REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-265/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari I- tužitelja ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica VRD iz [adresa] i II- tužiteljice VRD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu I-tužitelja ND, prihvaćenog rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2479/18-45 od 22. travnja 2025., za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj P-2479/2018, dana 29. rujna 2025.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovom predmetu određuje se Općinski sud u Velikoj Gorici.
Obrazloženje
1. Općinski građanski sud u Zagrebu je rješenjem broj P-2479/18-45 od 22. travnja 2025., prihvatio prijedlog I-tužitelja ND za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari, te je od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio svrsishodnu delegaciju u smislu odredbe članka 68. stavaka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/03 - dalje: ZPP).
2. Razlog svrsishodnoj delegaciji prvostupanjski sud nalazi u činjenici da je tužitelj ND 4. studenog 2022. godine zatražio da se predmet delegira drugom stvarno nadležnom sudu nakon što se odluči o žalbi koja je podnesena protiv rješenja ovoga suda dana 24. listopada 2022. godine kojim je utvrđen prekid postupka zbog smrti HD, jer tužitelj smatra da je došlo zbog bitne povrede parničnoga postupka, podnio je zahtjev za izuzeće ovog suca i predsjednika Općinskog građanskog suda u Zagrebu Petre Kušević Fraculj, zamjenice predsjednika suda Branike Bobšić, predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Zdenka Konjića i zamjenika predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Erne Draženčić, te predložio da se predmet uputi radi odlučivanja radi zahtjeva za izuzeće predsjedniku Vrhovnog suda, a nakon odluke o izuzećima predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske odluči o drugom stvarno nadležnom sudu koji će rješavati ovaj parnični spor.
3. Imajući u vidu navedeno, ali i činjenicu da je II. tužiteljica VRD sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, taj sud prihvaća prijedlog tužitelja ND cijeneći sve okolnosti na koje ND kao tužitelj upire s obzirom na postupanje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, jer smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za postupanje u ovom predmetu od strane drugog stvarno nadležnog suda.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Odredbom članka 68. stavka 1. ZPP-a propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi, a prema st. 3. te odredbe o zahtjevu prvostupanjskog suda iz st. 1. čl. 68. ZPP-a odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda određene vrste.
6. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
7. 1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
7. 2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
7. 3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.
8. Prema ocjeni ovog suda okolnost da se kao stranka, u tom predmetu pojavljuje, između ostalih i sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a ona uz to što je stranka ujedno je punomoćnica I-tužitelja, te sama ta činjenica u objektivnom smislu predstavlja važan razlog u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a koji bi opravdao određivanje drugog stvarno nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
9. Iz navedenih je razloga, na temelju članka 68. stavka 1. i 3. ZPP-a prihvaćen prijedlog Općinskog građanskog suda u Zagrebu za svrsishodnu delegaciju i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. rujna 2025.
Sudac
Ivan Vučemil
