REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-1274/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagatelja JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv I.-protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3 i II.-protustranke ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 29. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojne CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je izvanbračna zajednica trajala od 27. lipnja 1989. do 27. travnja 2025.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagatelj je 29. svibnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pokojnom CM u neprekinutom trajanju od 26. lipnja 1989. do smrti pokojne, 27. travnja 2025., sve u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO).

2. Pozvani očitovati se o prijedlogu predlagatelja, I.-protustranka se istome opreza radi protivila, predlažući prethodno provođenje dokaznog postupka saslušanjem predlagatelja i svjedoka, dok se II. -protustranka u cijelosti suglasio s prijedlogom.

3. Odlučujući o podnesenom prijedlogu sud je u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u uvjerenja o prebivalištu, izvatke iz matice rođenih, smrtni list i potvrdu o smrti te su na ročištu od 17. rujna 2025. saslušani predlagatelj, II.-protustranka i svjedoci NM, UM i VM.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) sud je ocijenio prijedlog predlagatelja osnovanim.

5. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

5.1. Odredbom čl. 11. ObZ-a propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Pasivna legitimacija I. -protustranke slijedi iz činjenice da se predmetni postupak vodi radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu po čl. 20. ZMO, pa stoga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kao tijelo iz čijih će se sredstava isplaćivati mirovina, ima stvarni, pravni i ekonomski interes; dok pasivna legitimacija II. -protustranke proizlazi iz činjenice da je isti pravni slijednik pokojne, koja činjenice između stranaka niti nije sporna.

7. Uvidom u priložene izvatke iz matice rođenih utvrđeno je da su predlagatelj i CM, rođena J, bili međusobno u jednom braku koji je sklopljen 24. travnja 1974., a razveden presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-2000/88- 4 od 29. prosinca 1988. Činjenica razvoda braka upisana je u maticu rođenih **.**.1989.

7.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu dalje je utvrđeno da predlagatelj i CM od vremena sklapanja braka pa nadalje imali prijavljena prebivališta na u bitnome jednakim adresama s razlikom u datumima prijave. Tako je CM od 04. lipnja 1970. od 17. veljače 1975. imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]; od 17. veljače 1975. od 07. siječnja 1985. na adresi [adresa]; od 07. siječnja 1985. do 07. ožujka 1992. na adresi [adresa], od 20. ožujka 1992. do 22. listopada 2003. u Zagrebu, na adresi [adresa] i od 22. listopada 2003. pa nadalje (do smrti) na adresi [adresa]. Predlagatelj je od 13. srpnja 1967. do 17. veljače 1975. imao prebivalište na adresi [adresa]; od 17. veljače 1975. do 03. siječnja 1990. na adresi [adresa]; od 08. siječnja 1990. do 01. prosinca 1995. na adresi [adresa]; od 01. prosinca 1995. do 23. lipnja 2006. na adresi [adresa] i od 23. lipnja 2006. pa nadalje na adresi [adresa].

7.2. Prema sadržaju smrtnog lista, CM je umrla **.**.2025., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Maksimir pod rednim brojem 00852 za 2025. godinu.

8. Iz iskaza predlagatelja slijedi da je razlog razvoda braka njega i CM bio vođen imovinsko-pravnim razlozima. Kako obitelj su s djecom i bakom živjeli u malom stanu u [adresa] radi čega su odlučili napraviti montažnu kuću, a kada je ista postavljena na nekretninu, uslijedila je akcija države prema kojoj je bilo potrebno vratiti stan ukoliko imaš kuću. Njegova je supruga CM bila pravnica i raspitala se što mogu učiniti obzirom je kuća tada bila bez struje i vode, „goli beton“, te joj je rečeno da se mogu papirnato razvesti, a i dalje nastaviti zajedno živjeti. Iskazao je da su tako i učinili te da je između njih kao supružnika i roditelja i dalje sve ostalo isto. Nastavili su zajedno živjeti u ljubavi i u svemu drugome kao i ranije. Njega je mučilo to što su razvedeni i pitao je CM da odu kod bilježnika i daju nekakvu izjavu, no naveo je da ona nije marila. U Zagreb su preselili iz [adresa] pred rat i zamijenili su kuću u [adresa] za stan u [adresa]. Dalje je naveo da je CM pala u Grižanskoj kao posljedica moždanog udara. Zadnje dvije do tri godine je imala visoki tlak, no nije imala motiva liječiti se jer su netom prije toga izgubili dijete. Od tog se moždanog kroz neko vrijeme oporavila, no uslijedio je drugi moždani udar nakon kojeg je ostala oduzeta. Nije mogla govoriti niti hodati te ju je uz pomoć Ministarstva branitelja uspio smjestiti u dom, od kada ju je svaki dan posjećivao. Iskazao je da je supruga preminula **.**.2025., a 25. travnja im je bilo 55 godina braka. Upitan o ostavinskom postupku, naveo je da su on i supruga tijekom 2022. svu imovinu prenijeli darovnim ugovorom na sina. Ostavinski postupak je u tijeku i u njemu sudjeluje sin.

