Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-878/2024-18

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljica: 1. OE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanih p.p. Tomislavu Brajkoviću i dr., odvjetnicima u Poreču-Parenzo, protiv tuženice PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane p.p. Darku Vekiću i dr., odvjetnicima u Poreču- Parenzo, radi utvrđenja i činidbe, izvan ročišta

r i j e š i o  j e

I Određuje se prekid postupka u ovom predmetu.

II Postupak će se nastaviti kada se pravomoćno završi postupak koji se radi lišenja poslovne sposobnosti tužiteljice ad1 OE (dalje: tužiteljica ad1) vodi kod Općinskog suda u Puli-Pola pod poslovnim brojem R1 Ob-54/2025, ukoliko tužiteljica ad1 ne bude lišena poslovne sposobnosti, odnosno nakon što pravomoćno završi navedeni postupak i tužiteljica ad1 od strane nadležnog tijela bude stavljena pod skrbništvo, te joj bude imenovan skrbnik, ukoliko tužiteljica ad1 bude djelomično lišena poslovne sposobnosti.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 13. rujna 2024. tužiteljice tvrde da je predmet ove tužbe utvrđenje da određena imovina ne ulazi u ostavinu, odnosno da iza ostavitelja nema ostavine. Radi da se o ostavini i ostavinskom postupku iza pok. VE, rođ. OE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1962., a umrle dana **.**.2023. Ostavina da se vodi kod ovog suda pod posl.br. O-1212/2023. Navedena ostaviteljica pok. VE u trenutku smrti da nije bila u braku i da nije imala djece. Iza pok. VE ostala da je majka IE - 1.tužiteljica, te sestra ZE - 2.tužiteljica. Tuženica RE da je kćer od ranije preminulog brata ostaviteljice pok. HE. Tijekom 2023. ostaviteljica da je bolovala od maligne bolesti, uslijed koje da joj je iznenadno i naglo pozlilo, zbog čega da je iznenada preminula dana **.**.2023. Taj dan da je bila nedjelja, a dva dana prije u petak 12. svibnja 2023. ostaviteljica da je imala zakazano ročište za ostavinsku raspravu iza oca pok. UE, rođ. **.**.1936. a umrlog dana **.**.2023. Taj ostavinski predmet da se vodio kod ovog suda pod posl.br.O-436/2023, UPP-OS-28/23-6, a ostavinsko ročište da se taj petak dana 12. svibnja 2023. održalo kod javne bilježnice Marije Hrvatin iz [adresa]. Ostaviteljica da je tada bila nemoćna tako da je došla u invalidskim kolicima u pratnji sestre ZE - 2.tužitelja. Ostaviteljica da je bila fizički nemoćna da se popne po stepenicama do ureda javnog bilježnika, tako da je javna bilježnica Marija Hrvatin sišla po stepenicama i došla na ulicu kako bi od iste uzela nasljedničku izjavu. Nakon davanja nasljedničke izjave, ostaviteljica da je upitala javnu bilježnicu da li sada može srediti dokumentaciju oko prijenosa svoje imovine na svoju sestru ZE - 2.tužiteljicu, međutim odgovoreno da joj je da zbog prethodnog radnih obveza se to ne može uraditi i da radi toga dođe slijedeći radni dan i to u ponedeljak (15.05.2023.), budući da je tada bio petak. Vezano za prije navedeno ostaviteljica TE, da je prije u vremenu pred iznenadnu smrt rekla 2. tužiteljici ZE da joj daje sav svoj posjed i svoju imovinu i da je njena želja da sva njena imovina bude u vlasništvu 2. tužiteljice ZE. Istovremeno njena sestra ZE da se tada nalazila u posjedu sve njene imovine, tu da se prvenstveno ističu nekretnine oznake: 4.suvlasnički dio:

