REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-176/2023-52

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Milanu Baniću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 4. rujna 2025. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 29. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10 000 Zagreb, OIB: 2618799486, da tužiteljici EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.031,33 eur sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 28.04.2021. g. do 31. prosinca 2022. g. po stopi pa do isplate obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijski trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10 000 Zagreb, OIB: 2618799486, da tužiteljici EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 865,28 eur sa zateznom kamatom propisanom zakonom koja teče od 28.04.2021. g. do 31. prosinca 2022. g. po stopi pa do isplate obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijski trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se tužbeni zahtjev za naknadu imovinske i neimovinske štete u visini 145,33 eur.

IV Odbija se tužbeni zahtjev za naknadu troškova liječenja i bolovanja u visini 92,73 eur.

V Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, 10 000 Zagreb, OIB: 2618799486, da tužiteljici EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi parnični trošak 3.539,95 € s kamatom od dana 29.03 2025 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 24.01.2020. godine ozlijeđena kao putnica u tramvaju, prilikom kočenja tramvaja.

2. Naime, tužiteljica se u Zagrebu vozila u tramvaju broj 3, vozni red 302, motor 349, iz pravca Trešnjevačkog trga u smjeru Ljubljanice, a tramvaj je odmah nakon kretanja sa stajališta naglo zakočio, a tužiteljica iako se držala za rukohvat, pala je i zadobila ozljede opisane u ad III ove tužbe.

3. Predmetni tramvaj je u trenutku nezgode bio osiguran kod tuženika policom osiguranja broj: [broj police osiguranja], pa se tuženi smatra u cijelosti odgovornim za štetu nastalu tužiteljici.

4. Tužiteljica je u štetnom događaju opisanom u prethodnoj točki zadobila tjelesne ozljede i to:

- Contusio cruris lat. Dex

- Cephalea, instabilitas

- Laesio regionis malleoli et pedis, superficialis,

- Dysfunctio atlando axialis

- E.cerviale post.trauma

- St. Tendis m. peroneus longus I.dex.susp.

- Ruptura par. Tendinis achil.l.dex.

- Dysfunctio art. Talocruralis et. FT.

- Distensio mm paravertebralium cervicalium

5. Tužiteljica zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, vodeći računa o tjelesnim povredama opisanim u medicinskoj dokumentaciji, subjektivnim tegobama tužiteljice, a obzirom na intenzitet povrede i očekivanu duljinu oporavka, tuženik je tužiteljici isplatio nesporni dio po odštetnom zahtjevu u visini 12.000,00 kn / 1.592,67 eur.

6. Radi navedenog tužiteljica u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 29.5.2024. od tuženika potražuje isplatu:

- naknada neimovinske štete u iznosu od 2.176,66 eur sa zateznom kamatom tekućom od 28.4.2022.

- za troškove liječenja i bolovanja sveukupni iznos 958,01 eur sa zateznim kamatama tekućim od 28.4.2021.

7. Naime, tužiteljica je pretrpjela štetu u vidu troškova liječenja u iznosu od 377,03 eur.

8. Tužiteljica navodi da je zbog štetnog događaja bila na bolovanju zbog čega je imala značajni pad prihoda i izmaklu dobit. Tako je tužiteljica za vrijeme nesposobnost za rad zbog predmetnog štetnog događaja za veljaču primila neto naknadu plaću 7.875,29 kn.

9. Nadalje, tužiteljica za vrijeme bolovanja u ožujku 2020.g. primila neto naknadu plaće od 5.722,65 kuna,

10. Nadalje, tužiteljica za vrijeme bolovanja u travanj 2020.g. primila plaću od 4.586,23 kn, a za svibanj 4.528,76 kn.

11. Tužiteljica napominje kako je u 2019.g.imala mjesečnu prosječnu neto plaću 8.209,44 kn.

12. Isto tako tužiteljica navodi kako je primjerice samo za dane u siječnju dok nije nastradala na ime plaće za siječanj 2020.g. primila neto plaću od 20.383,28 kn. Isto tako navodi kako je primjerice za kolovoz 2020.g. primila 9.139,20 kn.

