1

Gž-542/2023-2

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ž. V. iz B., Ulica F. A. br. 10, OIB: …, zastupanog po punomoćniku D. D., odvjetniku u B., protiv tuženika C. osiguranje d.d., Z., V. J. 33, OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru poslovni broj Pn-104/2021-46 od 13. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2023.

 

r i j e š i o   j e:

I. Prihvaća se žalba tuženika kao osnovana, ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru poslovni broj Pn-104/2021-46 od 13. travnja 2023. i spis se vraća prvostupanjskom sudu radi provođenja nove glavne rasprave.

II. Odluka o žalbenom trošku ostavlja se za konačnu odluku.

 

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Tuženik C. osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, dužan je na ime naknade štete isplatiti tužitelju Ž. V. iz B., U. F. A. br. 10, OIB: …, iznos od 6.657,38 eur / 50.160,01 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 6.378,66 eur / 48.060,00 kn teče od 30. travnja 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi zatezne kamate određene uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. do isplate, te na iznos od 306,59 eur / 2.310,00 kn od 13. travnja 2023. kao dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, po stopi zatezne kamate određene uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sukladno članku 29. stavak 2. i 8. ("Narodne novine", br.35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje u tekstu: ZOO), sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu zakonske zatezne kamate koja teče na iznos od 306,59 eur / 2.310,00 kn od dana 30. travnja 2021. do 12. travnja 2023., kao neosnovan.

III. Tuženik C. osiguranje d.d., Z., Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, dužan je tužitelju Ž. V. iz B., U. F. A. br. 10, OIB: 12348252494 nadoknaditi prouzročene parnične troškove u iznosu od 2.260,22 eur / 17.029,63 kn počam od dana 13. travnja 2023. kao dana donošenja presude pa do isplate po stopi zatezne kamate određene uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sukladno članku 29. stavak 2. i 8. ZOO, u roku od 15 dana."

 

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu i pobijanu presudu ukine. Potražuje trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 311,07 eura/2.343,75 kuna.

 

3. Na žalbu tuženika odgovor nije podnesen. 

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja prema tuženiku za isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i naknadu imovinske štete za troškove liječenja, te naknadu troškova za tuđu pomoć i njegu zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 28. lipnja 2019. u Bjelovaru, a koju nezgodu je skrivio osiguranik tuženika.

 

6. Opravdano tuženik u žalbi navodi da je sud u donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), budući je tuženiku odbijanjem njegovog dokaznog prijedloga za provođenje novog vještačenja onemogućeno raspravljanje pred sudom, odnosno nije mu dana mogućnost da u novom vještačenju dokazuje kakve su realne posljedice ozljeda koje je zadobio tužitelj.

 

7. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je tužitelj pretrpio ozljede u štetnom događaju od 28. lipnja 2019. i vještak dr. M. B. ocijenio je kod tužitelja smanjenje životne aktivnosti u omjeru od 5 %.

 

8. Pored takve ocjene postupka smanjenja životne aktivnosti i po mišljenju ovog višeg suda nije opravdano ocijeniti strah i bolove u trajanju od čak godinu dana od dana ozljeđivanja, pa takva ocjena straha i bolova očito nije u skladu sa sudskom medicinskom praksom u vještačenjima.

 

9. Tako je imenovani vještak u konkretnom slučaju u svom nalazu naveo da je tužitelj bolove slabijeg intenziteta i povremenog karaktera trpio do 28. lipnja 2020. kada je hospitaliziran u Klinici za traumatologiju u Z., a isto se odnosi na ocjenu vještaka u odnosu na sekundarni strah slabijeg intenziteta zbog zabrinutosti za ishod liječenja.

 

10. Dakle, opravdano tuženik u žalbi navodi da su ovakve ocjene vještaka suprotne liječničkoj dokumentaciji dostavljenoj u spis. Naime, iz medicinske dokumentacije koju je tužitelj dostavio uz tužbu proizlazi da je nakon nezgode bio hospitaliziran i to u periodu od ozljeđivanja do 30. lipnja 2019., nakon čega je otpušten na kućnu njegu, a u otpusnom pismu od 30. lipnja 2019. kao preporuka je navedeno uzimanje analgetika po potrebi, te da se javi svom liječniku radi previjanja.

 

11. U nalazu od 4. srpnja, 10. srpnja, 29. srpnja, 20. kolovoza i 10. rujna 2019., kao preporuka je konstatirano da po potrebi za bolove uzima analgetike, a u anamnezi se navodi da se tuži na povremene bolove. Nakon nalaza od 10. rujna 2019. iz medicinske dokumentacije u spisu vidljivo je da se tužitelj nije javio liječniku do 7. siječnja 2020.

