Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-1079/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Vlahović Montaža d.o.o. iz Zagreba i njene odgovorne osobe KG iz [adresa], oboje zastupani po Milanović Ivanu, odvjetniku iz Umaga, po podnijetom optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, zbog prekršaja čl.247. st.2.al.1.i st.5. Zakona o strancima, čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstveno osiguranju, temeljem odredbe čl.183. Prekršajnog zakona, bez nazočnosti okrivljenika i njihova branitelja, na održanoj glavnoj raspravi, dana 29. rujna 2025. g.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICI:
1. VLAHOVIĆ MONTAŽA d.o.o., OIB 76682911143, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: građevina, pravna osoba, osoba ovlaštena za zastupanje KG, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,
2. KG, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1973., od oca K i majke C, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju trgovac, mjesečna primanja oko 800,00 eura, oženjen, otac četvero djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
krivi su
I. što su u svojstvu poslodavca na privremenom građevinskom radilištu izgradnje stambenih građevina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koristili rad državljana treće zemlje, CG, EG, oboje državljani Republike Kosovo, bez izdane dozvole za boravak u Republici Hrvatskoj, na poslovima polaganja i montaže aluminijskih temelja za montažu mobilnih kućica, koje poslove su započeli raditi 27. siječnja 2025. god. u 08,00 sati do 16,00 sati kao i dana 28. siječnja 2025., a dana 29. siječnja 2025. započeli su raditi u 08,00 sati pa do dolaska inspektora rada,
dakle, koristili rad stranih državljana koji nemaju dozvolu za boravak u Republici Hrvatskoj,
čime su počinili prekršaj iz čl.88.st.1.al.1. Zakona o strancima, zbog čega se temeljem odredbe čl.247.st.2.al.1.toč.1 i st.5. cit. zakona, a u svezi čl.37. Prekršajnog zakona,
za svakog državljana treće zemlje
izriče
pravnoj osobi
ublažena novčana kazna
od
1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,
što za dva državljana treće zemlje
iznosi
2.080,00 (dvije tisuće osamdeset) eura,
za svakog državljana treće zemlje
izriče
odgovornoj osobi
ublažena novčana kazna
od 800,00 (osamsto) eura,
što za dva državljana treće zemlje
iznosi
1.600,00 (tisuću šesto) eura,
II. radnike CG, EG i TG, državljani Republike Kosovo, koje su koristili za rad na poslovima betonaže prve AB ploče građevine koje poslove su započeli raditi dana 08. travnja 2025. g. u vremenu od 08,00 do 16,00 sati, a dana 09. travnja 2025. g. od 08,00 sati do zatjecanja po inspektoru rada, a koji poslovi obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, podatak o početku osiguranja nisu prijavili nadležnom tijelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, najranije osam dana prije početka rada tj. 31. ožujka 2025., a najkasnije prije početka rada, dana 08. travnja 2025. g., nego su to učinili 11. travnja 2025. g. za TG, a dana 22. travnja 2025. za CG i EG,
čime su počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju zbog čega se temeljem odredbe čl.172.st.2.toč.5. i st.3. cit. zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
660,00 (šesto šezdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
130,00 (sto trideset) eura,
III. radnike CG, EG i TG koje su koristili za rad na poslovima betonaže prve AB ploče građevine, a koji poslovi obzirom na narav i vrstu rada, nisu prijavili u propisanom roku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje po sjedištu poslodavca u roku od osam dana od nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, tj. do dana 16. travnja 2025. g., nego su to učinili dana 11. travnja 2025. g. za TG, a dana 22. travnja 2025. za CG i EG,
čime su počinili prekršaj iz čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, zbog čega se temeljem odredbe čl.150.st.1. i 3. Cit. zakona, a u svezi čl.37.st.2. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od
600,00 (šesto) eura.
Sveukupno se temeljem čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna od
3.780,00 (tri tisuće sedamsto osamdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna od
2.330,00 (dvije tisuće tristo trideset) eura.
Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Upozoravaju se okrivljenici da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plate dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).
Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.
Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljenici novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.
Svaki okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama
Obrazloženje
1. Protiv okrivljenika ovome sudu dostavljen je optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, KLASA: UP/I-116-02/25-01/177, URBROJ: 443-02-02-11-25-11 od 19. svibnja 2025. godine, zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su pred Prekršajnim sudom u Zagrebu, od kojeg je zatražena pravna pomoć, iznijeli svoju obranu po odgovornoj osobi koja je navela kako priznaje da su u svojstvu poslodavca koristili rad dva državljana treće zemlje bez odobrene dozvole za boravak u RH, da nisu podatak o početku osiguranja prijavili nadležnom tijelu HZMO-a u sjedištu poslodavca u propisanom roku, nego su to učinili naknadno. Također su priznali da navedene radnike nisu prijavili pravovremeno na zdravstveno osiguranje, nego naknadno. Napomenuto je kako su svjesni odgovornosti za počinjene prekršaje, zbog kojih izražavaju žaljenje, te predlažu da sud uzme u obzir činjenice da su neke obveze naknadno ispunili, da do sada nisu kažnjavani, te da su u lošoj financijskoj situaciji.