13. Tužiteljica ovom tužbom potražuje na ime razlike plaća za veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2020.g. iznos razlike od isplaćene naknade plaće do prosječene plaće koju je tužiteljica primala u 2019.g., što iznosi za veljaču 334,15 kn (8.209,44 kn. - 7.875,29 kn), za ožujak 2.486,79 kn (8.209,44 kn - 5.722,65 kuna), za travanj 3.623,21 kn (8.209,44 kn. - 4.586,23 kn), za svibanj 3.680,68 kn (8.209,44 kn. - 4.528,76 kn).

14. Slijedom navedenog tužiteljica potražuje za troškove liječenja i bolovanje sveukupni iznos od 958,01 eur sa kamatom od 28.4.2021.

15. Tuženik u odgovoru na tužbu se očituje na način da priznaje pasivnu legitimaciju temeljem police osiguranja putnika od nesretnog slučaja broj 078700042025, koja je navedena u tužbenom zahtjevu, nastanak štetnog događaja i odgovornost.

16. Predmetnom policom osiguranja ugovoreni su samo rizici smrti uslijed nesretnog slučaja te trajni invaliditet, a nije ugovoreno ugovoreno osigurateljno pokriće i ne ocjenjuje se invaliditet kao posljedica nesretnog slučaja za natučenje koštano-mišićnih struktura i sindroma prenaprezanja, a koje ozljede je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju.

17. Naime, iz raspoložive medicinske dokumentacije priložene uz tužbu, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila udarac u desnu potkoljenicu. Obavljenim RTG snimanjem glave, vratne kralježnice desnog gležnja i desne potkoljenice nije nađeno nikakvih prijeloma.

18. Tuženik ističe kako nisu točni navodi tužiteljice da joj je tuženik u mirnom postupku s osnova neimovinske štete iz predmetnog štetnog događaja, temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja], isplatio iznos od 10.000,00 kn.

19. Tuženik je u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 12.000,00 kn i to iznos od 10.000,00 kn dana 24.6.2021.godine, dok je iznos od 2.000,00 kn dana 9.7.2021.godine, ali temeljem police osiguranja tračnih vozila broj 017001245260, a ne police osiguranja putnika od nesretnog slučaja broj 078700042025, kako to tužiteljica tvrdi u tužbi.

20. Iz navoda tužbe može se zaključiti da tužiteljica potražuje daljnji iznos naknade štete s osnova povrede prava osobnosti ipak podnosi temeljem police osiguranja tračnih vozila broj 017001245260, temeljem koje su izvršene isplate u mirnom postupku, a ne police označene u tužbi.

21. U svezi s tim, tuženik ističe kako tužiteljica uz tužbu nije dostavila novu medicinsku dokumentaciju, koja bi eventualno opravdala dosuđenje daljnjeg iznosa naknade neimovinske štete, po polici osiguranja broj [broj police osiguranja].

22. Tuženik se ne protivi prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost ocjene povrede prava osobnosti, ali predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih u štetnom događaju i eventualnih drugih zdravstvenih tegoba te prijašnjih bolesti, kao i njenog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode te ocjene uzročno posljedične veze tegoba tužiteljice sa štetnim događajem, sud istu obveže da dostavi u spis slijedeću dokumentaciju:

- cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje tužiteljice u štetnom događaju iz koje će biti vidljiv tijek i završetak liječenja,

- zdravstveni karton tužiteljice od liječnika primarne zdravstvene zaštite,

- originalnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ozljede zadobivene u štetnom događaju, radi uvida odnosno njene usporedbe s preslikama dostavljenim uz tužbu.

23. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje po osnovu tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaz da je istu plaćala te se pretpostavlja da su joj pomoć pružali ukućani. Dakle, obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja, a sve sukladno čl. 1086.ZOO-a. Tuženik ujedno predlaže učiniti nespornim visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 20,00 kn.

24. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

25. Naime, podneskom od 30.3.2023. tužiteljica je ispravila dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na policu osiguranja po kojoj potražuje naknadu štete, te točan broj police osiguranja iznosi 017001245260.

26. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Božidaru Šebečiću, te dopunsko vještačenje po navedenom vještaku pismeno i usmeno, te financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak.

27. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

28. Među strankama sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

29. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je provodio medicinsko vještačenje.

30. Vještak prof.dr.sc. Božidar Šebečić u svom nalazu istakao je da je tužiteljica EC rođena 1962. god. je dana 24.01.2020. godine stradala kao putnica u tramvaju, uslijed naglog kočenja tramvaja je pala.

Zadobila je natučenje desne potkoljenice, uganuće desnog gležnja, natučenje desnog lakta i istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. Postoji uzročno posljedična veza između mehanizma ozljeđivanja u štetnom događaju i navedenih ozljeda. Tužiteljica se prije predmetnog štetnog događaja, od 2000. godine povremeno liječila zbog bolova u vratu. Ozljeda iz predmetnog štetnog događaja je dovela do ponovne pojave bolova u degenerativno oštećenoj vratnoj kralježnici. Liječena je kraćom imobilizacijom vrata ovratnikom, mirovanjem, analgeticima. Provela je fizikalnu terapiju

U periodu od veljača-svibanj 2020. god. tužiteljica se liječila i bila na bolovanju zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju, postoji uzročno-posljedična veza između ozljeda iz štetnog događaja i bolovanja.

Zbog zadobivenih ozljede kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, kod tužiteljice su zaostali recidivirajući (ponavljajući) bolovi u području desnog gležnja odnosno na hvatištu Ahilove tetive. Ahilova tetiva je zadebljana. Kretnje u gležnju su ograničene u manjem stupnju, terminalno bolne.

Uzimajući u obzir priloženu medicinsku dokumentaciju i nalaz kod pregleda tužiteljice, smatram da tužiteljica ima tendinozu (kroničnu upalu) na mjestu hvatišta Ahilove tetive. Ista je djelom posljedica ozljede iz predmetnog štetnog događaja a dijelom je posljedica prenaprezanja tetive tijekom vožnje tramvaja (tužiteljica kao vozačica tramvaja desnu nogu koristi za gas i kočenje). Sadašnje trajne posljedice iznose 8%, trajne posljedice ozljede iz štetnog događaja iznose 4% a 4% je posljedica sindroma prenaprezanja Ahilove tetive. Smanjenje životne aktivnosti zbog ozljede iz štetnog događaja iznosi 4%. Ostale ozljede nisu dovele do trajnih posljedica.

Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno.

Tužiteljica je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 5 tjedana kumulativno.

Kod tužiteljice nema naruženja zbog čega bi trpjela duševne boli.

Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno je bila potrebna 4 tjedna (preporučeno mirovanje) za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku I pripremu hrane I sl.. Račun na str. 58 spisa (za ovratnik) i str. 59-60 spisa (participacija za obavljene preglede) su opravdani.

Računi na str.61-68 spisa se odnose na plaćanje pregleda fizijatra u privatnoj zdravstvenoj ustanovi. Računi nisu opravdani jer je navedene preglede i fizikalnu terapiju mogla obaviti u ustanovama koje imaju ugovor sa HZZO-om na teret zdravstvenog osiguranja, eventualno uz plaćanje participacije ukoliko nema dopunsko zdravstveno osiguranje.

Liječenje tužiteljice je završeno 22.01.2021., daljnja medicinska dokumentacija se odnosi na liječenje kroničnih bolova u peti a koje će vjerojatno biti potrebno povremeno i u budućnosti.

31. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovarao je tuženik glede ocjene duljine trajanja slabijih bolova.

32. Vještak Božidar Šebečić se po prigovoru tuženika očitovao te je u očitovanju istakao da tuženik prigovara ocjeni duljine trajanja slabih bolova u trajanju tri mjeseca jer tužiteljica nije zadobila prijelom kosti niti rupturu ligamenata te stoga smatra da su bolovi mogli trajati najdulje mjesec dana.