 

12. Također je uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo da se nigdje ne spominje podatak da bi se tužitelj žalio na bilo kakav strah, a pored toga iz izvješća o bolovanju nedvojbeno proizlazi da je tužitelj bio na bolovanju do 11. srpnja 2019., a to je 12 dana od dana ozljeđivanja.

 

13. Dakle, smanjenje životne sposobnosti od 5 %, nakon što tužitelj po isteku 12 dana od dana ozljeđivanja odlazi na posao nije jasno kako tužitelj još cijelu godinu trpi bolove i strah.

 

14. Slijedom navedenog proizlazi, a što tuženik također opravdano ističe u žalbi da je sasvim očito da nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegovo usmeno očitovanje nije utemeljeno na medicinskoj dokumentaciji priloženoj u spis već je u suprotnosti sa istom.

 

15. Stranke imaju pravo, u konkretnom slučaju tuženik ukazati na nelogičnosti i netočnosti nalaza i mišljenja, a s druge pak strane sud ima sve dokaze, pa i vještački nalaz kritički ocijeniti.

 

16. Stoga proizlazi da je sud trebao prihvatiti prijedlog za provođenje novog vještačenja po drugom vještaku budući osporavani vještački nalaz nije u skladu sa važećom sudskom medicinskom praksom za ozljede poput tužiteljevih i za posljedice u omjeru od svega 5 % utvrđivanje trajanje fizičkih bolova i straha u trajanju od čak godinu dana, a što konačno niti ne proizlazi iz medicinske dokumentacije.

 

17. Isto tako, nije u skladu sa važećom sudskom praksom i orijentacijskim kriterijima za ozljede poput tužiteljevih u omjeru 5 % dosuđivanje iznosa naknade štete više od 10.000,00 eura, imajući u vidu štetu isplaćenu u mirnom postupku u iznosu od 31.250,00 kuna.

 

18. Nadalje, vještak je u svom nalazu i mišljenju potvrdio da nije postojala hitnost u zdravstvenom stanju tužitelja koja bi zahtijevala medicinsku uslugu pod svaku cijenu, pa je stoga opravdan i žalbeni navod tuženika u kojemu ističe da je potraživanje s naslova troškova liječenja u iznosu od 2.100,01 kuna za troškove pregleda koji je tužitelj imao u privatnoj zdravstvenoj ustanovi 19. lipnja 2020. neosnovano budući je taj pregled obavljen gotovo godinu dana nakon štetnog događaja, slijedom čega je isti pregled tužitelj mogao obaviti u državnoj ustanovi na teret HZZO-a u tom istom vremenu.

 

19. Vještački nalaz mora biti jasan, određen i nedvosmislen da bi se kao isti mogao ocijeniti vjerodostojnim, a što u konkretnom slučaju očito nije budući je u ovom postupku imenovani vještak postotak smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja utvrdio od 5 %, a isto je na održanom ročištu objasnio da se ravnao isključivo tablicama tuženika, ali u slučaju da se ne primjenjuju bilo kakve tablice osiguravajućih društava u tom slučaju smanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja bilo bi do 10 %.

 

20. Naime, po mišljenju ovog višeg suda vještak mora točno utvrditi postotak smanjenja životnih aktivnosti, a ne kao u konkretnom slučaju navesti 5 % odnosno 10 %, a što u konačnici vještački nalaz u cjelini čini  nejasnim i nerazumljivim, a samim time i nevjerodostojnim.

 

21. Prema tome sud je nakon što je vještak dao usmeni nalaz i mišljenje, a tuženik predložio provođenje novog vještačenja, kako bi se novi vještak očitovao o svim spornim okolnostima u skladu s pravilima struke i znanosti, sud je trebao prihvatiti ovaj dokazni prijedlog tuženika, tj. provesti novo vještačenje, čime bi se na pravilan način otklonile primjedbe tuženika na konkretan vještački nalaz u pogledu posljedica zadobivenih ozljeda na strani tužitelja.

 

22. Obzirom da sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika za provođenje novog vještačenja, nakon dvojbenog vještačkog nalaza u konkretnom slučaju, počinio je naprijed navedenu bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, zbog čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, te se stoga ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava. Slijedom navedenog, valjalo je prihvaćanjem žalbe tuženika, temeljem članka 369. stavak 1. ZPP-a, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje tijekom kojeg će prvostupanjski sud otkloniti naprijed navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Zatim će tijekom ponovnog raspravljanja prvostupanjski sud će otkloniti sve prigovore tuženika, koje je tuženik isticao tijekom postupka, kao i sada u žalbi, tj. prigovore tuženika u odnosu na provedeno vještačenje, novim vještačenjem, a potom će pravilnom ocjenom svih dokaza u postupku donijeti pravilnu i zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja. 

23. Odluka o troškovima povodom žalbe tuženika ostavljena je za konačnu odluku temeljem odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a.

 

U Gospiću, 15. rujna 2023.

 

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić