Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Posl.br: Pp-2112/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Meliti Šimić, uz sudjelovanje Ursule Čorić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okr. pravne osobe "SAMIDA" d.o.o. Rijeka i II okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi AB, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i članka 229. stavka 1. točke 47. i stavka 2. Zakona o radu (NN RH 93/14,127/17, 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon o radu) te prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 2. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN RH 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju),pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, PU Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/3300, podnesenog ovome Sudu 4. lipnja 2025., nakon javne glavne rasprave provedene i završene 25. rujna 2022., bez nazočnosti tužitelja, a u nazočnosti okrivljenika, 29. rujna 2025. izrekao je, javno je objavio i na temelju odredbe članka 183. i članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona Prekršajni zakon (NN RH br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18,114/22 - u daljnjem tekstu Prekršajni zakon),
p r e s u d i o j e
I okr. pravna osoba SAMIDA društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo sa sjedištem u [adresa], OIB: 63337139343, MBS: [matični broj subjekta], predstavnik AB,
i
II okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi AB, bez nadimka, sin A i D (rođ. Đ ), rođ. **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju ugostitelj, zaposlen u vlastitoj firmi, mjesečna primanja u iznosu od 1.500,00 eura, oženjen, bez djece, pismen, SSS, neodlikovan, srednjeg imovnog stanja – prema vlastitoj izjavi, prekršajno kažnjavan za prekršaj iz članka 42. stavka 1. i 2. točke 35. Zakona o računovodstvu, kazneno neosuđivan – prema vlastitoj izjavi, vodi se drugi prekršajni postupak za prekršajno djelo iz čl. 10. st. 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti – prema vlastitoj izjavi,
I
k r i v i s u
I/1. što je, I okr. pravna osoba u svojstvu poslodavca, putem svoje odgovorne osobe AB, za radnicu ABB, OIB [osobni identifikacijski broj],rođena **.**.1967., državljanka Republike Srbije, s prebivalištem na adresi u [adresa], 8. lipnja 2022. unijela netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ustrojstvena jedinica Rijeka, jer su radnicu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje s osnovicom osiguranja pod šifrom 01 – radni odnos kod pravne osobe (državljana RH, EGP i Švicarske konfederacije), umjesto ispravno pod šifrom 37 – radni odnos državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva zaposlenih u RH kod pravnih i fizičkih osoba,
dakle, unijeli netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju,
čime je I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, postupila protivno odredbi čl. 108.st.7. Zakona o mirovinskom osiguranju i počinila prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 2. istog Zakona te članka 166. st. 2. toč. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN RH 96/25),
I/2. što I okr. pravna osoba u svojstvu poslodavca radnici DBB, OIB [osobni identifikacijski broj],rođena **.**.1967., državljanka Republike Srbije, s prebivalištem na adresi u [adresa],koja je kod okrivljenih bila u radnom odnosu na radnom mjestu kuharice, u poslovnim prostorijama pizzerie Carraca Pub, na adresi u [adresa], od 9. lipnja 2022. do 9. srpnja 2024. i kojoj je radni odnos prestao temeljem Odluke o otkazu ugovora o radu na određeno vrijeme od 9.srpnja 2024., sa obrazloženjem zbog neposluha radnice na radnom mjestu te koju su radnicu 10. srpnja 2024. odjavili pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, sa datumom prestanka svojstva osiguranika 9. srpnja 2024., imenovanoj radnici nisu uručili otkaz ugovora o radu u pisanom obliku, s obrazloženjem, prije nego što su je odjavili pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje već su tek 9. svibnja 2025. imenovanoj radnici preporučenom pošiljkom poslali pisani otkaz ugovora o radu, s obrazloženjem,
dakle, otkaz nije bio u pisanom obliku, nije obrazložen niti dostavljen radniku
čime je I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, postupila protivno odredbi čl. 120. Zakona o radu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN RH 151/22), i počinila prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 47. istih Zakona,