3. Na dan zakazane rasprave okrivljenici su dostavili pisani podnesak u kojem su ponovili da se smatraju krivima za terećene prekršaje, da je za navedene radnik zatražena dozvola boravka i rada u Republici Hrvatskoj, a dok su isti čekali te dozvoli da su se nalazili na području Republike Hrvatske i sami došli na gradilište dok se od njih nije tražilo da rade, a u svakom slučaju da je njihov propust što ih nisu uklonili sa gradilišta. Opetovano su se pozvali da nisu prekršajno kažnjavani, da osiguravaju egzistenciju većem broju radnika koji su uredno prijavljeni, a samim time i njihovim obiteljima, te cijeneći okolnosti koje su dovele do počinjenje prekršaja, predložili su da im se izreknu što blaže novčane kazne.
4. U postupku je sud pročitao zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 10. travnja 2025., 15. travnja 2025., 17. travnja 2025. i 09. travnja 2025., rješenje od 10. travnja 2025, izvode iz prekršajne evidencije.
5. Nakon provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz propisa opisanih u izreci ove presude.
6. U postupku nije sporno da u vrijeme koje se optužnim prijedlogom označava kao vrijeme počinjenja djela, navedeni stranci nisu imali dozvolu za boravak, niti su bili prijavljeni u zakonom propisanim rokovima nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, budući su to okrivljenici sami priznali u svojoj obrani, a koja je sukladna provedenim dokazima.
7. Razlozi i okolnosti na koje su se okrivljenici pozvali u svojoj obranu subjektivne su prirode i kao takvi ih ne mogu ispričati, budući su oni kao poslodavci, prema svojim osobnim svojstvima mogli i morali znati da opisanim postupanjem čine djela koja propisima nisu dopuštena ali su unatoč tome na njihovo počinjenje pristali.
8. Stoga su okrivljenici svojim postupanjem ostvarili obilježja prekršaja iz navedenih propisa, odnosno da su koristili rad državljana treće zemlje bez izdane dozvole za boravak u RH, zbog čega su proglašeni krivima i odgovornima, budući da odredba čl.247.st.2.al.1.toč.1 i st.5. Zakona o strancima, propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit poslodavac - pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili se koristi njegovim radom ako državljanin treće zemlje nema dozvolu boravka iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona odnosno započne s radom suprotno stavku 5. toga članka (članak 88. stavak 1. podstavak 1.), a novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 6.000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
9. Odredba čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju popisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura, a odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).
10. Odredba čl.150.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, a novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
11. Slijedom tako provedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenici su proglašeni krivima i odgovornima.
12. Pri odmjeravanju kazni za počinjene prekršaje sud je u obzir uzeo da njima nisu proizvedene trajne posljedice koje bi bile neotklonjive prirode, da nije došlo do ugrožavanja zaštićenog dobra u većem obimu, budući su navedeni radnici označene prilike radili samo kraći period, kao i dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika za ovakva i slična djela.
13. Stoga su primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, cijeneći sve utvrđene okolnosti, za prekršaje iz toč.I. i III. izreke presude, okrivljenicima izrečene novčane kazne ispod najnižih propisanih kazni za opisana djela prekršaja, držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženim kaznama može postići svrha kažnjavanja, da okrivljenici ubuduće ne čine ovakva prekršajna djela.
14. Odredba čl.37.st.2. Prekršajnog zakona propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.309,91 eura, kazna se može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).
15. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga su okrivljenoj pravnoj osobi, a primjenjujući gore citirane zakonske odredbe za prekršajna djela iz toč.I. i III. izrečene novčane kazne u minimalnim iznosima od 1.040,00 eura što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Slijedom iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
16. Za djelo opisano u toč.II. izreke presude okrivljenicima su izrečene novčane kazne u najniže propisanim novčanim kaznama za ta djela.
17. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno duljini i složenosti trajanja postupka.
U Bujama, dana 29. rujna 2025. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Svaki okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljeniku, svakome,
2. Branitelju
3. Tužitelju,
4. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
5. Spis, ovdje.
