 1. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11, dok je u pogledu subjektivnog elementa utvrđeno da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom jer je bio svjestan svojeg djela i htio njegovo počinjenje, odnosno postupao je s izravnom namjerom da hvatanjem i povlačenjem oštećenog policijskog službenika spriječi policijske službenike u obavljanju službene radnje privođenja KR radi narušavanja javnog reda i mira, okrivljenik je dakle znao da će hvatanjem i povlačenjem policijskog službenika iste spriječiti u obavljanju službene dužnosti te je upravo te radnje poduzeo s ciljem da silom spriječi policijske službenike u postupanju, dakle mogao je shvatiti značenje svog djelovanja i upravljati svojim postupcima, pri čemu svemu ipak nije uspio pravodobnom intervencijom policijskog službenika GR.

27. Na okolnosti ubrojivosti okrivljenika tempore criminis provedeno je psihijatrijsko vještačenje te iz nalaz i mišljenja vještaka psihijatra, kojeg je sud prihvatio kao objektivan i u skladu s pravilima struke i na kojeg stranke nisu imale primjedbi, proizlazi da okrivljenik SR ne boluje od duševne bolesti u užem ili širem smislu riječi, zaostalog duševnog razvoja niti od bolesti ovisnosti o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima. U vrijeme izvršenja djela koje mu se stavlja na teret bio je zbog privremene duševne poremećenosti uvjetovane akutnom alkoholnom intoksikacijom smanjeno sposoban vladati svojom voljom i smanjeno sposoban shvatiti značenje svojeg postupanja, ali ne bitno. Ovo stanje je otriježnjenjem prestalo.

28. Stoga, kako iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju – opisano i kažnjivo u članku 314. stavak 1. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11 to ga je za isto valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

29. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne sud je vodio računa o svim okolnostima o kojima ovisi izricanje njezine vrste i mjere, primjenjujući opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela.

30. Tako je sud okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu da je otac petero djece, da nije kazneno niti prekršajno osuđivan iz čega proizlazi da je utuženi događaj očito jedan izolirani slučaj u životu ovog okrivljenika te mu je ujedno kao olakotnu okolnost cijenio i činjenicu da je kazneno djelo ostalo u pokušaju, da se ispričao oštećeniku kao i da je oštećenik prihvatio njegovu ispriku, dok je s druge strane kao otegotno cijenio okolnosti počinjenja utuženog kaznenog djela iz kojih proizlazi naročito izražena upornost i visok stupanj kriminalne volje na strani ovog okrivljenika.

31. Stoga, cijeneći sve okolnosti koje se tiču osobe okrivljenika, težine počinjenog djela, stupnja krivnje kao i okolnosti pod kojima je predmetno kazneno djelo počinjeno, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci jer će se po ocjeni ovog suda upravo tako izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

32. Člankom 56. stavak 2. KZ/11 je propisano da sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Pritom će se voditi računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito je li ranije osuđivan, obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu počinitelja prema žrtvi i nastojanju da oštećeniku popravi štetu.

33. Imajući u vidu sve gore navedene okolnosti koje su uzete u obzir prilikom odmjeravanja kazne te imajući u vidu i protek vremena od učina utuženog kaznenog djela kao i ponašanje okrivljenika nakon učina utuženog kaznenog djela, posebno činjenicu je se ispričao oštećeniku, to sve prema stajalištu ovog suda ukazuje da će se svrha kaznenopravnih sankcija postići i bez izvršenja izrečene kazne uz izricanje uvjetne osude.

34. Prilikom odmjeravanja roka kušnje, a imajući u vidu kako težinu počinjenog kaznenog djela i sve prethodno navedene okolnosti koje utječu na samu sankciju, ovaj sud je mišljenja da je rok kušnje u trajanju od tri (3) godine primjeren s obzirom na ličnost okrivljenika, njegov prijašnji život i samo kazneno djelo.

35. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme od uhićenja od 15. kolovoza 2019. u 16,30 do 16. kolovoza 2019. na način da se prilikom uračunavanja jedan dan pritvora i istražnog zatvora izjednačava sa jednim danom zatvora.

36. Odluka o troškovima postupka rezultat je osuđujuće presude, složenosti i trajanja postupka te je sud, u smislu odredbe čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 kao i Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne novine" broj 145/11), obvezao okrivljenika na uplatu iznosa od 100,00 eura na ime paušalnog troška čija je namjena da pokrije izdatke nastale kao posljedica pokretanja i vođenja kaznenog postupka u kojem su provedene brojne radnje kako do podizanja optužnice tako i nakon potvrđivanja optužnice kada je pred sudom održano više ročišta, kao i trošak provedenog psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 445,00 eura pa imajući u vidu imovinske prilike okrivljenika koji je zaposlen s redovnim mjesečnim primanjima od oko 1000,00 eura, vlasnik kuće u [adresa] te vlasnik ribarskog broda plaćanjem navedenog iznosa, po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je on dužan uzdržavati.

Šibenik, 29. rujna 2025.

SUDAC

Zorana Gligić Spahija

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DN-a:

1. ODO Šibenik

2. Okrivljenik ŽR

3. Branitelj okrivljenika Željko Živković, odvjetnik u Šibeniku

4. oštećenik TR

5. U spis