8.1. Iskaz predlagatelja u cijelosti je potvrđen iskazom II. -protustranke, sina predlagatelja i pokojne CM. ZM je dodatno naveo kako se sjeća da su on i sestra bili u srednjoj školi kada su im roditelji potiho rekli da su se razveli. Prisjetio se da je na „nivou Jugoslavije“ bila nekakva akcija „imaš kuću vrati stan“, te da su im roditelji rekli da će i dalje zajedno živjeti, a tako je i bilo. Naveo je i da su njegovi roditelji najprije živjeli u kući od bake, potom su se doselili u Zagreb gdje su svi zajedno stanovali. Jedno su vrijeme živjeli u stanu u [adresa], a zatim su preselili u Dubravu. Zaključno je naveo kako može potvrditi da su njegovi roditelji sve do majčine smrti živjeli u emocionalnoj i ekonomskoj zajednici.

8.2. Iskaze predlagatelja i II.-protustranke sud je u cijelosti prihvatio jer su iskazivali neposredno uvjerljivo, životno logično i međusobno povezano.

9. Iskazi stranaka u dijelu zajedničkog suživota predlagatelja s pokojnim CM i kvalitete istoga u dijelu koliko su isti u to imali uvida, potvrđeni su iskazima saslušanih svjedoka NM, UM i VM.

9.1. Svjedokinja NM, susjeda predlagatelja i pokojne CM je iskazala kako na adresi [adresa], iz koje ulice su predlagatelj i pokojna imali ulaz u svoje dvorište, stanuje od 1988., kada je njih i upoznala. Bili su u dobrim susjedskim odnosima. Nije ulazila u njihove odnose unutar četiri zida, nije joj poznato da li su bili vjenčani ili ne, no prema onome što je vidjela pri međusobnim druženjima, njihov je odnos za nju bilo brak za poželjeti, u kojem je bilo prisutno međusobno uvažavanje i ljubaznost. Zna da su zajedno stekli kuću u kojoj su živjeli, auto i vikendicu. Iskazala da je pokojna prije tri do četiri godine imala moždani udar i pala je na cesti te je potom bila smještena u dom na Ravnicama. Zna da je JM svaki dan odlazio kod nje jer ga je vidjela i tako joj je rekao. Bila je pokojnoj na sprovodu, kod njih u kući na dan kada je pokojna umrla i nakon pogreba. Iskazala je da je JM na pogrebu stajao tamo gdje mu je i bilo mjesto, zajedno sa sinom.

9.2. Svjedokinja VM je iskazala da predlagatelja zna iz Doma umirovljenika na Ravnicama gdje ga je upoznala u mjesecu rujnu 2021. Njezin je suprug smješten u tom Domu od 2020., a predlagatelj je dolazio u posjetu gospođi Z. Dolazio je svaki dan kao i ona te čekao u 15:00 sati kada počinju posjete. Sretala ga je u predvorju i gore na katu gdje su sobe. Navela je da ih je oboje sretala u holu doma i da zna da su supružnici. Ona i dalje posjećuje svojega supruga, a JM je dolazio do smrti gospođe Z.

9.3. Svjedok UM je u iskazu naveo da je susjed predlagatelja na način da gledaju „kuća u kuću“. S njim i pokojnom CM su on i supruga bili jako dobri. Nije znao za njihov status i začudio se kada mu je sada JM rekao da bi trebao doći posvjedočiti. Na toj su adresi živjeli JM i CM živjeli neprekidno od kada su se doselili i sve do Mandine smrti. Iskazao je da su oni živjeli jako lijepo i voljeli su se. Bili su jako dobri susjedi i dobri ljudi. CM je bila u Domu od kada je nastradala, a JM ju je svaki dan posjećivao i nosio joj hranu, što zna jer se s njim svaki dan viđao. Iskazao je da je pokojnoj bio na pogrebu i da je JM stajao s familijom uz lijes.

9.4. Sud je poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedokinja jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagatelja i pokojne CM, te u tom opsegu i u svezi s iskazom predlagatelja i II.-protustranke te pisanim ispravama, čine logičnu tvorbu temeljem koje je sud izveo zaključak da je između predlagatelja i pokojne CM i nakon razvoda njihova braka, pa sve do smrti pokojne, 27. travnja 2025., dakle u dostatnom vremenskom kontinuitetu, postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih, pri čemu u navedenom vremenu nitko od njih nije bio u drugom braku.

9.5. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je sukladno stranačkim dispozicima i uvidom u izvod iz matice rođenih prema kojemu je činjenica razvoda braka upisana dana 26. lipnja 1989., slijedno čemu je izvanbračna zajednica mogla započeti prvog slijedećeg dana, odnosno 27. lipnja 1989.

10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 29. rujna 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagatelju

2. protustrankama