REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-16435/2021-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Gordani Grubeša, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grubeša i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika HP-Hrvatska pošta d.d., Velika Gorica, Poštanska ulica 9, OIB: 87311810356, zastupanog po punomoćniku Nikši Stančić-Rokotovu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Stančić-Rokotov d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 12. rujna 2025., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 29. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ 1. Utvrđuje se da nije dopušten otkaz Ugovora o radu Broj: HP-02/2-006207/19 od 20.01.2020.g. i Aneksa ugovora o radu Broj: HP-02/2-050963/20 od 22. listopada 2020. g. sklopljen između parničnih stranaka na neodređeno vrijeme na radno mjesto formalnog naziva stručni suradnik za prodaju što ga je tuženik dao tužiteljici Odlukom o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora Broj: HP-02/4-022870/21 od 16. kolovoza 2021. te prema tome radni odnos tužiteljici kod tuženika nije prestao.

2. Naređuje se tuženiku da tužiteljicu vrati na posao - radno mjesto prodajnog predstavnika na kojem je radila prema Ugovoru o radu Broj: HP-02/2-006207/19 od 20.01.2020.g. i Aneksa ugovoru o radu Broj: HP-02/2-050963/20 od 22. listopada 2020.g., a ako takvog radnog mjesta nema, onda na poslove koji su tome odgovarajući sukladno i tužiteljičinoj radnoj spremi, sposobnostima i radnom iskustvu stečenim radom, u roku od 8 dana.

3. Obvezuje se tuženik naknaditi tužiteljici parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom prema čl. 29. Zakona o obveznim odnosima po propisanoj stopi za ne trgovce tekućom od dana presuđenja do isplate, u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 625,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 29. rujna 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 132,72 eur sa zatraženim kamatama.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je s tuženikom sklopila 20. siječnja 2020. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta stručni suradnik za prodaju s pripadajućim Aneksom ugovora od 22. listopada 2020. (dalje u tekstu: Ugovor o radu). Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora od 16. kolovoza 2021. (dalje u tekstu: Odluka o otkazu) tuženik joj je otkazao Ugovor o radu iz razloga „postizanja racionalnije organizacije rada i poslovnih procesa, povećanja efikasnosti te smanjenja troškova poslovanja Društva, a bez negativnog utjecaja na obim i kvalitetu obavljanja poslova u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje Područja prodaje 2..“, s ponudom rada na drugom radnom mjestu, operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Grupa poslova sortiranja Bjelovar, koju ponudu nije prihvatila. Novo ponuđeni ugovor nije prihvatila, jer je isti u pogledu uvjeta plaće i ostalih prava znatno nepovoljniji za nju. Tuženik se, naime, u Odluci o otkazu potpuno paušalno i neosnovano poziva na organizacijske razloge kao razlog utvrđivanja viška radnika na njezinom radnom mjestu te isto ne predstavlja opravdani razlog za utvrđivanje viška radnika i otkazivanje njezinog ugovora. Tuženik ničim ne obrazlaže i dokazuje potrebu smanjenja broja izvršitelja na postojećem radnom mjestu, nego koristi svoju uobičajenu „šprancu“ prilikom navođenja razloga kojima se vodio prije donošenja Odluke o otkazu („Analiza poslova i procesa rada.. pokazuje kako nema potrebe za obavljanjem poslova stručnog suradnika za prodaju..“). Također, tuženik je prilikom odlučivanja o poslovno uvjetovanom otkazu nju morao uspoređivati sa svim radnicima koji su kod njega bili zaposleni na istom radnom mjestu i obavljali identične poslove kao i ona, neovisno o tome kako se formalno to radno mjesto zove i neovisno o županiji u kojoj je radnik formalno raspoređen (između ostalog, njezin djelokrug poslova nije bio ograničen isključivo na Bjelovarsku i Varaždinsku županiju), a što tuženik nije učinio. Nadalje, tuženik je prije donošenja Odluke o otkazu morao imati u vidu odredbu članka 115. stavka 2. Zakona o radu, a što nije učinio, što je svakako i diskriminirajuće, s obzirom na to da je na radu kod tuženika provela 35 godina. Kao dodatni kriterij, tuženik je morao uzeti u obzir i učinkovitost, stručnost i kvalitetu njezinog obavljenog rada, kao i razmotriti mogućnost obrazovanja ili osposobljavanja za druge poslove iste ili slične poslovima koje je obavljala na svom radnom mjestu, a što nije učinio. Tuženik se nije očitovao o tome da li se prije donošenja odluke savjetovao sa radničkim vijećem na način da je radničkom vijeću dostavio podatke važne za donošenje pobijane odluke i sagledavanje njezinog utjecaja na njezin položaj kao radnika te jesu li se organizacijske okolnosti u kojima posluje u znatnoj mjeri promijenile. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 5. lipnja 2024. predlaže sudu utvrditi da nije dopušten otkaz koji joj je tuženik dao Odlukom o otkazu te naložiti tuženiku vratiti ju na posao-radno mjesto prodajnog predstavnika na kojem je radila prema Ugovoru o radu, a ako takvog radnog mjesta nema onda na poslove koji su tome odgovarajući sukladno njezinoj radnoj spremi, sposobnostima i radnom iskustvu, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ističe prigovor prekluzije. Ističe da je njegovo pravo kao poslodavca organizirati proces rada na način koji smatra povoljnijim i svrsishodnijim, u koje pravo svakako spada i određivanje radnih mjesta potrebnih za poslovanje te odabir pojedinog radnika na konkretno radno mjesto. Dakle, poslodavac prilikom odabira radnika kojima će ponuditi sklapanje ugovora o radu za pojedina radna mjesta nije vezan niti jednom postojećom odredbom radno-pravne legislative Republike Hrvatske, već je isključivo riječ o odluci koja se tiče donošenja optimalnog rješenja za njegovo poslovanje obzirom na trenutne tržišne okolnosti u kojima se isto nalazi. Stoga je tužiteljici ponuđeno ono radno mjesto za kojem je u tom trenutku imao potrebu. Sukladno čl.115. st.2. Zakona o radu pravo je poslodavca odrediti kriterije prema kojima će utvrđivati višak radnika, pri čemu je dužan voditi računa o okolnostima iz čl. 115. st. 2. Zakona o radu, te ujedno utvrđene kriterije primjenjivati na jednak način prema svim radnicima. On je, dakle, međusobno usporedive radnike promatrao prema organizacijskim jedinicama u kojima radnici obavljaju svoje poslove i to sukladno Pravilniku o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, te sklopljenim ugovorima o radu na neodređeno vrijeme. Jednako tako kao kriterij za utvrđivanje međusobno usporedivih radnika, uzeo je u obzir mjesto rada na način da je međusobno usporedivim radnicima smatrao one radnike koji imaju zaključen ugovor o radu za isto mjesto rada. U organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor prodaje, Služba regionalne prodaje Područje prodaje 2, na području Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske županije on je ugovor o radu za radno mjesto „stručni suradnik za prodaju“ prethodno sklopio samo s tužiteljicom, a iz kojeg razloga nije bio u obvezi primjenjivati kriterije temeljem čl. 115. Zakona o radu. U cijelosti je postupio sukladno čl. 127. Zakona o radu. Također je sukladno odredbi čl.150. Zakona o radu proveo pojedinačno savjetovanje s radničkim vijećem, a koje se u za to predviđenom zakonskom roku nije očitovalo glede navedenog, uslijed čega se smatra kako isto na namjeravanu Odluku o otkazu tužiteljici nije imalo primjedbi. Stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ponudu od 10. siječnja 2020., Ugovor o radu, Aneks Ugovora o radu od 22. listopada 2020., Odluku o otkazu, Ugovor o radu za radno mjesto operater za poštanske procese, Zahtjev za zaštitu prava, Ponudu od 2. srpnja 2021., Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta od 14. travnja 2021., Dopis tuženika Radničkom vijeću od 14. srpnja 2021., dokumentaciju vezanju uz kolektivni višak radnika, e-mail korespondenciju, dokumentaciju, saslušani su svjedoci DO, ĆO, PO i CO te je saslušana tužiteljica.

