REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] O 5
Poslovni broj: Us I-1050/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice OV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj, OIB 85262617284, Zagreb, Nazorova 51, radi šutnje uprave, 29. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Tužba se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovome je Sudu na temelju rješenje predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Broj: 31 Su-369/2025-3 od 2. svibnja 2025. proslijeđena tužba tužiteljice OV iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj, Zagreb radi šutnje uprave.
2. Tužiteljica u tužbi navodi da je u siječnju 2025. tuženiku podnijela zahtjev za provođenje upravnog nadzora nad postupanjem supervizorice zaposlene u ustanovi Izvor Selce – Centar za pružanje usluga u zajednici. Smatra da je tuženik nadležan za postupanje po zahtjevu na temelju čl. 282. i čl. 284. Zakona o socijalnoj skrbi, te da je na temelju čl. 156. Zakona o općem upravnom postupku nastupila šutnja uprave. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud naloži tuženiku da u roku od 30 dana postupi po zahtjevu tužiteljice.
3. Tužba nije dopuštena.
4. Sukladno čl. 3. st. 1. t. 3. predmet upravnog spora je, između ostalog, ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.
5. Sukladno čl. 2. st. 2. ZUS-a, javnopravnim tijelom u smislu ovoga Zakona smatra se tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga).
6. Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj ne predstavlja javnopravno tijelo u smislu čl. 2. st. 2. ZUS-a, te stoga eventualno propuštanje navedenog da postupi po zahtjevu tužiteljice ne može predstavljati predmet upravnog spora.
7. Sukladno čl. 17. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine" br. 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23, 61/25), djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, propisom kojim se uređuje udomiteljstvo i provedbenim propisima (st. 2.). Djelatnost socijalne skrbi ustanove obavljaju kao javnu službu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (st. 3.). Obavljanje djelatnosti socijalne skrbi nadzire ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (st. 4.).
8. Sukladno 162. Zakona o socijalnoj skrbi, djelatnost socijalne skrbi obavljaju: 1. ustanove socijalne skrbi:
a) Zavod
b) Obiteljski centar
c) dom socijalne skrbi i
d) centar za pomoć u kući
2. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
3. udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba
4. fizička osoba kao obrtnik
5. udomiteljska obitelj.
9. Sukladno čl. 265. Zakona o socijalnoj skrbi, nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Obiteljskog centra, doma socijalne skrbi, vjerske zajednice, udruge i drugog pružatelja usluga u djelatnosti socijalne skrbi obuhvaća:
1. unutarnji nadzor
2. inspekcijski nadzor
3. upravni nadzor.
10. Na inspekcijski i upravni nadzor primjenjuje se zakon kojim se uređuje sustav državne uprave (st. 2.). Nadzor koji se odnosi na stručni rad reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi i zdravstvenih radnika u djelatnosti socijalne skrbi provode nadležne komore, a sanitarni nadzor u dijelu koji se odnosi na zaštitu zdravlja na području ispravnosti i kvalitete prehrane te higijene prostora i opreme kod fizičke osobe i u pravnoj osobi koja pruža socijalne usluge provodi sanitarna inspekcija (st. 3.). Nadzor nad pružanjem usluga obrazovanja u domovima socijalne skrbi provodi prosvjetna inspekcija ministarstva nadležnog za obrazovanje (st. 4.).
11. Pravilnikom o stručnom nadzoru ("Narodne novine" br. 43/15), uređuje se postupak i način provođenja stručnog nadzora nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada (u daljnjem tekstu: socijalni radnik) u ustanovama socijalne skrbi, zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja i pravosuđa, udrugama, vjerskim zajednicama, trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalnog rada u dijelu koji se odnosi na djelatnost socijalnog rada te nad radom socijalnih radnika koji obavljaju djelatnost socijalnog rada u obrtu i kao profesionalnu djelatnost (čl. 1. citiranog Pravilnika).
12. Sukladno čl. 2. Pravilnika o stručnom nadzoru, Hrvatska komora socijalnih radnika provodi stručni nadzor nad radom socijalnih radnika kao pravna osoba s javnim ovlastima.
13. Sukladno čl. 282. Zakona o socijalnoj skrbi, na koju se tužiteljica poziva, u provedbi upravnog nadzora Ministarstvo nadzire:
1. zakonitost općih akata
2. zakonitost i pravilnost rada te postupanja prema građanima i drugim strankama
3. osposobljenost službenih osoba za neposredno obavljanje poslova državne uprave. Način provođenja upravnog nadzora i njegov sadržaj pravilnikom propisuje ministar (st. 2.)