Fizički bolovi su subjektiva kategorija i ne mogu se objektivno izmjeriti. Ocjenu je dao na temelju ozljeda koje je tužiteljica zadobila i priložene medicinske dokumanetacije iz koje je vidljivo da je tužiteljica dulje vrijeme imala intezivne glavobolje, bolove u vratu i bolove u području Ahilove tetive desnog stopala. Liječenje je trajalo do 22.01.2011. U ocjenu fizičkih bolova uključeni su bolovi koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja, od predmetnog štetnog događaja 24.01.2020. pa sve do 22.01.2022.

Bolovi koji su zaostali nakon liječenja uključeni su u smanjenje životne aktivnosti.

Da li su propisani analgetici i imobilizacija utjecali na eliminaciju bolova i u kojoj mjeri?

Analgetici i imobilizacija su utjecali na smanjenje bolova ali tužiteljica je samo kraće vrijeme (3-4 dana) imala imobilizaciju vrata a analgetici samo privremeno smanjuju intezitet bolova i često ih ne uklanjaju u potpunosti. Kod ocjene fizičkih bolova uzeo je u obzir kraću imobilizaciju vrata i uzimanje analgetika.

U inicijalnoj dokumentaciji nisu navedene dijagnoze distenzije vrata i glavobolja. Iz kojih razloga je vještak doveo u vezu ove tegobe tužiteljice sa štetnim događajem iako su se iste prema medicinskoj dokumentaciji pojavile tek nekoliko mjeseci nakon štetnog događaja.

Nije točno da su se tegobe s vratom i glavobolje pojavile nekoliko mjeseci iza štetnog događaja. Bolovi u vratu su opisani u nalazu iz Hitne kirurške ambulante dva dana iz predmetnog štetnog događaja, a glavobolja 08.02.2020. dva tjedna iza predmetnog štetnog događaja i zbog toga je navedene tegobe povezao s predmetnim štetnim događajem.

Tuženik predlaže se da vještak ocijeni kada se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo te koliko je opravdano bolovanje zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju.

U vještačenju je već navedeno da je liječenje tužiteljice je završeno 22.01.2021. i s tim datumom se stabiliziralo njeno zdravstveno stanje i da je u periodu od veljača-svibanj 2020. god. tužiteljica bila na bolovanju. U navedenom periodu se liječila zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju, stoga postoji uzročno-posljedična veza između ozljeda iz štetnog događaja i bolovanja.

Prema Tablicama invaliditeta tuženika prileženim u spis (str. 97-100), kod tužiteljice nema invaliditeta.

33. Nadalje, tuženik je prigovarao i podneskom od 10.7.2024.

34. Sud je ponovno pozvao vještaka na pismeno očitovanje po prigovorima tuženika.

35. Vještak je u svom ponovnom pismenom očitovanju istakao da tuženik predlaže da se vještak očituje o opravdanosti bolovanja tužiteljice, odnosno da utvrdi da li je bolovanje u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u štetnom događaju.

Na to pitanje vještak je već odgovorio u Očitovanju od 07.04.2024. godine. Tužiteljica EC rođena 1962. god. je dana 24.01.2020. godine stradala kao putnica u tramvaju, uslijed naglog kočenja tramvaja je pala. Zadobila je natučenje desne potkoljenice, uganuće desnog gležnja, natučenje desnog lakta i istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu.

Tužiteljica je bila na bolovanju u periodu i od veljača-svibanj 2020. god. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljica se u navedenom periodu liječila zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju te stoga postoji uzročno-posljedična veza između ozljeda iz štetnog događaja i bolovanja.

36. Na nalaz vještaka prigovarala je i tužiteljica, stoga je sud pozvao vještaka na usmeno očitovanje.

37. Na prigovore tužiteljice iz podneska od 5.9.2024.g. na ocjenu opravdanosti troškova za fizikalnu terapiju a koju je obavila privatno, tužiteljica navodi da su zbog korone djelatnici bolnice vraćali tužiteljicu doma i upućivali da ide u privatne ustanove. U priloženoj medicinskoj dokumentaciji nigdje nema nalaza iz kojeg bi bilo vidljivo da je bilo tko tužiteljicu uputio na fizikalnu terapiju u privatnu zdravstvenu ustanovu. Na postavljeno pitanje koliko se čeka na preglede i fizikalnu terapiju u ustanovama koje imaju ugovor sa HZZO-om odgovorio je da ne može točno odgovoriti, a uobičajeni period čekanja na fizikalnu terapiju je 15 dana do 2 mjeseca.