4. Među strankama nije sporno da je dana 6. rujna 2021. putem oglasne ploče tužiteljici uručena Odluka o otkazu te da tužiteljica nije prihvatila ponudu za sklapanje novog ugovora o radu za radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Grupa poslova sortiranja Bjelovar.

5. Protiv Odluke o otkazu tužiteljica je 6. rujna 2021.podnijela Zahtjev za zaštitu prava, koji je tuženik zaprimio 8. rujna 2021. Tuženik u daljnjem roku od 15 dana ( do 23. rujna 2021.) nije udovoljio Zahtjevu za zaštitu prava tužiteljice, pa je ista u daljnjem roku od 15 dana sukladno čl. 133. st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17. i 98/19., dalje u tekstu: ZR-a) dana 6. listopada 2021. pravodobno podnijela tužbu u ovoj pravnoj stvari. Stoga nije osnovan prigovor prekluzije istaknut od strane tuženika.

6. Uvidom u Ugovor o radu od 20. siječnja 2020. (list 7-9. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica kod tuženika bila zaposlena na neodređeno vrijeme na radnom mjestu stručni suradnik za prodaju u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor prodaje, Služba regionalne prodaje, Područje prodaje 2 u okviru kojeg radnog mjesta je tužiteljica bila dužna obavljati poslove opisane u prilogu C Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, uz druge poslove prema nalogu tuženika (čl. 2.). Sukladno čl. 3. tužiteljica se obvezala predmetne poslove obavljati na području Bjelovarske i Varaždinske županije. Sukladno čl.12. plaća se tužiteljici obračunava prema 1580 bodova.