14. Nastavno, sukladno odredbi čl. 284. Zakona o socijalnoj skrbi, na koju se tužiteljica također poziva, upravni nadzor provodi se kao redoviti, izvanredni i kontrolni (st. 1.). Redoviti upravni nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora koji donosi ministar najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu (st. 2.). Izvanredni upravni nadzor provodi se povodom prijedloga drugih državnih tijela, predstavki, pritužbi i drugih podnesaka pravnih i fizičkih osoba ili u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje upravnog nadzora (st. 3.). Kontrolni upravni nadzor provodi se radi kontrole postupanja po izvješću iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona (st. 4.).Ako se upravni nadzor provodi po prijedlogu tijela i drugih zainteresiranih pravnih ili fizičkih osoba, ovlašteni državni službenik dužan je izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke (st. 5.).
15. Sukladno čl. 3. t. 12. Zakona o djelatnosti socijalnog rada ("Narodne novine" br. 16/19, 18/22), supervizija je jedna od sastavnica socijalnog rada, te predstavlja proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, metoda podrške koja uključuje proces reflektiranja i učenja iz osobnog iskustva, čiji je cilj razvoj profesionalne kompetentnosti i podizanje razine kvalitete u pružanju usluga u socijalnom radu, a koju obavljaju socijalni radnici koji imaju licenciju supervizora.
16. Nastavno, sukladno čl. 264. Zakona o socijalnoj skrbi, supervizija je proces učenja, razvoja i metoda podrške stručnim radnicima koji im omogućava usvajanje novih znanja, razvijanje vještina, usvajanje profesionalnih i osobnih spoznaja kroz osobno iskustvo stručnog rada, radi poboljšanja kvalitete rada s korisnicima, na koju stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi imaju pravo najmanje jednom godišnje (st. 1. i st. 2.). Superviziju mogu obavljati licencirani supervizori (st. 3.).
17. Iz citiranih odredaba Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o djelatnosti socijalnog rada proizlazi da supervizija predstavlja jednu od sastavnica djelatnosti socijalnog rada, koju obavljaju socijalni radnici koju imaju licenciju supervizora.
18. Međutim, odredbama citiranih propisa nije propisano da bi se radilo o posebnoj reguliranoj profesiji u okviru djelatnosti socijalne skrbi, niti je propisana obveza udruživanja socijalnih radnika s takvom licencijom u komoru koja bi imala status javnopravnog tijela.
19. Dapače, odredbama Zakona o djelatnosti socijalnog rada regulirana je isključivo Hrvatska komora socijalnih radnika, kao pravna osoba s javnim ovlastima, te samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske (čl. 24. tog zakona).
20. Nastavno, sukladno čl. 25. Zakona o djelatnosti socijalnog rada, upravo Hrvatska komora socijalnih radnika na temelju javne ovlasti, između ostalog, donosi rješenje o upisu socijalnih radnika u Komoru, donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, te obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih radnika.
21. S druge strane, uvidom u registar udruga utvrđeno je da je tuženik Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj, udruga osnovana s ciljem unaprjeđivanja supervizije i organizacijskog savjetovanja kao stručne reflektivne interakcije u području obrazovanja, zdravstva, kulture, politike, duhovne skrbi, socijalne skrbi, uprave i gospodarstva; s područjem djelovanja na području obrazovanja, znanosti i istraživanja. Slijedom navedenog, proizlazi da djelatnost socijalnog radnika – supervizora ne predstavlja zasebnu reguliranu djelatnost u smislu Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Zakona o socijalnoj skrbi, kao i da tuženik Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj ne predstavlja javnopravno tijelo. Stoga isti ne može biti nadležan za provođenje ikakvog nadzora s područja socijalne skrbi, a za koji mogu biti nadležna, ovisno o vrsti nadzora, tijela određena odredbama čl. 266. -286. Zakona o socijalnoj skrbi. Ukoliko se pak radi o nadzoru koji se odnosi na stručni rad reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi, tada takav nadzor provodi nadležna komora.
22. Stoga, budući da tuženik Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj ne predstavlja javnopravno tijelo u smislu čl. 2. st. 2. ZUS-a, to eventualno propuštanje navedenog da postupi po zahtjevu tužiteljice ne može predstavljati predmet upravnog spora. Budući da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora, to je istu na temelju čl. 46. st. 1. t. 7. ZUS-a valjalo odbaciti.
U Rijeci 29. rujna 2025.
Sutkinja
Daria Pugel
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 128. st. 2. ZUS-a).
DNA:
- tužiteljici OV iz [adresa]