pa se I okr. pravnoj osobi, na temelju navedenih zakonskih odredbi te odredbi članka 39. stavka 1. točke 2. i članka 185. stavka 6. Prekršajnog zakona
utvrđuje
za prekršaj pod točkom I./1. novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura
za prekršaj pod točkom I./2. novčana kazna u iznosu od 8.090,00 (osam tisuća devedeset) eura
te joj se
i z r i č e
ukupna novčana kazna u iznosu od 8.750,00 (osam tisuća sedamsto pedeset) eura
Na temelju odredbe čl. 234. st. 1. i 183. st. 2. Prekršajnog zakona, I okr. pravna osoba dužna je novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
Ukoliko I okr. pravna osoba, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle, 5.833,33 (pet tisuća osamsto trideset tri eura i trideset tri centa) eura smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II okr. odgovornoj osobi se, na temeljem odredbi čl. 172. st. 2. toč. 2. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno članka 166. st. 2. toč. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN RH 96/25), čl. 229. st. 1. toč 47. i st. 2. Zakona o radu, te odredbi članka 39. stavka 1. točke 2. i članka 185. stavka 6. Prekršajnog zakona
utvrđuje
za prekršaj pod točkom I./1. novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura
za prekršaj pod točkom I./2. novčana kazna u iznosu od 920,00 (devesto dvadeset) eura
te mu se,
i z r i č e
ukupna novčana kazna u iznosu od 1.050,00 (tisuću pedeset) eura
Na temelju odredbe članka 234. stavka 1. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, II okr. odgovorna osoba dužna je novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
Ukoliko II okr. odgovorna osoba, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle, 700,00 (sedamsto) eura smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
da je I okr. pravna osoba u svojstvu poslodavca, sa radnicom ABB, OIB [osobni identifikacijski broj],rođena **.**.1967., državljanka Republike Srbije, s prebivalištem na adresi u [adresa], sklopila ugovore o radu na određeno vrijeme, i to: ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen u Rijeci, 9. lipnja 2022., za obavljanje poslove kuharice, s navedenim danom početka rada 9. lipnja 2022., istim ugovorom se zasniva radni odnos na određeno vrijeme od 9. lipnja 2022. do 15. rujna 2022. te uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen u Rijeci, 15. rujna 2022., za obavljanje poslove kuharice, s navedenim danom početka rada 16. rujna 2022., istim ugovorom se zasniva radni odnos na određeno vrijeme od 16. rujna 2022. do 31. ožujka 2023., a u predmetnom ugovoru o radu na određeno vrijeme nije naveden objektivan razloga koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
čime da je I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, postupila protivno odredbi članka 12. stavka 2. Zakona o radu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN RH 151/22),i počinila prekršaj iz članka 228.st.1.toč.1. istih Zakona.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 3. i članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba je dužna nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
II./I Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 3. i članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona, II okrivljena odgovorna osoba je dužna nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1.Ovlašteni tužitelj dostavio je ovome Sudu optužni prijedlog protiv uvodno označenih okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično pobliže opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.
2. Na javnoj glavnoj raspravi Sud je pročitao optužni prijedlog, ispitao AB u svojstvu predstavnika I okr. pravne osobe i ujedno svojstvu II okr. odgovorne osobe, utvrdivši iz izvatka iz sudskog registra, da je jedini član uprave I okr. pravne osobe.
Isti se ponajprije izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaje za koje se optužuju. U obranu, iznio je da on ima knjigovodstveni servis i oni bi to trebali znati – oko sklapanja ugovora o radu, oko dostave podataka u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te o uručivanju otkaza ugovora o radu. On njih zato plaća, a ne zna ništa o pravu i nije prvi puta radi njihovog neznanja i propusta platio kazne. On je ugostitelj, ne zna ništa o ugovorima, on to pročita – što je sastavilo knjigovodstvo, potpiše te to potpiše i radnik. Odjave i prijave mirovinskom osiguranju, također radi knjigovodstvo, kao što i dostavlja dokumentaciju za isto. On uredno plaća doprinose i plaće radnicima i to je njegova obveza.
Ističe i da mu je to prvi put da je zapošljavao državljane treće zemlje, konkretno državljanke Republike Srbije, a to je bila DBB i njezina kćer DB, pa je vjerojatno zato i računovotkinja krivo unijela šifru osnove osiguranja.
Ističe i da je knjigovotkinja u to vrijeme bila teško oboljela, od tumora te je iz tog razloga radila greške u svom radu, a što sam istaknuo inspektorici.
Pita se i zašto se navedena DBB nije prije požalila na propust – za prekršaje iz točke 1. i 2. optužnog prijedloga, koji mi se stavljaju na teret predmetnim optužnim prijedlogom, a koji su počinjeni još 2022.
U odnosu na točku 3. optužnog prijedloga, istina je da joj je otkazao Ugovor o radu s obrazloženjem zbog neposluha radnice na radnom mjestu, no kako mu je to uopće bilo prvi put u životu da je svome radniku dao otkaz, nije znao, odnosno nije poznavao pravo, tj. koje su njegove obveze u tom slučaju, već mu je to odvjetnik kasnije objasnio – da joj je trebao dati izvanredni otkaz ugovora o radu. Osim toga, nije joj mogao niti dostaviti otkaz ugovora o radu, jer je navedena otišla iz stana u kojem je živjela, a koji joj je on pronašao, u blizini lokala Sobrage na Trsatu u ulici koja ide prema trsatskoj gradini. Dva dana prije nego što nije došla raditi, ona je napustila navedeni stan i zna da sada živi u [adresa], a koju adresu je doznao upravo na sugestiju inspekcije rada, prilikom nadležne inspekcije koja mu je sugerirala da pokuša pronaći njezinu adresu, obzirom da je inspektorici rekao da zna da je nakon njega otišla raditi u pizzeriju Antonio, gdje se i sam uputio te od vlasnika iste saznao njezinu adresu, pa joj je i poslao izvanredni otkaz ugovora o radu u pisanom obliku, i to i njoj i njezinoj kćeri.
Pita se da li je nastala ikakva šteta za državu time što je stavljena kriva šifra osnove mirovinskog osiguranja, jer on zna da je uredno plaćao doprinose iz mirovinskog osiguranja.
Upravo je on taj koji je pretrpio štetu, jer su ga navedena radnica i njezina kćer naprasno napustile, otišavši sa svog radnog mjesta u srcu sezone, ljeta 2024., a radi čega je on ostao bez dva radnika te pizzerije, a zbog čega su cijelo ljeto radili samo popodnevnu smjenu.
Ističe da je on navedenim radnicama izlazio ususret toliko da bi sa Krka (gdje također posjeduje ugostiteljski objekt) dolazio u Rijeku svakog 5. u mjesecu kako bi im uplatio plaću, pri čemu je gubio vrijeme čekajući u redu u banci, a to kako bi one mogle platiti stan koji im je on našao, inače, u vlasništvu njegovog rođaka, a koji je tražio 350 eura na ime najamnine plati do 5. u mjesecu, a on je inače radnicima plaće isplaćivao do 15., kako je pisalo svima u ugovoru o radu. No, kako su plaću za lipanj 2024. dobile tek 08.07., a 07.07. DBB je zbog toga napravila scenu pitajući gdje je plaća, vrijeđala je konobara, poderala je narudžbu konobara i sl., nakon čega se više nisu pojavljivale na poslu, otvarale su nekakva bolovanja i sl. i ostale su dužne 360 eura struje i vode, koje je on platio za njih. Kod njega su radile dvije godine i stalno su sa njima imali svakojakih problema.
3.U dokaznom postupku pročitani su materijalni dokazi priloženi optužnom prijedlogu, na koje okrivljenik nije imao primjedbi.
3.1.Izvršen je uvid u Potvrdu iz Prekršajne evidencije za I. i II. okrivljenike, od 25. rujna 2025., iz koje je utvrđeno da prije počinjenja predmetnih prekršaja okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani.
4. U završnoj riječi, okrivljenik je izjavio: "Pomogni sirotu na svoju sramotu; razočaran sam".
5.Obzirom je nakon počinjenja prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 151/22, nastavno novi Zakon),Sud je utvrdio da postoji pravni kontinuitet prekršaja iz članka 229.st.1.toč.47. i st.2. Zakona o radu za koji se okrivljenici optužuju, i to u istoj odredbama, kao i pravni kontinuitet materijalne odredbe članka 120., u istim odredbama novog Zakona, a koji propis je ujedno i blaži propis za okrivljenike, jer preračunavanjem novčanih kazni propisanih u kunama u vrijeme počinjenja prekršaja i usporedbom sa novčanim kaznama propisanim u eurima,novim Zakonom, utvrđeno je da su novim Zakonom propisane nešto blaže novčane kazne, a nakon što se ranije propisane novčane kazne u kunama preračunaju u eure, sukladno fiksnom tečaju kune za euro.
Člankom 229. st.1.toč.47. i st.2. novog Zakona, propisano je:
»(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
47. ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku (članak 120.)
(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
5.1. Nadalje, obzirom je nakon počinjenja prekršaja, 1. srpnja 2025. stupio na snagu novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN broj 96/25,nastavno novi Zakon), to je Sud, postupajući po odredbi čl. 3. Prekršajnog zakona, utvrdio da postoji pravni kontinuitet predmetnog prekršaja iz članka 172. st. 2. toč.2. i stavka 3., i to u kaznenoj odredbi čl. 166. st. 2. toč. 1. i st. 3. te materijalnoj odredbi članka 106.st.1. i 4. Zakona, a utvrđujući koji zakon je blaži za okrivljenike, utvrdio je da je to novi Zakon, obzirom za predmetni prekršaj propisuje novčanu kaznu: za pravnu osobu u rasponu od 660,00 do 6.630,00 eura i za odgovornu osobu u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura, koje kazne su blaže od propisanih Zakonom o mirovinskom osiguranju, a nakon što se ranije propisane novčane kazne u kunama preračunaju u eure, sukladno fiksnom tečaju kune za euro.
5.1.1.Odredbom članka 172. st. 2. t.2. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, bilo je propisano:
„(2) Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna:
2. ako unese netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju (članak 108. stavak 7.).
3) Za postupke iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kazniti će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kn. “
6.U odnosu na prekršajno djelo iz točke I/1. dispozitiva presude, Sud je – na temelju provedenog materijalnog dokaza – prijava o početku osiguranja HZMO-u (list 15 spisa), utvrdio nedvojbeno dokazanim da I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, 8. lipnja 2022. unijela netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ustrojstvena jedinica Rijeka, jer su predmetnu radnicu ĐB DBB prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje s osnovicom osiguranja pod šifrom 01 – radni odnos kod pravne osobe (državljana RH, EGP i Švicarske konfederacije), umjesto ispravno pod šifrom 37 – radni odnos državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva zaposlenih u RH kod pravnih i fizičkih osoba; dakle, unijeli netočne podatke u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju, čime je I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, postupila protivno odredbi čl. 108.st.7. Zakona o mirovinskom osiguranju i počinila prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 2. istog Zakona te članka 166. st. 2. toč. 1. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN RH 96/25).
6.1. Stoga, Sud nije prihvatio navode obrane okrivljenika u dijelu u kojem se očituje na navedeni prekršaj, poričući svoju krivnju iz razloga koje navodi.
7.U odnosu na prekršajno djelo iz točke I/2. dispozitiva presude, Sud je – na temelju provedenih materijalnih dokaza – prijava o prestanku osiguranja HZMO-u (list 16 spisa), Odluka o otkazu ugovora o radu (list 17 spisa), potvrda o primitku (list 18 spisa), utvrdio nedvojbeno dokazanim da I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, predmetnoj radnici DBB, kojoj je radni odnos prestao temeljem Odluke o otkazu ugovora o radu na određeno vrijeme od 9.srpnja 2024., sa obrazloženjem zbog neposluha radnice na radnom mjestu te koju su radnicu 10. srpnja 2024. odjavili pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, sa datumom prestanka svojstva osiguranika 9. srpnja 2024., imenovanoj radnici nisu dostavili otkaz ugovora o radu u pisanom obliku, s obrazloženjem, prije nego što su je odjavili pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje već su tek 9. svibnja 2025. imenovanoj radnici preporučenom pošiljkom poslali pisani otkaz ugovora o radu, s obrazloženjem; dakle, otkaz u pisanom obliku, s obrazloženjem nisu dostavili radniku, čime je I okr. pravna osoba, putem svoje odgovorne osobe, postupila protivno odredbi čl. 120. Zakona o radu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN RH 151/22), i počinila prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 47. istih Zakona.
7.1. Stoga, Sud nije prihvatio navode obrane okrivljenika u dijelu u kojem se očituje na navedeni prekršaj, poričući svoju krivnju iz razloga koje navodi.
8. Utvrdivši krivnju II okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi AB i odgovornost I okr. pravne osobe "Samida" d.o.o. Rijeka, za počinjene prekršaje, Sud ih je oglasio krivim, utvrdio im pojedinačne novčane kazne, te im izrekao ukupnu novčanu kaznu kao u izreci ove presude.
8.1. Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz čl. 36. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona.
8.2. Stoga je okrivljenicima, za predmetne počinjene prekršaje odmjerio novčane kazne u posebnim minimumima novčanih kazni propisanih za te prekršaje, jer Sud smatra da će se svrha kažnjavanja postići i takvim kaznama.
9.U odnosu na prekršajno djelo iz točke II dispozitiva presude, odluka se obrazlaže kako slijedi.
9.1.Odredbom članka 228.st.1.podst.1. i st.2. Zakona o radu (NN RH 93/14,127/17,98/19) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, bilo je propisano:
„(1) Novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1) ako s istim radnikom sklopi uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, ili ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog, ili ako trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, traje neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom (članak 12. stavci 2. i 3.)
9.2.Odredbom članka 59. Zakona izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 151/22), koji je stupio na snagu nakon počinjenja prekršaja, propisano je:
„Članak 228. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
1. ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.).“
2. ako s istim radnikom sklopi više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme čije je ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor o radu, neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom (članak 12. stavci 4. i 7.)“
9.3. Dakle, ne postoji pravni kontinuitet prekršaja za koji se okrivljenici optužuju, jer više nije propisano kao prekršaj, ako poslodavac, u uzastopno sklopljenom ugovoru o radu na određeno vrijeme, ne navede objektivan razlog za sklapanje toga, uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme – a za što ovlašteni tužitelj optužuje okrivljenike.
9.4. Stoga je, primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o radu (NN 151/22), kao blažeg propisa, u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike valjalo osloboditi od optužbe za predmetni prekršaj iz članka 228.st.1.podst.1. i st.2. Zakona o radu za koji se optužuju predmetnim optužnim prijedlogom.
10. Kako su I okr. pravna osoba i II okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi proglašeni krivima za prekršaje iz točke I/1. i I/2. izreke, a troškovi postupka u odnosu na prekršaj iz točke II izreke, za koji su okrivljenici oslobođeni optužbe, ne mogu se izdvojiti iz ukupnih troškova, Sud ih je obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka te, u odnosu na II okr. odgovornu osobu, njegovo imovno stanje.
U Rijeci, 29. rujna 2025.
.
S u t k i n j a
Melita Šimić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, za Visoki Prekršajni sud u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.
Dostavna naredba:
1. tužitelju,
2. II okr. AB, i za I okr. pravnu osobu
3. u spis.