Pp-6053/2023-5                     

Republika Hrvatska 

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

                              Pp-6053/2023-5

 

 

U   I M E    R E P U B L I K E     H R V A T  S K E

 

 

P R E S U D A 

 

             

Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv J. S., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i dr. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) i  članka 172. stavka 2. točke 5.  Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) povodom optužnog prijedloga Državnog  inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku pod klasom: 116-02/2201/3913, Ur. broj: 443-02-03-21-22-8 od 13. prosinca 2022.  nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 12. rujna 2022. na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) dana 15. rujna 2022. javno je objavio i 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

okrivljenik J. S., pok. M. i pok. M., dj. L., rođ .... u Š., OIB: ..., s prebivalištem u Š., SSS, ugostitelj, vlasnik ugostiteljskog obrta "Z." u Š., srednjeg imovnog stanja, živi u vanbračnoj zajednici, otac jednog odraslog djeteta,  državljanin RH, nekažnjavan,

 

k r i v    j e

 

a) što radniku  O. J. rođ. ... u K.,  R. S. s boravištem u Š., OIB:... zaposlenom na poslovima pomoćnog konobara u restoranu "P." u Š., koji posluje u sastavu njegovog ugostiteljskog obrta, kao poslodavac-fizička osoba obrtnik nije u evidencijama o radnom vremenu za mjesece travanj, svibanj i lipanj evidentirao rad (na kraju radnog vremena) kako slijedi: 

 

-                      na dane 02., 06., 09., 15., 22., 23. i 30. travnja 2022. nije evidentirao rad, a trebao je evidentirati rad svaki dan u ukupnom trajanju od šest sati (minimalno)

-                      na dane 03. i 31. travnja 2022. (nedjelje) nije evidentirao rad, a trebao je evidentirati rad u ukupnom trajanju od šest sati te od toga šest sati rada nedjeljom

-                      tijekom tjedna od 04. do 09. travnja 2022. evidentirali su rad u ukupnom trajanju od 20 sati te od toga 0 sati prekovremenog rada, a trebali su evidentirati rad od minimalno 42 sata te od toga 22 sata prekovremenog rada

-                      na dane 10. i 17. travnja 2022. (nedjelje) evidentirao je rad u ukupnom trajanju od četiri sata te od toga četiri sata rada nedjeljom, a trebao je evidentirati rad u ukupnom trajanju od šest sati (minimalno), te od toga šest sati rada nedjeljom

-                      tijekom tjedna od 16. do 22. svibnja 2022. evidentirao je rad u ukupnom trajanju od 48 sati te od toga 0 sati prekovremenog rada, a trebao je evidentirati rad u ukupnom trajanju od 48 sati te od toga osam sati prekovremenog rada

-                      tijekom tjedna od 20. do 26. lipnja 2022. evidentirao je rad u ukupnom trajanju od 48 sati te od toga 0 sati prekovremenog rata, a trebao je evidentirati rad u ukupnom trajanju od 48 sati te od toga osam sati prekovremenog rada,

 

na koji način je postupio suprotno članku 8. stavku 1. točki 9. i stavku 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 73/17),

 

dakle, što kao poslodavac fizička osoba obrtnik ne vodi evidenciju o radnom

vremenu navedenog radnika na propisani način,

 

čime je počinio prekršaj iz članka 5. kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i

stavku 2. Zakona o radu, 

 

b) što radniku O. J. zaposlenom na poslovima pomoćnog konobara u restoranu "P." u Š., nije u sjedištu svog obrta (Š.) ili na adresu radnika dostavio obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće (u dijelu koji se odnosi na prekovremeni rad) za mjesec svibanj 2022. do 30. lipnja 2022., za mjesec lipanj 2022. do 31. srpnja 2022.,

 

dakle, što radniku kao poslodavac fizička osoba nije u propisanom roku

dostavio obračun iznosa dijela plaće koju je bio dužan platiti, 

 

              čime je počinio prekršaj iz članka 93. stavka 2. kažnjiv po članku 229. stavku

1. t. 46. i stavku 2. Zakona o radu, 

 

c) što je radnika O. J. zaposlenog na poslovima pomoćnog konobara u restoranu "P." u Š. rasporedio na rad na način da je radio svaki dan po minimalno šest sati tijekom tjedna 

 

-          od 04. do 10. travnja 2022.

-          od 11. do 17. travnja 2022.

-          od 25. travnja do 01. svibnja 2022. -               od 02. do 08. svibnja 2022.