Na pitanje da li bi oporavak tužiteljice dulje trajao da je išla na fizikalnu terapiju preko HZZO-a odgovorio je da ne zna točno s kojom odgodom bi provela fizikalnu terapiju u ustanovama koje imaju ugovor sa HZZO-om, fizikalna terapija kod tužiteljice nije bila hitno indicirana, međutim ako bi čekala dulje vrijeme to bi produljilo liječenje i oporavak tužiteljice. Na pitanje da li je tužiteljica fizikalnim terapijama u privatnim zdravstvenim ustanovama doprinijela bržem oporavku, odgovorio je da to ovisi o tome koliko bi bila duljina čekanja na fizikalnu terapiju u ustanovama koje imaju ugovor sa HZZO- om. Ako bi to čekanje bilo dulji vremenski period, tada je fizikalna terapija u privatnim zdravstvenim ustanovama doprinijela bržem oporavku. Na pitanje pun. tuženika koliko je očekivano trajanje bolovanja za ozljede koje je tužiteljica zadobila, odgovorio je da natučenje desne potkoljenice i uganuće desnog gležnja, natučenje desnog lakta, istegnuće mišića vratne kralježnice, obično ne zahtijeva bolovanje dulje od oko 2 mjeseca, ali kod tužiteljice se kao komplikacija ozljede vjerojatno uslijed istegnuća ahilove tetive a koje je zadobila kada je pala na stepenicama i dočekala se na desno stopalo, liječenje tužiteljice se produljilo i završeno je 22.1.2021.g., dakle godinu dana. Na postavljeno pitanje da li postoji jasna uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i bolesti ahilove tetive, odgovorio je da se prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji tegobe sa desnom tetivom započele nakon ozljede desne potkoljenice iz štetnog događaja. Pri ocjeni smanjenja životne aktivnosti je naveo da je sindrom prenaprezanja ahilove tetive a koji je posljedica naprezanja tetive tijekom vožnje tramvaja utjecala na smanjenje životne aktivnosti odnosno sadašnje smanjenje životne aktivnosti od 8 % je dijelom posljedica štetnog događaja i to u opsegu od 4 %, a dijelom sindroma prenaprezanja ahilove tetive od 4 %. Na pitanje o uzročno- posljedičnoj vezi između ozljeđivanja i bolovanja odgovorio je da je tužiteljica do predmetnog štetnog događaja radila, a nakon ozljeđivanja je bila na bolovanju zbog liječenja tegoba uzrokovanih predmetnim štetnim događajem. Da nije bilo ozljede iz predmetnog štetnog događaja, tužiteljici ne bi bilo potrebno bolovanje. Na postavljeno pitanje koji postotak bolovanja je posljedica prenaprezanja ahilove tetive odgovorio je da tužiteljica samo zbog naprezanja ahilove tetive ne bi bila na bolovanju.

38. Nakon i pismenog i usmenog očitovanja liječnika vještaka tuženik je predložio provođenje novog vještačenja.

39. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja budući je vještak svoj nalaz izradio u skladu s pravilima struke, višestruko se pismeno i usmeno očitovao po prigovorima stranaka i otklonio iste, stoga bi provođenje novog medicinskog vještačenja bilo neopravdano i suprotno načelu ekonomičnosti parničnog postupka.

40. Nadalje, sud je proveo i financijsko vještačenje na okolnost visine štete koju je pretrpjela uslijed bolovanja nakon štetnog događaja.

41. Vještak Lidija Tkalec Gradinščak je u svom pismenom nalazu mišljenja da izgubljena zarada tužiteljice na ime razlike između plaće koju bi ostvarila da je radila i naknade plaće za bolovanje koju je ostvarila u razdoblju od veljače do svibnja 2020. godine, iznosi ukupno 448,25 EUR neto i to:

175,44 EUR (1.321,84 kn) za veljaču 2020. godine,

74,04 EUR (557,84 kn) za ožujak 2020. godine,

74,04 EUR (557,84 kn) za travanj 2020. godine i

124,74 EUR (939,84 kn) za svibanj 2020. godine.