7. Uvidom u Odluku o otkazu utvrđeno je da se tužiteljici otkazuje Ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U cilju postizanja racionalizacije i organizacije rada poslovnih procesa, povećanja efikasnosti te smanjenja troškova poslovanja tuženika, a bez negativnog utjecaja na obim i kvalitetu obavljanja poslova u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje, Područja prodaje 2, tuženik je donio Odluku o smanjenju broja izvršitelja na postojećem radnom mjestu u navedenom odjelu. Na radnom mjestu stručni suradnik za prodaju u Službi regionalne prodaje trenutno je zaposlen jedan izvršitelj na području Varaždinske županije i Bjelovarsko-bilogorske županije kao mjestom rada. Analiza poslova i procesa rada u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje pokazuje kako nema potrebe za obavljanjem poslova stručnog suradnika za prodaju na području Varaždinske županije i Bjelovarsko-bilogorske županije. Slijedom navedenom u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje, Područje prodaje 2, prestaje potreba za radom jednog stručnog suradnika za prodaju koji ima sklopljen Ugovor o radu s mjestom rada u Varaždinskoj županiji i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Tužiteljici se nudi sklapanje Ugovora o radu za radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Grupa poslova sortiranja [adresa] na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

8. Tužiteljica nije prihvatila novo ponuđeni Ugovor o radu za radno mjesto operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Grupa poslova sortiranja [adresa] na području Bjelovarsko-bilogorske županije sa plaćom koja se obračunava prema 635 bodova.

9. Člankom 127. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (stavak 2.). Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika (stavak 3.) Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika (stavak 4.). O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno (stavak 5.) Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.) Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.).

10. Uvidom u Dopis tuženika Glavnom Radničkom vijeću o kolektivnom višku radnika od 11. lipnja 2021., Očitovanje Glavnog Radničkog vijeća od 29. lipnja 2021., Dopis tuženika Glavnom Radničkom vijeću od 29. lipnja 2021., Dopis tuženika Glavnom Radničkom vijeću od 9. srpnja 2021., Dopis tuženika Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od 13. srpnja 2021. i Očitovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 9. kolovoza 2021. utvrđeno je da je tuženik u postupku savjetovanja sa Glavnim Radničkim vijećem, a sve radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom radom radnika, dostavio Glavnom Radničkom vijeću sve odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broj ukupno zaposlenih radnika, broju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnine i drugih davanja, te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika, a u kojem postupku je Glavno Radničko vijeće dalo svoje primjedbe, prigovore i prijedloge koje je tuženik uzeo u obzir, te je konačno utvrdio višak od 15 radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba. O provedenom savjetovanju tuženik je obavijestio nadležnu javnu službu zapošljavanja i istoj je dostavio sve potrebne podatke. Iz navedenog proizlazi da je tuženik u cijelosti postupio sukladno čl. 127. ZR- a.

11. Člankom 150. st. 1. ZR-a propisano je da prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je radničkom vijeću na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje (stavak 2.). Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke (stavak 4.). Ako se radničko vijeće u roku iz stavka 5. ovoga članka ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga (stavak 6.). Radničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz, ili ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen ovim Zakonom (stavak 7.). Radničko vijeće mora obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca (stavak 8.).

12. Uvidom u Dopis tuženika od 14. srpnja 2021. upućenog Radničkom vijeću GP 2 (list 330. spisa) utvrđeno je da tuženik obavještava Radničko vijeće o namjeri redovitog otkazivanja Ugovora o radu tužiteljici zbog poslovno uvjetovanih razloga uz istovremenu ponudu izmijenjenog Ugovora o radu za obavljanje poslova radnog mjesta operater za poštanske procese u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Grupa poslova sortiranja [adresa] na području Bjelovarsko-bilogorske županije. U prilog navedenom dostavio je i namjeravanu Odluku o otkazu.

13. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da se Radničko vijeće nije očitovalo na Dopis tuženika od 14. srpnja 2021. za zaključiti je da je tuženik postupio sukladno čl. 150. ZR-a.

14. Člankom 115. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, odnosno ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).

15. Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika (čl. 115. st. 2. ZR-a).

16. Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta tuženika u Diviziji pošta, Sektor prodaje, Služba regionalne prodaje, Područje prodaje 1-6, ustrojeno je radno mjesto stručni suradnik za prodaju čiji poslovi obuhvaćaju: pripremanje dokumentacije u svrhu provođenja prodajnih i postprodajnih procesa i aktivnosti; sudjelovanje u pripremanju dokumentacije za provođenje postupaka nabave; sudjelovanje u analizi ponuda i praćenju realizacije ugovora; predlaganje novih projekata vezanih za prodaju; analiziranje i izvještavanje u okviru djelokruga rada; izrađivanje obračunskih kalkulacija i cjenika; koordiniranje procesa izmjene cjenika s drugim org. jedinicama; kreiranje podloga i analiza za izradu rabatnih politika poštanskih i ekspres usluga; obavljanje drugih radnih zadataka koji su u skladu s naravi i vrstom poslova koje obavlja na zahtjev neposredno nadređenog; odgovaranje za provedbu poslova i radnih zadataka iz svog djelokruga rada.

17. Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Diviziji pošta, Sektor prodaje, Služba regionalne prodaje, Područje prodaje 1-6, ustrojeno je i radno mjesto prodajni predstavnik čiji poslovi obuhvaćaju: provođenje i predlaganje prodajnih aktivnosti; sastavljanje poslovnih ponuda; pronalaženje novih ugovornih kupaca te obilaženje postojećih ugovornih kupaca; sačinjavanje komercijalnih ugovora te dostavljanje istih mjerodavnoj organizacijskoj jedinici na arhiviranje; provođenje komercijalnih ugovora iz djelokruga rada organizacijske jedinice sklopljenih na razini društva; pružanje podrške pri rješavanju reklamacija kod ugovornih kupaca; praćenje i unapređenje naplate potraživanja društva; uspostavljanje i vođenje baze podataka za ugovorne kupce; izrađivanje izvješća i evidencija iz djelokruga rada; praćenje promjena na tržištu (tržišna kretanja, politika cijena i sl.); osiguravanje pravovremenog obavještavanja svih organizacijskih jedinica uključenih u tehnološki proces rada na koje se odnosi sklopljeni ugovor sa svim naknadnim promjenama i dodacima; obavljanje drugih radnih zadataka koji su u skladu s naravi i vrstom poslova koje obavlja na zahtjev neposredno nadređenog te odgovaranje za provedbu poslova i radnih zadataka iz svog djelokruga rada.

18. Sukladno navedenom Pravilniku Područje prodaje 2, u kojem je bila zaposlena tužiteljica, obuhvaća područje Bjelovarsko – bilogorske županije, Karlovačke županije, Koprivničko – križevačke županije, Međimurske županije, Sisačko – moslavačke županije i Varaždinske županije.

19. Iz Podataka o kolektivnom višku radnika od 11. lipnja 2021. (list 349-377. spisa) proizlazi da je tužiteljica zaposlena na radnom mjestu stručni suradnik za prodaju u Službi regionalne prodaje kao jedina izvršiteljica na području Varaždinske i Bjelovarsko – bilogorske županije kao mjestom rada te je na tom radnom mjestu utvrđena viškom. Analiza poslova i procesa rada u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje pokazuje kako nema potrebe za obavljanjem poslova stručnog suradnika za prodaju na području Varaždinske županije i Bjelovarsko – bilogorske županije. Slijedom navedenog, u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje prestaje potreba za radom jednog stručnog suradnika za prodaju koji ima sklopljen ugovor o radu s mjestom rada u Varaždinskoj županiji i Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. U slučaju kada je samo jedan stručni suradnik za prodaju s mjestom rada u određenoj županiji nema kompariranja.

20. Tužiteljica je iskazala da je kod tuženika radila 35 godina. Od 2010. pa do 2017. bila je voditeljica prodaje kada su je njezin direktor, gospodin O, i njegov zamjenik, gospodin ĆO, pozvali na razgovor te joj je direktor rekao da je smijenjena i da ju je spasio da ne završi na šalteru. Ona je majka troje djece, i u to vrijeme jedna kćer joj je bila u Njemačkoj, druga je studirala u Zadru, a treća je bila nezaposlena. 2017. sklopila je Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa mjestom rada u Varaždinu, iako je živjela u [adresa], i svaki dan je o svom trošku morala putovati 220 km. To je zapravo bio ugovor kojim su je se htjeli riješiti, ali ga je ona zbog svoje situacije, i prijetnje da će završiti na šalteru morala prihvatiti. 2018. sklopila je novi Ugovor o radu za isto radno mjesto stručnog suradnika i sa istim uvjetima, samo je uz mjesto rada Varaždin dodana Bjelovarsko-bilogorska županija kako bi mogla koristiti službeno vozilo. Ona nikada nije obavljala poslove prodajnog predstavnika na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Ona je po nalogu tadašnjeg voditelja preuzela određene kupce na području Varaždina koje je krajem 2018. morala predati novoj kolegici, a nju su uputili na rad u Sisačko-moslavačku županiju kao prodajnu predstavnicu i kao zamjenu za kolegicu koja je otišla na rodiljni dopust. I tu je radila sve do otkaza Ugovora o radu. Iako je imala sklopljen Ugovor o radu za radno mjesto stručni suradnik, ona te poslove nikada nije obavljala, već je faktično od 2017. obavljala poslove radnog mjesta prodajnog predstavnika, kao i svi ostali njezini kolege u timu, koji su, njih sedam, imali sklopljene ugovore za radno mjesto prodajni predstavnik i koji su faktično i obavljali te poslove. Ona je obavljala sve poslove koje su obavljali i njezini kolege prodajni predstavnici. Na području prodaje 2 samo je ona imala sklopljen ugovor o radu za poslove stručnog suradnika, dok je na području GP1 bilo zaposleno 3 ili 4 stručna suradnika, i jedna stručna suradnica koja je radila u GP 4 Splitsko- dalmatinska županija. Njima nije otkazan ugovor o radu. Prodajni predstavnik se više bavi prodajnim aktivnostima i kupcima na području svog GP-a, dok stručni suradnici pripremaju, koordiniraju, izrađuju cjenik, pripremaju i izrađuju rabatnu politiku, analiziraju podatke na nivou cijele Hrvatske. U to vrijeme prema sistematizaciji prodajnim predstavnicima je nadređen trebao biti voditelj kojeg nije bilo, već im je nadređen bio direktor regionalne prodaje DO. Stručnom suradniku za prodaju neposredno nadređen bi bio direktor prodaje. Prema sistematizaciji prodajni predstavnici ne odgovaraju stručnim suradnicima, već im samo na zahtjev direktora dostavljaju podatke koje traže. U sistematizaciji tuženik nema predviđen broj izvršitelja za određeno radno mjesto, ali postoji opis poslova za svako pojedino radno mjesto. Kao prodajna predstavnica zaprimala je zahtjeve korisnika, kontaktirala ih, dogovarala sastanke, odlazila na teren, pripremala ponude, pripremala prijedlog ugovora, sačinjavala ugovor ako je došlo do realizacije, pratila realizaciju tog ugovora, koordinirala sa ostalim organizacijskim jedincima potrebe vezane uz taj ugovor, rješavala reklamacije, vršila naplatu potraživanja, na dnevnoj bazi unosila podatke u CRM sustav i po nalogu direktora određene izvještaje, održavala je odnose sa korisnicima i pratila potrebe korisnika na njihovom području. Prodajni predstavnici u Varaždinu su bili IO i CO, [adresa] PO i MO, u [adresa] KO, koja se vratila sa rodiljnog dopusta. U Koprivnici je na radnom mjestu prodajnog predstavnika radio EO, u [adresa] ZO, a u [adresa] GO. Ona je svog šefa pitala može li raditi kao prodajni predstavnik na nekom drugom području, Zagreb ili Koprivnica, obzirom da su kolegice odlazile iz sustava, na što je dobila izričit odgovor da ne može. Neka druga kolegica je zaposlena u Koprivnici iz skroz druge divizije, dok je na njezino mjesto zaposlena nova osoba, izvan sustava. Nakon njezinog otkazivanja, osim kolegica u Koprivnici, nitko drugi nije zaposlen na radno mjesto prodajnog predstavnika u GP 2, dok su u Zagrebu zaposlena tri prodajna predstavnika. Nakon otkazivanja njezinog ugovora o radu nije donesena nova sistematizacija, niti su ukinuta radna mjesta prodajni predstavnik, stručni suradnik i odjel prodaje. Odluku o otkazu osporava jer u odnosu na nju i ostale kolege iz organizacijske jedinice područja prodaje 2 nisu primijenjeni isti kriteriji prilikom odabira viška radnika. Od 2015. je počelo njezino sustavno šikaniranje sa smanjivanjem broja bodova, a novi ugovor o radu koji joj je ponuđen se odnosio na poslove operatera u poslovnim procesima prema kojem joj je broj bodova smanjen za 960. Osim toga, radilo se o poslovima prikupljanja pošte, stavljanja iste u vreće, prikupljanje paketa, istovarivanje iz kamiona, noćni rad, kao i rada sa viljuškarom, a koji ugovor nije prihvatila. Poslovi stručnog suradnika za prodaju složeniji su od poslova prodajnog predstavnika. Višu plaću ima stručni suradnik. Ona je primala plaću za poslove stručnog suradnika, koji su složeniji, a obavljala je poslove prodajnog predstavnika koji su jednostavniji i za koje je predviđena manja plaća. Ugovor o radu za stručnog suradnika je dobila, jer je bila voditeljica prodaje. Ona je naloge za obavljanje poslova prodajnog predstavnika dobivala kao i svi ostali prodajni predstavnici od svog voditelja, ili od direktora regionalne prodaje, ili od direktora sektora. Poslovi analize se preklapaju i kod jednog i kod drugog radnog mjesta s time da stručni suradnik radi poslove analize za cijelo GP područje, a prodajni predstavnik samo za svoje. Nakon njezinog otkaza na radno mjesto stručnog suradnika nije zaposlen neki drugi radnik. Radničko vijeće je bilo obaviješteno o namjeri otkazivanja njezinog ugovora o radu.

