Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-447/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice ED, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Marijana Habijančić, odvjetnica iz Čazme, protiv I. protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623, Zagreb, Ul. Antuna Mihanovića 3 i II. protustranke RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 29. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice ED, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pok. ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica i to od 1997. godine pa sve do njegove smrti 09. listopada 2017.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica ED je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je s pok. ĆD bila u izvanbračnoj zajednici, i to od 1997. godine, te na okolnost da je predlagateljica ED, rođ. E, rođena je **.**.1967. godine u Zagrebu. Dana **.**.1984. u [adresa] sa LD sklopila brak i uzela prezime LD. Brak je razveden presudom Općinskog suda u Sesvetama broj VIII-P2-462/91 od 07.04.1993. godine. Predlagateljica je bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. ĆD, koja je trajala od 1997. godine do Ivanove smrti 09.10.2017. godine. EDO rođen je **.**.1954. godine. Dana 17.03.1979. godine u Zagrebu je sa SD sklopio brak. Brak je razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj: P2 -1523/88 od 02.01.1989. godine. Predlagateljici je to pravo izvanbračne supruge već priznato u ostavinskom postupku iza pok. ĆD, javnog bilježnika iz [adresa] Ljerka Torbašinovića, posl. br. O-2956/17, UPP/OS-3/18 od 25. travnja 2018. godine, u kojem postupku je predlagateljica utvrđena kao zakonska nasljednica.

2. Na ročištu održanom 19. rujna 2025. protustranka RD izjavila je da je suglasna sa prijedlogom predlageteljice te je istaknula da je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici s njenim pok. ocem kako je navedeno u predlagateljičinom prijedlogu od 1997. sve do njegove smrti.

3. I. protustranka se podneskom od 2. rujna 2025. očitovala na prijedlog predlagateljice istilčući da predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice saslušaju predloženi svjedoci i predlagateljica i nasljednica odnosno II. porutstranka RD, te da predlagateljica dostavi presliku osobne iskaznice za pokojnog i uvjerenje o prebivalištu, te ističe da predlagateljica mora nesporno dokazati postojanje izvanbračne zajednici, predočiti materijalne i druge dokaze iz kojih se može nesporno iščitati da je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine prije smrti osiguranika ili korisnika mirovine i da je izvanbračna zajednica bila između neudate žene i neoženjenog muškarca što u ovom slučaju nije odnosno izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva.

4. Iz izvatka iz matice rođenih za pok. FD proizlazi da je isti sklopio brak **.**.1979. s SD, te da je isti razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1523/88 od 02.01.1989.

5. Iz izvatka iz matice rođenih za ED proizlazi da je ista zaključila brak **.**.1984. s LD, a taj brak je razveden presudom Općinskog suda Sesvete broj VIII – 52-462/97 od 07.04.1993.

6. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu proizlazi da je ona u periodu od 27.08.1988. do 24.03.1999. imala prijavljeno prebivalište u [adresa], zatim od 24.03.1999. pa do 02.03.2011. na adresi [adresa], a od 02.03.2011. na adresi [adresa].

7. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆD, a kojeg je donio javni bilježnik Ljerko Torbašinović iz [adresa] pod brojem O-2956/17 od 25. travnja 2018. proizlazi da je nasljednicom pok. ĆD proglašena njegova izvanbračna supruga ED.

8. Iz uvjerenja o prebivalištu za pok. ĆD proizlazi da je isti u periodu od 25.10.1971. do 08.11.1999. imao prijavljeno prebivalište u [adresa], zatim od 08.11.1999. pa do 01.03.2011. na adresi [adresa], te od 02.03.2011. pa do 09.10.2017. [adresa].

9. Iz iskaza svjedoka ND proizlazi da je on poznavao pok. ĆD dugi niz godina jer su iz istog mjesta rodom, puno su se družili, a kasnije 1997. je upoznao i ovdje predlagateljicu koja je živjela sa EDO, prvo su živjeli u [adresa] i onda su poslije došli u [adresa] kod [adresa], te da su oni živjeli kao u bračnoj zajednici, da su se puno posjećivali, večerali, putovali.

10. Iz iskaza svjedoka TD proizlazi da on poznaje stranke u ovom postupku i poznavao je pok. ĆD, oni su bili i susjedi, i ED i EDO su živjeli zajedno , te da su ED i EDO živjeli zajedno baš kao obitelj, posjećivao ih je, te je bio na sahrani pok. EDO, to je organizirala ED.

11. Iz iskaza svjedoka JD proizlazi da Pok. ĆD bio je njegov bratić i može potvrditi da su predlagateljica i on živjeli u izvanbračnoj zajednici oko 20ak godina, te da su predlagateljica i pok EDO živjeli u [adresa], tamo su držali kafić i da su zadnje godine života proveli u [adresa].

12. Iz iskaza svjedoka DD proizlazi da je ona kćerka predlagateljice i poznato joj je da je ona s pok. FD živjela u izvanbračnoj zajednici i neko vrijeme je i ona sama živjela s njima i da su oni živjeli i u Zagrebu, a kasnije kada su obnovili i kuću u [adresa] sve do Ivanine smrti su živjeli u [adresa], a zajedno općenito su živjeli od 1997.

13. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je ona u izvanbračnoj zajednici sa pok. EDO živjela od 1997. god kada su počeli živjeti u [adresa], a 2001. joj je umro otac i ona je u [adresa] naslijedila od njega jednu kučicu koju su obnovili, preselili se i tu su živjeli sve do Ivanove smrti. Njihova izvanbračna zajednica je u potpunosti bila nalik bračnoj zajednici, živjeli su zajedno u kućanstvu, imali prijatelje itd, te da od 1997. god je ona živjela prvotno u iznajmljenom stanu sa EDO i bila prijavljena tamo, a kasnije kada su se preselili u Zagreb, Ul. Božidara Magovca tu su se oboje prijavili, da je njen otac umro 2000. god ali nisu odmah preselili u [adresa], te da njezin izvanbračni suprug nije bolovao on se samo srušio.

14. Iz iskaza II. protusranke RD proizlazi da je predlagateljica bila u izvanbračnoj s njezinim pok. ocem kako je navedeno u predlagateljičinom prijedlogu od 1997. godine pa sve do njegove smrti.

15. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ND, JD, TD i DD.

16. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

17. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

18. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. ĆD živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici u periodu od 1997. pa sve do smrti pok. ĆD – **.**.2018., a i proizlazi da su od 1999. godine na istim adresama konstantno.

19. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

20. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

21. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

22. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog ĆD.

23. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

24. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

25. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog ĆD, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. ĆD tijekom predmetnog perioda živjeli u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome. Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagateljice i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 29. rujna 2025. godine.

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.