42. Na nalaz i mišljenje financijskog vještaka prigovarala je tužiteljica, stoga je sud pozvao vještaka na usmeno očitovanje.

43. Vještak Lidija Tkalec-Gradinščak u odnosu na prigovore iz podneska tužitelja od 10.4.2025.g. navela je da pregledom iz tužiteljevog izračuna izgubljene zarade proizlazi da isti nije uzeo u obzir isplatu poslodavca za plaću za 6. mj. 2020.g. u iznosu od 11.641,44 HRK, kao ni pomoć za dugotrajno bolovanje koja je isplaćena uz plaću za travanj 2020.g. u iznosu od 2.500,00 HRK. Naime, u praksi prilikom ozljede na radu poslodavac isplaćuje naknadu za bolovanje sve dok se ne utvrdi da li je ista posljedica ozljede na radu, a nakon što se prizna da je ozljeda posljedica ozljede na radu, isplaćuje se razlika na ime bolovanja. Prema tome, u nalazu je uzeta u obzir navedena razlika kao i pomoć za dugotrajno bolovanje koju je tužiteljica ostvarila upravo zbog predmetnog bolovanja, pa se u praksi navedeno uzima u obzir prilikom izračuna izgubljene zarade. Iz navedenog razloga iznos izgubljene zarade utvrđen vještačenjem se razlikuje od izračuna tužiteljice. Prema tome u cijelosti je ostala kod nalaza i mišljenja. Na pitanje pun. tužiteljice, u nalazu na str.4. proizlazi da je na ime naknade za dugotrajno bolovanje uzet u obzir iznos od ukupno 1.000,00 HRK, prema tome ako se navedena naknada ne uzima u obzir, tada bi izgubljena zarada tužiteljice iznosila ukupno 4.377,36 HRK odnosno ukupno 580,98 EUR. Na daljnje pitanje pun. tužiteljice, u praksi se prosječna plaća utvrđuje ponekad za 3 mjeseca prije štetnog događaja, ponekad za 6, a ako se radi o sezonskim poslovima, tada se primjenjuje plaća ostvarena u istom razdoblju prethodne ili naredne godine, pa je tako u nalazu uzela prosječnu plaću ostvarenu za prethodna 3 mjeseca, međutim obzirom da je iz obračunskih lista plaće za vrijeme bolovanja proizlazilo da se promijenila osnovica za izračun plaće, odnosno da se ista povećala, bruto plaća se uskladila sa povećanjem osnovice, te kako je i navela u nalazu na stranici 2., obzirom da se promijenio i Kolektivni ugovor na način da je radnicima isplaćivan i dodatak od 1.000,00 HRK bruto mjesečno, navedeno je također uzela u obzir. Od tako utvrđene bruto plaće uz primjenu porezne olakšice tužiteljice te prireza, utvrđena je potencijalna neto plaća u iznosu od 9.211,84 HRK mjesečno, što je za oko 1.000,00 HRK više nego je ista označena u tužbenom zahtjevu.

44. Tijekom postupka saslušana je i tužiteljica.

45. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je fizikalnu terapiju provodila u Vinogradskoj bolnici, međutim kako se radilo o periodu Covida, a po prijedlogu svog liječnika i fizijatra morala je obavljati preglede u tom periodu, a bila je odbijena u ustanovama kao što je Šarengradska, Baštijanova, Mihanovićeva, te iste preglede nije mogla obaviti na teret HZZO-a, ali obzirom je to bila preporuka njenog liječnika i fizijatra da se pregled obavi, a i njoj je bilo u interesu da se što prije osposobi za rad, bila je primorana te preglede obavljati u privatnim ustanovama.