½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i 2.suvlasnički dio:½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u ½ dijela. Naime, 2. tužiteljica ZE da je suvlasnica svih tih nekretnina u ½ dijela. Te nekretnine da u naravi predstavljaju obiteljsku kuću u [adresa], u [adresa]. Zatim tijekom 2023. do smrti pok. VE, ZE da se jedina skrbila o ostaviteljici, prvo da je sa njom bila u SR Njemačkoj gdje da je ostaviteljica inače živjela, a potom da skupa dolaze u [adresa] u navedenu kuću u [adresa]. Ostaviteljica da je svoju volju da svu svoju imovinu i posjede daje sestri ZE i da je njena želja da sve njeno bude u vlasništvu ZE potvrdila dan prije smrti (13.05.2023.) istovremeno pred ČE i BE kada da su je iste došle posjetiti. Zatim, to da je isto iskazivala i potvrđivala javno pred ŽE, ĐE, ŠE, LE, KE, JE i FE. Radi toga trebalo da je samo otići kod javnog bilježnika „srediti“ papirologiju, radi toga od javne bilježnice da joj je rečeno da dođe slijedeći radni dan u ponedjeljak dana 15. svibnja 2024. međutim dan prije 14. svibnja 2023. ostaviteljica da je preminula. Zbog smrti ostaviteljice 14.05.2023. dan prije planiranog odlaska kod javnog bilježnika, da se nije sredila dokumentacija oko navedenog očitovanja ostaviteljice. Međutim bez obzir na to tužiteljice smatraju da njeno očitovanje odgovara darovanju, da je isto realizirano voljom pok. VE i da posebice prije navedeno u potpunosti odgovara volji pok. VE da sva njena imovina bude u vlasništvu 2. tužiteljice ZE. Njena volja da se mora ispoštovati, a način da se ista ispoštuje da je sada moguć samo putem ove tužbe. Tako da je ova tužba legitimno i jedino sredstvo da se ispoštuje navedena prava volja pok. VE. Nedostatak pisane forme da nije zapreka za valjanost navedenog temeljem odr. 294. ZOO-a. Pored toga to da je bila volja pok. VE, glede koje da nije sređena dokumentacija samo radi njene bolesti i iznenadne smrti koja da je nastupila dan prije nego se trebalo pristupiti na dogovoreni termin dana 15.05.2023. kod javnog bilježnika. Slijedom navedenoga tužiteljice smatraju da ono što je utvrđeno da ulazi u sastav ostavine, ne ulazi u sastav ostavine, već da se radi o imovini 2. tužiteljice. Slijedom navedenoga, tužiteljice zahtijevaju donošenje presude slijedećeg sadržaja: „1.Utvrđuje se da u ostavinu pok.VE, rođ.HE, iz [adresa] 440, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1962. a umrle dana **.**.2023. ne ulazi imovina oznake: 4.suvlasnički dio: ½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], 2.suvlasnički dio: ½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], račun IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d., račun IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d. 2.Utvrđuje se da je 2. tužiteljica ZE, rođ.HE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 440, [adresa], stekla pravnu osnovu za stjecanje vlasništva u cijelosti imovine koja je sada upisana na ime pok.VE, rođ.HE, iz [adresa] 440, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1962. a umrle dana **.**.2023. i to: 4.suvlasnički dio: ½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], 2.suvlasnički dio: ½ dijela na k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], račun IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d., račun IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d., tako da je ista vlasnica u cijelosti te imovine, pa se stoga 2.tužiteljica ZE ovlašćuje da samo temeljem ove presude na prije navedenoj imovini ishodi prijepis prava vlasništva na svoje ime u cijelosti."