21. Svjedok DO iskazao je da od 1. siječnja 2024. kod tuženika radi na radnom mjestu izvršnog direktora za prodaju. Prije toga je radio kao direktor Sektora prodaje od srpnja 2022., a prije toga od srpnja 2019. kao direktor Službe regionalne prodaje. Tužiteljici je kao direktor Službe regionalne prodaje bio nadređen, s tim da je u razdoblju od 1,5 godinu obavljao i poslove Voditelja područja prodaje, jer je u tom razdoblju to radno mjesto bilo upražnjeno. Tužiteljici je otkazan Ugovor o radu, jer je radno mjesto stručni suradnik za prodaju ukinuto na području prodaje 2, odnosno na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Tužiteljica je bila jedina izvršiteljica na toj poziciji na tom području. Poslovi stručnog suradnika su bili više kombinacija stručnog suradnika i prodajnog predstavnika. Tužiteljica je obavljala poslove vođenja 200-tinjak kupaca, kontaktiranja kupaca, rješavanja reklamacija, analize po pitanju slanja ponuda. Prije donošenja Odluke o otkazu tužiteljica je fizički bila smještena na području [adresa], odnosno Bjelovarsko-bilogorske županije i pokrivala je tu županiju s klijentima. Misli da je tuženik 2021., a vezano uz Sektor prodaje, poslovao ispod plana. Tužiteljica je na području Bjelovarsko-bilogorske županije radila kombinaciju stručnog suradnika i prodajnog predstavnika, s tim da je radila više kao prodajni predstavnik. On dopise, e-mailove, naloge nije slao prodajnim predstavnicima. Svim radnicima na tom području je slao dopise, e-mailove i naloge, pa tako i tužiteljici, jer je ista bila dio grupe ljudi na tom području, s time da je to područje obuhvaćalo više županija. Tužiteljica je dobivala sadržajno iste naloge kao i prodajni predstavnici. Nije bilo razlike između poslova tužiteljice i poslova prodajnih predstavnika. Prethodno navedeni opis poslovanja tuženika temelji se na ukupno ostvarenom prihodu od strane prodajnih predstavnika, a ne broju sklopljenih ugovora. Po njegovoj procjeni svaki prodajni predstavnik je imao 200-tinjak sklopljenih ugovora. IO je radila kao prodajna predstavnica u Varaždinskoj županiji, misli 2 godine. Na području Koprivničko- križevačke županije kao prodajni predstavnik radio je kolega EO koji je radio na tom radnom mjestu dugi niz godina. Radno mjesto stručnog suradnika se ukidalo na području cijelog poslovanja tuženika, kao i više drugih radnih mjesta. Na području Sisačko-moslavačke županije je bila jedna prodajna predstavnica koja je u jednom periodu bila na rodiljnom dopustu, gospođa KO. Na području Karlovačke županije bio je jedan prodajni predstavnik. Zadnje radno mjesto na kojem je tužiteljica radila je stručni suradnik za prodaju, ali ne zna točno za koje područje. Zadnje područje na kojem je tužiteljica faktično radila je bilo područje Bjelovarsko- bilogorske županije.

22. Svjedok ĆO iskazao je da kod tuženika od srpnja 202. radi kao direktor Službe regionalne prodaje, a prije toga je bio izvršni direktor Sektora prodaje od srpnja 2019. Tužiteljica je bila zaposlena na radnom mjestu stručnog suradnika te joj je ponuđeno drugo radno mjesto, jer više nije bilo potrebe za radnim mjestom stručnog suradnika na području na kojem je ona radila. Tužiteljica je živjela na području Bjelovarsko-bilogorske županije i tu obično kolege i rade, ali je tužiteljica radila i na području Varaždinske županije. U to vrijeme on je radio u Zagrebu i nije bio izravno nadređen tužiteljici, već joj je neposredno nadređeni bio gospodin DO, jer tada voditelja nije bilo. Nije isključeno da on možda nekad tužiteljicu nije kontaktirao u vezi s nekim kupcem. Tužiteljica je obavljala poslove prodaje poštanskih usluga njihovim korisnicima, komunikaciju sa korisnicima, pronalaženje novih korisnika, kupaca. Bilo je stručnih suradnika koji su uz svoje poslove obavljali i neke druge poslove za firmu. Tužiteljica od poslova radnog mjesta stručnog suradnika za prodaju iz relevantne sistematizacije nije obavljala poslove pod alinejom 6.-8. Za cjenike i kalkulacije imali su ljude u Zagrebu. Od poslova za radno mjesto prodajni predstavnik obavljala je sve poslove od alineje 1.-6., 8. i 10. Sudjelovala je u poslovima pod alinejom 7., dok je u pogledu poslova pod alinejom 9. davala povratne informacije. U relevantno vrijeme tuženik je generalno poslovao s nekom dobiti. Ono što je tužiteljica radila, radili su i prodajni predstavnici. Tužiteljica je ranije radila kao voditeljica tog područja, pa je imala kontakte, slijedom čega su se njezini poslovi u tom smislu razlikovali od poslova ostalih prodajnih predstavnika. Njima je prioritet bio prihod, a ne broj sklopljenih ugovora. Prije donošenja Odluke o otkazu tužiteljica ga je pitala ima li slobodno radno mjesto prodajnog predstavnika na području Koprivničko-križevačke županije, a on joj je odgovorio da su već u procesu odabira. Na području Varaždinske županije je radila jedna prodajna predstavnica. Tužiteljica je imala sklopljen ugovor o radu za stručnog suradnika, pa pretpostavlja da nije vršena usporedba tužiteljice s prodajnim predstavnicima. Nakon donošenja Odluke o otkazu ukidana su prodajna mjesta prodajnih predstavnika i stručnih suradnika na području cijele Hrvatske.

23. Svjedok PO iskazao je da kod tuženika kao prodajni predstavnik radi od 2010., ili 2012., s tim da je promijenio 4 županije. Tijekom 2019. i početkom 2020. radio je na području Sisačko-moslavačke županije. Tijekom tog razdoblja on i tužiteljica su na području Sisačko-moslavačke županije radili iste poslove, osim što on nije radio područje Siska i Petrinje. Na tom području isključivo su radili on i tužiteljica.

24. Svjedokinja CO iskazala je da kao prodajna predstavnica na području Varaždinske županije radi više od 15 godina. Tužiteljica je radila njihovom prodajnom području. Oni su svi radili u regiji koja pokriva područje [adresa] i [adresa]. Tijekom 2019. i početkom 2020. njezin ured je bio u Varaždinu. Ne zna točno u kojem razdoblju je tužiteljica dolazila raditi u Varaždin. U vrijeme kada je tužiteljica dolazila raditi u Varaždin, svaka je radila svoj posao i svaka je imala svoje kupce. Ne zna točno koje je poslove tužiteljica obavljala 2019. i početkom 2020. Zna da je imala zadužene određene kupce. Ne zna je li u to vrijeme tužiteljica radila na poslovima prodajnog predstavnika.

25. Sud nije poklonio vjeru iskazu tužiteljice u dijelu u kojem je navela da poslove stručnog suradnika nije faktično obavljala od 2017. To stoga što poslovi za koje je navela da ih je obavljala (pripremanje ponude, pripremanje prijedloga ugovora, sačinjavanje ugovora, praćenje realizacije ugovora, koordiniranje sa ostalim organizacijskim jedincima te sačinjavanje određenih izvještaja po nalogu direktora) sukladno Pravilniku o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta tuženika spadaju i pod poslove stručnog suradnika za prodaju (pripremanje dokumentacije u svrhu provođenja prodajnih i postprodajnih procesa i aktivnosti, sudjelovanje u pripremanju dokumentacije za provođenje postupaka nabave, sudjelovanje u analizi ponuda i praćenju realizacije ugovora, analiziranje i izvještavanje u okviru djelokruga rada i obavljanje drugih zadataka na zahtjev neposredno nadređenog). Kraj navedenog, nije životno da bi tužiteljica od 2017. pa do kolovoza 2021., kada je donesena Odluka o otkazu, obavljala poslove prodajnog predstavnika, a primala plaću za složenije poslove stručnog suradnika za prodaju.

26. U preostalom dijelu iskaz tužiteljice koji se odnosi na kronologiju događaja je prihvaćen, jer je u tom dijelu podudaran sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka.

27. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljica dana 20. siječnja 2020. s tuženikom sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni suradnik za prodaju u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor prodaje, Služba regionalne prodaje, Područje prodaje 2 koje poslove se obvezala obavljati na području Bjelovarske i Varaždinske županije. Tužiteljica je na području Bjelovarske i Varaždinske županije bila jedina izvršiteljica na radnom mjestu stručni suradnik za prodaju. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je po nalogu tadašnjeg voditelja prodaje krajem 2018. određene kupce na području Varaždina predala svojoj kolegici, nakon čega je po nalogu svog nadređenog sve do donošenja Odluke o otkazu upućena na rad u Sisačko-moslavačku županiju kao zamjena kolegici prodajnoj predstavnici koja je otišla na rodiljni dopust. U tom razdoblju tužiteljica je zaprimala zahtjeve korisnika, kontaktirala ih, dogovarala sastanke, odlazila na teren, pripremala ponudu, pripremala prijedloge ugovora, sačinjavala ugovore ako je došlo do realizacije, pratila realizaciju ugovora, koordinirala sa ostalim organizacijskim jedincima potrebe vezane uz ugovore, rješavala reklamacije, vršila naplatu potraživanja, na dnevnoj bazi unosila podatke u CRM sustav i po nalogu direktora određene izvještaje, održavala je odnose sa korisnicima i pratila potrebe korisnika na njihovom području. Iz suglasnih iskaza ŽO i ĆO, kao i dokumentacije u spisu, proizlazi da je analizom poslova i procesa rada utvrđeno da na Području prodaje 2 (Bjelovarska i Varaždinska županija) više nema potrebe za radnim mjestom stručni suradnik za prodaju, slijedom čega je tužiteljica utvrđena viškom. Budući da je tužiteljica bila jedina izvršiteljica na tom radnom mjestu, tuženik istu prije donošenja Odluke o otkazu nije uspoređivao s drugim radnicima.

28. Autonomno je pravo poslodavca proces rada organizirati na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice. Nastavno na navedeno, poslodavac zbog gospodarskih, organizacijskih ili tehnoloških razloga ima pravo i ukinuti postojeća radna mjesta, ili utvrditi viškom određeni broj radnika. Tako je i u konkretnom slučaju tuženik imao pravo radi postizanja racionalnije organizacije rada i poslovnih procesa, povećanja efikasnosti i smanjenja troškova u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje, Područje prodaje 2, na području Bjelovarske i Varaždinske županije tužiteljicu kao jedinu izvršiteljicu na tom radnom mjestu utvrditi viškom.