46. Nakon svih provedenih dokaza sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog i financijskog vještaka. Medicinski vještak je izradio svoj nalaz temeljem medicinske dokumentacije, pregledom tužiteljice, vrlo opsežno obrazložio svoj nalaz uklanjajući pri tome prigovore istaknute od strane stranaka u skladu s pravilima struke te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, već je isti prihvatio u cijelosti sa svim dopunskim obrazloženjima.

47. I financijski vještak također svoj zadatak obavio je temeljem priložene dokumentacije vrlo detaljno obrazložio svoj nalaz, uklanjajući pri tome prigovore istaknute od stranaka u skladu s pravilima struke te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, te ga je prihvatio u cijelosti.

48. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.

49. Po čl. 19., 1100. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i to za povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu.

50. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka suđena je visina tužbenog zahtjeva.

51. Za pretrpljene fizičke boli u trajanja i intenzitetu sud je tužiteljici utvrdio pravičnu novčanu naknadu u visini od 1.800,00 €.

52. Za pretrpljeni strah u trajanja i intenzitetu sud je tužiteljici utvrdio pravičnu novčanu naknadu u visini od 800,00 €.

53. Za duševne boli zbog smanjene životne i radne aktivnosti sud je tužiteljici sudio, vodeći se činjenicom da je u vrijeme štetnog događaja tužiteljica bila stara 58 godinu, dakle osoba srednje životne dobi koja će i u daljnjem životu i radu morati ulagati pojačane napore koje je vještak utvrdio u opsegu od 4 % te je imajući navedeno u vidu tužiteljici utvrđena pravična novčana naknada u visini od 800,00 €.

54. Tužitelj u ovom postupku potražuje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

55. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 56 sati.

56. Sud je visinu ove naknade sudio temeljem sudske prakse i uz primjenu čl. 223. Zakona o parničnom postupku smatrajući primjerenom naknadu od 4,00 € po satu te mu je za potrebe tih 56 sati utvrđena pravična novčana naknada u visini od 224,00 €.

57. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima sud je tužiteljici utvrdio naknadu neimovinske i imovinske štete u visini 3.624,00 €.

58. Obzirom je tuženik tužiteljici u mirnom postupku isplatio iznos od 1.592,67 € neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, to je tužiteljici u konačnici dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete u visini 2.031,33 € po čl. 19. i 1100. ZOO-a sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 28.4.2021. do isplate po čl. 1103. ZOO-a.

59. Tužiteljica u ovom postupku također potražuje naknadu štetu zbog izgubljene zarade uslijed bolovanja te troškove liječenja.

60. Za račune koji su priloženi spisu i za koje je vještak dr. Božidar Šebečić utvrdio da su u potpunosti opravdani, sud je tužiteljici dosudio naknadu od 337,03 eur.

61. Za izgubljenu zaradu uslijed bolovanja sud je tužiteljici dosudio 448,25 Eura.

62. Stoga ukupno dosuđeni iznos za troškove liječenja i bolovanja iznosi 958,01 Eur sa zateznim kamatama tekućim od 28.04.2021 g po čl. 1103 ZOO-a.

63. Sud je tužiteljicu odbio sa zahtjevom za neimovinsku štetu i imovinsku štetu u visini145,33, Eura.

64. Sud je tužiteljicu odbio sa zahtjevom za troškove liječenja i bolovanja u iznosu 92,73 Eura.

65. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

66. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

67. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 3.711,67 €, i u trošak ulazi: trošak odštetnog zahtjeva 200 €,, trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 200,00 €, trošak pristupa na ročišta 03.05.2023, 10.07.2024, 13.01.2025, 04.09.2025, /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 800,00 €, trošak podneska od 30.03.2023, 26.09.2023, 06.12.2023, 29.05.2024, 05.09.2024, 10.04.2025 /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 1.200,00 €, što sveukupno iznosi 2.400,00 €, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 600,00 €, a što sveukupno iznosi 3.000,00 €, i čemu treba dodati trošak vještačenja dva vješračenja po 199,08 € i trošak pristupa vještaka na roč 50,00 € i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 41.79 € i na presudu 50,00 €, tako da ukupni trošak iznosi 3.539,95 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 29. rujna 2025.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 50,00 €

2. punomoćniku tuženika