2. U odgovoru na tužbu tuženica ne spori da se pred ovim sudom pod posl. br. O-1212/2023 vodi ostavinski postupak iza pok. VE. Spori sve ostale navode iz tužbe tužitelja. Uvodno da ističe se da u odnosu na prvotužiteljicu ne postoji pravni interes za pokretanje ovog postupka te da je nejasno radi čega je ista označena kao tužiteljica u ovom postupku. Tužbeni zahtjev da je u ovoj pravnoj stvari postavljen na način da se istim ostvaruje isključivo pravni interes drugotužiteljice uslijed čega da je temeljem čl. 288. st. 3. Zakona o parničnom postupku potrebno odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev u odnosu na prvotužiteljicu. Tuženica upućuje da je u konkretnom slučaju sve radnje tužiteljica te njihovu dobru vjeru tijekom ostavinskog postupka i prilikom podnošenja ove tužbe potrebno sagledati u cjelini. Tako da je iz ostavinskog spisa razvidno da su tužiteljice najprije inzistirale na pogrešnom tumačenju odredbi Zakona o nasljeđivanju kao temelju za isključenje tužene iz nasljedstva koje da joj pripada, a onda, kada da su shvatile da takvo tumačenje nema uporišta u zakonskim odredbama, tek na trećem ostavinskom ročištu najednom da ističu da imovina koja je predmet ovog postupka ipak ne ulazi u ostavinsku masu jer da je tužiteljica njome navodno raspolagala u korist drugotužiteljice za svog života. Da tužbeni zahtjev ima osnove u stvarnom činjeničnom stanju ovog predmeta, onda da bi okolnosti oko navodnog darovanja zasigurno bile isticane od samog početka ostavinskog postupka. Nadalje, sve i da je među ugovornim stranama postojao animus donandi – namjera za sklapanjem ugovora o darovanju, ističe se da je navodna darovateljica ostala u posjedu predmeta navodnog darovanja do smrti te da je time zadržala pravo stanovanja na nekretninama koje su predmet tužbenog zahtjeva. Opisanim postupanjem da nije došlo do prave predaje posjeda predmeta navodnog darovanja. Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari sukladno čl. 53. st. 1. t. 2. Zakona o javnom bilježništvu da mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta. Riječ da je o strogom kogentnom propisu jer da kod takvog ugovora bez prave predaje obdarenik ne stupa u posjed darovane stvari, obzirom da je takva predaja ostavljena za neko buduće vrijeme. Zbog toga da se i zahtjeva strogi oblik takvog ugovora na način da pri njegovom sklapanju obvezno sudjeluje javni bilježnik, a nepoštovanje navedenog oblika ugovora, zbog toga što da je isti suprotan prisilnom propisu, da dovodi do njegove ništetnosti sukladno čl. 322. Zakona o obveznim odnosima. Dakle, u slučaju kada kod ugovora o darovanju nekretnine nije izvršena faktična predaja posjeda, tada da isti mora biti zaključen u obliku javnobilježničkog akta jer da isti ima učinak jedino predajom i vršenjem posjeda te nekretnine. Posljedica nepoštivanja propisanog oblika ugovora o darovanju bez prave predaje posjeda da za sobom povlači ništetnost istog. Slijedom navedenog, ima da se smatrati da je, čak i da su ugovorne strane imale volju za sklapanjem ugovora o darovanju, a što da u konkretnom predmetu nije slučaj, isti zbog nedostatka propisanog oblika suprotan prisilnim propisima te samim time ništetan. Pored navedenog, ističe se da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz niti jednog materijalnog dokaza koji prileži spisu, već da tužiteljice tužbu podnose temeljeći tužbeni zahtjev isključivo na personalnim dokazima kao općepoznato slabijem i nepouzdanijem dokaznom sredstvu. Slijedom navedenog, tuženica predlaže odbaciti tužbeni zahtjev u odnosu na prvotužiteljicu te odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na drugotužiteljicu kao neosnovan, podredno odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na obje tužiteljice.

3. U svojoj replici tužiteljice navode da je do predaje posjeda predmetnih nekretnina od strane ostaviteljice tužiteljici ad2 došlo u trenutku darovanja, za vrijeme života, i to faktički i očitovanjem volje. Želja i namjera ostaviteljice da je bila da vlasnik nekretnina postane upravo tužiteljica ad2. Aktivna legitimacija tužiteljice ad1 da proizlazi iz rješenja o prekidu postupka iz ovosudnog predmeta poslovni broj O-1212/2023.

4. Tuženica u svojoj replici navodi da su tužiteljica ad2 i ostaviteljica bile u suposjedu predmetnih nekretnina sve do smrti ostaviteljice. Čak i da je postojala volja za darovanjem predmetnih nekretnina od strane ostaviteljice tužiteljici ad2, radi da se o darovanju bez prave predaje stvari. Takav ugovor da ne može ni naknadno konvalidirati, temeljem članka 294. ZOO-a, s obzirom da ugovor o darovanju nekretnine bez prave predaje stvari povlači za sobom ništetnost takvog ugovora.

5. Među strankama je nesporno da je VE r. HE (dalje: ostaviteljica), sa zadnjim prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1962., a umrla **.**.2023.

Nesporno je da u trenutku smrti ostaviteljica nije bila u braku i nije imala djece.

Nesporno je da su iza ostaviteljice ostali majka IE – tužiteljica ad1, sestra ZE – tužiteljica ad2, te tuženica – kći ostaviteljičinog brata HE, koji je umro prije ostaviteljice.

Nesporno je da se iza ostaviteljice kod ovog suda vodi ostavinski postupak pod poslovnim brojem O-1212/2023.