29. S obzirom da je tuženik u okviru svog autonomnog prava optimizacije rada i poslovnih procesa utvrdio da nema potrebe za obavljanjem poslova na radnom mjestu stručni suradnik za prodaju u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje, Područje prodaje 2, na području Bjelovarske i Varaždinske županije, slijedom čega je tužiteljicu kao jedinu izvršiteljicu na tom radnom mjestu utvrdio viškom, za zaključiti je da je tuženik imao opravdan razlog za donošenje Odluke o otkazu.

30. Primjena kriterija predviđenih člankom 115. st. 2. ZR-a relevantna je u situaciji kada je na istom radnom mjestu zaposleno više izvršitelja, a što je u konkretnom slučaju izostalo, jer je tužiteljica bila jedina izvršiteljica na radnom mjestu stručni suradnik za prodaju u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor prodaje, Služba regionalne prodaje, Područje prodaje 2, na području Bjelovarske i Varaždinske županije.

31. Činjenica što je tužiteljica obavljala neke od poslova prodajnog predstavnika ne dodjeljuje tužiteljici pravo na potrebu komparacije s drugim radnicima zaposlenih na radnom mjestu prodajnog predstavnika u smislu čl. 115. st. 2. ZR-a. To ne samo stoga što je tužiteljica s tuženikom dana 20. listopada 2020. (dakle, u vrijeme za koje tvrdi da je kod tuženika obavljala poslove prodajnog predstavnika) sklopila Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni suradnik za prodaju u Sektoru prodaje, Službi regionalne prodaje, Područje prodaje 2, na području Bjelovarske i Varaždinske županije, već i zbog toga što je tužiteljica poslove prodajnog predstavnika na području Sisačko-moslavačke županije obavljala po nalogu svog nadređenog i zamjenjujući radnicu koja je bila na rodiljnom dopustu. Osim što je obavljanje poslova po nalogu tuženika tužiteljica bila dužna obavljati na temelju čl. 2. Ugovora o radu, takva njezina obveza izvire i iz opisa poslova za radno mjesto stručnog suradnika za prodaju predviđenog Pravilnikom o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta.

32. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tuženik tužiteljici ponudio sklapanje Ugovora o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto Operater za poštanske procese u Diviziji pošta, Sektor sortiranja, Grupa poslova sortiranja [adresa] s plaćom koja se obračunava prema koeficijentu 635.

33. Tužiteljica je iskazala da navedeni ugovor nije prihvatila, jer je isti pretpostavljao smanjenje plaće za 960 bodova i uključivao je poslove prikupljanja pošte, stavljanja iste u vreće, prikupljanje paketa, istovarivanje iz kamiona, noćni rad, rad s viljuškarom.

34. Glede ponuđenog ugovora o radu, za istaknuti je da isti ne mora odgovarati radnikovoj stručnoj spremi i zvanju, niti ranijoj plaći, ali pri određivanju uvjeta rada prema novom ugovoru o radu ne smije se raditi o diskriminaciji ili zloupotrebi prava i mora postojati opravdani razlog za takav ugovor. Pritom je na tužiteljici teret dokazivanja postojanja diskriminacije ili zloporabe prava u pogledu ponuđenog novog ugovora o radu.

35. Člankom 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj: 85/08. i 112/12., dalje u tekstu: ZSD-a) propisano je da se diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovog članka (čl. 1. st. 2. ZSD-a).

36. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka nije navela niti jednu od zabranjenih osnova predviđenih odredbom čl. 1. st. 1. ZSD-a po kojoj bi bila diskriminirana. Tužiteljica nije dokazala niti da bi novoponuđeni ugovor o radu predstavljao šikanu tuženika. To posebno stoga što iz Podataka o kolektivnom višku radnika od 11. lipnja 2021. proizlazi da je tuženik proveo postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika u kojem je, kraj tužiteljice, viškom utvrdio još 14 radnika.

37. Iz svega navedenog proizlazi da je tuženik imao opravdani razlog za donošenje Odluke o otkazu, i da je u postupku donošenja iste odluke u cijelosti postupio sukladno ZR-u, slijedom čega je valjalo odbiti zahtjev tužiteljice za utvrđenjem nedopuštenosti Odluke o otkazu. S obzirom da je Odluka o otkazu dopuštena, nije sukladno čl. 124. st. 1. ZR-a bilo uvjeta niti za vraćanje tužiteljice na posao, pa je i taj dio tužbenog zahtjeva valjalo odbiti. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

38. Na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) tuženiku su priznati troškovi jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak (250 bodova prema Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23., dalje u tekstu: OT/23/), što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% iznosi 625,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO). Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

39. Tuženiku nisu priznati troškovi sudske pristojbe na odgovor na tužbu i presudu u iznosu od po 66,36 eur, budući isti nisu niti nastali za tuženika. Stoga je zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 132,72 eur sa zatraženim kamatama valjalo odbiti kao pod točkom III. izreke presude.

40. Tužiteljica je izgubila u sporu, pa je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a valjalo odbiti njezin zahtjev za naknadom troškova kao neosnovan, kao pod točkom I. izreke presude.

41. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 29. rujna 2025.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. punomoćniku tuženika