-          od 05. do 09. svibnja 2022., 

 

a kojim rasporedom radnog vremena nije navedenom radniku omogućio korištenje prava na tjedni odmor od najmanje 24 sata u tjednu u kojem je to pravo stečeno, a nije omogućio korištenje istog niti po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio, 

 

dakle, što radniku nije omogućio korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom,

 

              čime je počinio prekršaj iz članka 75., kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki

17. i stavku 2. Zakona o radu,

 

d) što je radnika O. J. zaposlenog na poslovima pomoćnog konobara u restoranu "P." u Š. rasporedio na rad na način da je tijekom dana 19. lipnja 2022. radio od 14,00 do 22,00 sati, da bi dana 20. lipnja 2022. radio od 09,00 do 17,00 sati, a kojim rasporedom rada navedenom radniku nije tijekom razdoblja od 24,00 sata osigurao pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12,00 sati neprekidno,

 

dakle, što radniku nije omogućio korištenje dnevnog odmora na način i pod

uvjetima propisanim Zakonom,

 

              čime je počinio prekršaj iz članka 74. kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 16.

i stavku 2. Zakona o radu,

 

e) što je kao poslodavac fizička osoba obrtnik dana 03. srpnja 2020., zaposlio

na poslovima pomoćnog konobara O. J., pri čemu istog radnika nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje nadležnom tijelu Mirovinskog osiguranja u Šibeniku najkasnije prije početka rada, već je to učinio naknadno dana 07. srpnja 2020., 

 

dakle, što radnika nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje u propisanom roku,

 

čime je počinio prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, 

 

 

              pa mu se na temelju navedenih propisa, a primjenom članka 37. stavka 3.

točke 1. u vezi s člankom 33. stavkom 2. Prekršajnog zakona 

 

u t v r đ u j u

 

za prekršaj pod a) novčana kazna u iznosu od 500,00 eura                za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 200,00 eura                za prekršaj pod c) novčana kazna u iznosu od 200,00 eura                za prekršaj pod d) novčana kazna u iznosu od 200,00 eura                za prekršaj pod e) novčana kazna u iznosu od 500,00 eura

 

Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e 

 

              UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.600,00 EURA (tisuću šesto) /

12.055,20 KUNA (dvanaest tisuća pedeset pet kuna i dvadeset lipa), po fiksnom tečaju konverzije od 1,00 euro = 7,53450 kuna.

 

              Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom ista naplatiti prisilno. 

             

Ukoliko okrivljenik plati dvije trećine (2/3) novčane kazne u ostavljenom roku, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.

 

Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je okrivljenik platiti iznos od 40,00 eura (četrdeset) / 301,38 kuna (tristo jedne kune i trideset osam lipa) u roku od

30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

             

O b r a z l o ž e n j e

 

1.                 Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku podnijelo je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude. 

2.                 Na održanoj glavnoj raspravi J. S. je očitujući se o prekršajima koji mu se stavljaju na teret iskazao da se ne osjeća krivim, te je nadalje u svoju obranu naveo da kao vlasnik ugostiteljskog  obrta "Z." u sastavu kojeg posluje restoran "P." u Š. osjeća odgovornost samo zbog toga što računovodstvo kojeg je angažirao nije na pravilan i zakonit način vodilo evidenciju o radnom vremenu zaposlenika, a iz koje evidencije je inspekcija rada pronašla i sve prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Radnik O. J. koji je državljanin S. da je kod njega radio nekoliko sezona, a trebao je i cijelu sezonu 2022., međutim 05. srpnja 2022. dao mu je otkaz jer nije htio raditi na šanku svakog petog dan u slučajevima kad bude puno posla. Kasnije je shvatio da nije htio raditi za šankom, jer onda nema napojnica od gostiju. Zbog tog otkaza O. J. da ga je prijavio inspekciji, i to kada mu je odbio dati novac na ruke za prekovremeni rad, kako ga je nazvao. Kada je došla inspekcija u nadzor, pregledali su evidencije o radu koje evidencije njegovo računovodstvo nije vodilo sukladno propisima, kao što ni sam o tome nije vodio računa, pa je došlo do ovih formalnih propusta vezanih uz O. J. Smatra da isti nije bio uskraćen u svojim pravima iz radnog odnosa, bez obzira na upisano radno vrijeme u evidencijama, jer da se dogovorio, kako s njim, tako i sa drugim radnicima da će im vrijeme za koje su duže radili biti nadoknađeno u jesen i zimu, kada će imati slobodne dane. 

3.                 U dokaznom postupku pročitani su zapisnici o inspekcijskom nadzoru od 11. srpnja 2022., 20. srpnja 2022., 29. srpnja 2022. i 30. studenog 2022., dozvola za boravak i rad O. J. izdana 22. prosinca 2021. u PU šibensko-kninskoj za rad kod poslodavca U.O. "Z." koja vrijedi od 22. prosinca 2021. do 30. studenog 2022., ugovor o radu sklopljen između istog obrta i O. J. za razdoblje od 01. prosinca 2021. do 30. studenog 2022., dva aneksa ugovora o radu od 01. prosinca 2021. sklopljeni 31. prosinca 2021. i 30. travnja 2022., obrazac eM1P - prijava o početku osiguranja  za radnika O. J. s upisanim datumom stjecanja svojstva osiguranika kod J. S. od dana 03. srpnja 2020. koja prijava je predana na HZMO 07. srpnja 2020., obrazac eM-3P – prijava o promjeni tijekom osiguranja od 02. svibnja 2022. i 13. studenog 2020., obrazac eM2P – prijava o prestanku osiguranja O. J. od 06. srpnja 2022., pregledane su evidencije o radnom vremenu O. J. za mjesece travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2022., obračunske liste za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2022. poslodavca UO "Z." za radnika O. J., Obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona koja je uručena okrivljeniku 24. studenog 2022., te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine  J. S. nije prekršajno kažnjavan.

4.                 U svojoj završnoj riječi J. S. je izjavio da mu je žao zbog počinjenih prekršaja, da ih nije počinio u namjeri da ošteti radnika, jer se s njim dogovarao oko svih naknada i oko rada, kao i s ostalim radnicima, te je zamolio sud da se pri odlučivanju uvaži to što kao dugogodišnji ugostitelj do sada nije kažnjavan za bilo kakve prekršaje.  

5.                 Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i koje su mu u korist, pri čemu nije vezan ili ograničen nikakvim dokaznim pravilima, sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno je utvrđeno da je J. S. kao registrirani obrtnik fizička osoba poslodavac, u odnosu na navedenog radnika počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. 

6.                 Naime, iako se on ne osjeća krivim za prekršaje, u svojoj obrani nije negirao da su se dogodili propusti pri evidentiranju radnog vremena zaposlenika O. J., pripisujući to prvenstveno svom računovodstvu te time što se u vezi prekovremenog rada dogovarao sa svojim radnicima, to ne može otkloniti njegovu prekršajnu odgovornost, jer je kao poslodavac dužan na zakonit način i uredno voditi evidenciju radnog vremena svih radnika s obzirom da se jedino iz takve evidencije o radnicima može isplatiti odgovarajuća plaća te omogućiti propisane dnevne, tjedne i godišnje odmore, kako je to propisano  Zakonom o radu i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kao provedbenom propisu navedenog Zakona. Također je bio dužan navedenoga radnika prijaviti nadležnom tijelu  mirovinskog osiguranja najkasnije prije početka rad što je u konkretnom slučaju bilo 03. srpnja 2020., a najranije osam dana prije početka rada.

7.                 Poslodavac J. S., koji u ovom prekršajnom postupku okrivljenik, na kraju glavne rasprave je izrazio žaljenje zbog počinjenih prekršaja ističući da ih nije počinio u namjeri oštetiti radnika, jer da se s njim dogovarao oko svih naknada i načina rada, potvrđujući tako da je prekršaje počinio, iako je očitujući se o svojoj krivnji izjavio da se ne osjeća krivim za prekršaje.

8.                 Zbog svega navedenog, a s obzirom da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je počinio prekršaje radi kojih se tereti, trebalo ga je proglasiti krivim i kazniti. 

9.                 U vrijeme njihova počinjenja za ove prekršaje bile su propisane kazne u kunama, a stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 57/22 i 88/22) te odgovarajućim izmjenama Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, sada su te kazne izražene u eurima i nešto su blaže od prijašnjih kazni, pa su kao takve i primijenjene na okrivljenika.

10.             Dakle, sada je za poslodavca fizičku osobu obrtnika za prekršaje pod a) i b) propisana novčana kazna od  920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaje pod c) i d) od 530,00 do 790,00 eura, a za prekršaj pod e) od 660,00 do 6.630,00 eura. 

11.             Pri odlučivanju o kaznama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da kazna po svojoj vrsti i mjeri bude primjerena osobi okrivljenika, težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti sud cijenio to što je J. S. priznao prekršaje, navode njegove obrane o okolnostima pod kojima su počinjeni, što su prekršaji počinjeni blažim oblikom krivnje-nehajem te što u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavan, dok osim samih obilježja predmetnih prekršaja drugih otegotnih okolnosti nije bilo. Stoga su mu za svako djelo utvrđene ublažene novčane kazne, nakon čega mu je na temelju članka 39.stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna koja se u konkretnom slučaju čini takvom da će se njome postići svrha specijalne i generalne prevencije te da je adekvatna težini počinjenih djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika.

12.             Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ukoliko o u ostavljenom roku plati dvije trećine kazne. 

13.             Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, te materijalne prilike okrivljenika. Sud je pritom uzeo u obzir da je okrivljenik uredno sudjelovao u postupku te nije negirao objektivne činjenice počinjenja prekršaja, čime je olakšao vođenje postupka, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine 18/13).

14.             Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Splitu 15. rujna 2023.

 

 

      Zapisničarka                                                                                       Sutkinja

 

      Sanda Peroš, v.r.                                                                         Ljiljana Vuko, v.r.   

 

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od  osam dana po primitku iste.  Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. 

 

Dostaviti

-          okrivljeniku

-          ovlaštenom tužitelju

-          ovdje

 

Za točnost otpravka-ovlaštena službenica

 

 

Sanda Peroš