Nesporno je da je ovosudnim pravomoćnim rješenjem poslovni broj O- 1212/2023-13 od 22. srpnja 2024. prekinut ostavinski postupak iza ostaviteljice (t. I), tužiteljice upućene da u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja pokrenu parnicu protiv tuženice radi utvrđenja da k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne ulaze u ostavinu (t. II), da je riješeno da će prekid postupka trajati dok parnica iz točke II ovog rješenja ne bude pravomoćno završena (t. III), te da je riješeno da će sud, ako tužiteljice ne pokrenu parnicu u određenom roku, nastaviti ostavinski postupak i dovršiti ostavinsku raspravu bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg su upućene u parnicu (t. IV).

Nesporno je da je 2023. ostaviteljica bolovala od maligne bolesti, zbog koje joj je naglo pozlilo, te da je iznenada preminula u nedjelju 14. svibnja 2023.

Nesporno je da je kod ovog suda pod poslovnim brojem O-436/2023 vođen ostavinski postupak iza pok. AE, rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.2023., oca tužiteljice ad2, izvanbračnog supruga tužiteljice ad1 i djeda tuženice.

Nesporno je da je u predmetu poslovni broj O-436/2023 u petak 12. svibnja 2023. bilo određeno ostavinsko ročište kod javne bilježnice Marije Hrvatin.

Nesporno je da je ostaviteljica upisana kao suvlasnik u ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorišta u [adresa], u kojoj je stanovala do smrti.

Nesporno je da je tužiteljica ad2 suvlasnik nekretnina iz gornjeg pasusa u preostalih ½ dijela.

6. U podnesku podnesenom 22. rujna 2025. tuženica ističe da postoji procesna smetnja za daljnje vođenje postupka s obzirom da je tužiteljica ad1 poslovno i parnično nesposobna stranka. Naime, u izvanparničnom postupku radi lišenja poslovne sposobnosti koji da se u odnosu na tužiteljicu ad1 pred Općinskim sudom u Puli – Pola vodi pod posl. br. R1 Ob-54/2025 izrađen da je psihijatrijski nalaz i mišljenje dr. med. spec. psih. Vesne Jovin od 12.7.2025. kojim da je utvrđeno zdravstveno stanje tužiteljice ad1 te utjecaj takvog stanja na njenu sposobnost zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Psihijatrijskim nalazom i mišljenjem vještakinje Jovin tako da je utvrđeno da „ IE boluje od vaskularne (krvnožilne) demencije uzrokovane oštećenjem moždanih struktura uslijed kompromitiranja cirkulacije i posljedično slabog dotoka krvi u mozak, a njen psihički profil bilježi smetnje u području mnestičkih funkcija (mišljenje, pamćenje, zapamćivanje, logičko rasuđivanje), afektiviteta, orijentacije te sveopće funkcionalnosti (koja je značajno narušena kako na području efikasnosti i snalaženja u svakodnevnom životu, tako i u oblasti skrbi o sebi i svojim potrebama).“ Nadalje, u nalazu i mišljenju vještakinje navodi da se da uslijed takvog zdravstvenog stanja tužiteljica ad1 nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima, a osobito da ne može, između ostalog, samostalno poduzimati radnje i poslove koji se odnose na raspolaganje i upravljanje imovinom, poduzimati pravne radnje kod javnih tijela i kod tijela s javnim ovlastima, a istu da s obzirom na njeno loše psihičko stanje, nije moguće niti saslušati pred sudom. Vještakinja da također utvrđuje da psihički profil protustranke bilježi uspostavu kontakta ali i nemogućnost suvislog održavanja istoga. Osim što da navodi ime i prezime, te godinu rođenja, druge podatke protustranka da ne uspijeva točno dati. Vremenski da je neorijentirana, prostorno samo za poznatu (usku) okolinu (kuća u kojoj živi), prema sebi nedostatno, prema osobama u okruženju također nesigurno (da miješa sina i unuka, da se ne može sjetiti kako joj se zvao muž, da ne zna kada je rodila djecu itd). Protustranka da se samostalno ne snalazi izvan kuće u kojoj živi, da ne zna da li ima prihode, da se ne zna služiti novcem niti raspoznaje njegovu vrijednost, u cijelosti da je u svim segmentima svakodnevnog funkcioniranja oslonjena na člana obitelji - kćerku koja da s njom živi. Prema utvrđenju vještakinje Jovin, raspoloživa medicinska dokumentacija kod tužiteljice ad1 da evidentira prisutne simptome demencije još u kolovozu 2021. godine, prvobitno u smislu poremećaja kognitivnih (spoznajnih) funkcija, te uključivanje farmakološke terapije za usporavanje procesa demencije. Dakle, iz navedenog nalaza i mišljenja jasno da proizlazi da je tužiteljica ad1 parnično nesposobna stranka te da ne može vlastitom voljom poduzimati pravno relevantne radnje u ovom postupku, uključujući i davanje punomoći odvjetniku za zastupanje s obzirom da značenje iste niti ne može razumjeti. Prema odredbi čl. 74. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977., 36/1977., 36/1980., 6/1980., 69/1982., 43/1982., 58/1984., 74/1987., 57/1989., 20/1990., 27/1990., 35/1991., "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), parničnu sposobnost da imaju fizičke osobe koje su potpuno poslovno sposobne. Osobe koje su djelomično ili potpuno lišene poslovne sposobnosti da nemaju parničnu sposobnost te ih u postupku zastupa skrbnik. Ovdje da se posebno ukazuje na ustaljenu sudsku praksu prema kojoj da izostanak sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti nije od značaja za utvrđenje da li je neka osoba poslovno nesposobna ili nije (takva odluka u konkretnom slučaju da na dan pisanja ovog podneska ne postoji, no s obzirom na izloženo iz nalaza i mišljenja vještaka posve da je izvjesno da će uskoro postojati), pa da se tako i u presudi Vrhovnog suda RH posl. br. Rev- 1738/89 od 8.2.1990. navodi: „Ugovaratelj koji zbog ozbiljnosti zdravstvenih poremećaja nije sposoban za rasuđivanje, bez obzira na to što mu u vrijeme poduzimanja radnje nije bila oduzeta poslovna sposobnost, nije imao potrebnu poslovnu sposobnost za sklapanje ugovora.“ Odredbom čl. 80. st. 1. ZPP-a propisano da je da stranku koja nema parničnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. Člankom 82. ZPP-a propisano da je da će sud u tijeku cijelog postupka, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno. Iz svega navedenog razvidno da je da u ovom postupku postoji procesna smetnja za vođenje postupka, i to od njegovog početka, sve s obzirom da je tužiteljica ad1 parnično nesposobna te snagom vlastite volje ne može poduzimati pravno relevantne radnje u ovom postupku niti opunomoćiti odvjetnika, a osobito da nije u stanju razumjeti značaj i posljedice davanja odvjetničke punomoći za zastupanje te pokretanje i vođenje ovakvog postupka. Takvo stanje da traje unazad najmanje dvije godine. S obzirom na navedeno, punomoć koju da je tužiteljica ad1 navodno dala odvjetniku za zastupanje u ovom postupku da je ništavna, jer da osoba koja nema parničnu sposobnost ne može valjano dati punomoć za zastupanje. Stoga da se u konkretnom slučaju ima smatrati da je tužbu u odnosu na tužiteljicu ad1 podnijela neovlaštena osoba, što da prema pravilima parničnog postupka dovodi do odbacivanja tužbe.

7. Uvidom u dopis Općinskog suda u Puli-Pola posl. br. R1 Ob-54/25-22 od 24. rujna 2025. (57) i njegove priloge (59-66) utvrđeno je da se kod Općinskog suda u Puli-Pola vodi izvanparnični postupak radi lišenja poslovne sposobnosti tužiteljice ad1.

8. Ovaj sud nalazi da je neumjesno raspravljati sa strankom protiv koje je pokrenut takav postupak.

9. Stoga je, u smislu čl. 213. st. 1. toč. 1. i čl. 215. st. 4. ZPP-a, odlučeno kao u dipozitivu ovog rješenja (ovakav stav postoji i u pravnoj teoriji, npr. O i dr., Građansko parnično procesno pravo, NN, Zagreb, 1986., str. 463., kao i u sudskoj praksi, npr. ŽS u Puli posl. br. Gž-1087/05-2 od 27. lipnja 2005.).

U Poreču-Parenzo, 29. rujna 2025.

S u d a c:

Alen Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

1. tužiteljicama p.p.

2. tuženici p.p.

S u d a c: