REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2428/2019-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Vesni Horvath na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari tužitelja NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. rujna 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja HĐ, odvjetničkog vježbenika i NĐI, državnoodvjetničkog savjetnika u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, te presude javno objavljene 29. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da tužitelju NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 421,68 eura bruto zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće, kako slijedi:

- na iznos od 44,73 EUR od 16. rujna 2014. do isplate,

- na iznos od 14,94 EUR od 16. listopada 2014. do isplate,

- na iznos od 18,88 EUR od 16. ožujka 2015. do isplate,

- na iznos od 8,58 EUR od 16. travnja 2015. do isplate,

- na iznos od 18,07 EUR od 16. prosinca 2015. do isplate,

- na iznos od 18,56 EUR od 16. siječnja 2016. do isplate,

- na iznos od 20,33 EUR od 16. ožujka 2016. do isplate,

- na iznos od 43,12 EUR od 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos od 24,74 EUR od 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 34,49 EUR od 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 34,66 EUR od 16. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos od 16,91 EUR od 16. travnja 2017. do isplate,

- na iznos od 21,88 EUR od 16. svibnja 2017. do isplate,

- na iznos od 44,39 EUR od 16. lipnja 2017. do isplate,

- na iznos od 23,88 EUR od 16. listopada 2017. do isplate,

- na iznos od 33,52 EUR od 16. rujna 2018. do isplate;

i to do 31. srpnja 2015. po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naknaditi tužitelju NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu 1.882,36 eura sa zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika raspoređen na radno mjesto pravosudnog policajca u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu na poslovima osiguranja zatvorenika. U razdoblju od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. navodi da je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika odrađivao mjesečne sate prekovremenog rada, koji mu nisu bili priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, u smjenama i turnusima duže od redovnog mjesečnog fonda sati i u radu na drugačiji način koji rad je bio duži od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Tužitelj je u navedenim oblicima rada, kao i radom na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka ostvarivao prekovremeni rad, a koji mu nije plaćen pošto su tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a što je sve regulirano odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je isti odbijen u cijelosti. Slijedom svega gore navedenog, konačno specificiranim tužbenim zahtjevom od 2. rujna 2025. tužitelj predlaže sudu naložiti tuženiku da mu na ime razlike plaće isplati bruto iznos od 421,68 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da osporava tužbu i tužbeni zahtjev i to osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo i prigovor dvostruke litispendencije jer se činjenično i pravno identičan postupak već vodi kod istog suda pod poslovnim brojem Pr-227/2019.

Slijedom navedenog, tuženik je predložio sudu odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti kao neosnovanog uz naknadu parničnih troškova.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), ovosudni spis Pr-227/2019, rješenja o rasporedu na radno mjesto (list 31-44 spisa), isplatne liste za razdoblje od kolovoza 2014. do svibnja 2019. (list 45-159 spisa), evidenciju o radnom vremenu (list 160-280 spisa), dnevne zapovijedi pravosudne policije (list 294-390 spisa), proveo financijsko vještačenje po sudskom vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću, iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 400-415 spisa), te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Između stranaka nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u Zatvorskoj bolnici Zagreb, kod čega tužitelj smatra da mu nisu isplaćeni svi pripadajući iznosi s naslova obavljenog rada, kojim slijedom su onda u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja izvođeni odgovarajući dokazi, tj. izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju te provedeno financijsko vještačenje.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između parničnih stranaka sporno da li je u utuženom razdoblju tuženik ispravno obračunavao i isplaćivao tužitelju sate prekovremenog rada koji bi prelazili ukupni mjesečni fond sati sukladno članku 44. KU, tj. da li su tuženiku isplaćeni svi sati prekovremenog rada ostvareni u svim oblicima rada za utuženo razdoblje.

7. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike koji je bio na snazi u utuženom razdoblju ("Narodne novine" broj: 104/2013, 150/2013, 71/2016, 123/16, 112/2017, 12/2018 i 2/2019) propisuje da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. U čl. 44 KU/2013 određeno je da se osnovna plaća službenika uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10% te za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Identično je propisano i čl. 38. KU/17.

8. Tužitelj svoje potraživanje temelji na stavu da je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, koji se mjesečno donosio, odrađivao mjesečne sate prekovremenog rada, koji mu nisu bili priznati, pravilno obračunati i isplaćeni kao prekovremeni rad, a bili su duži od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene, kao i sati rada duži od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, bilo u redovnom radu od ponedjeljka do petka, u smjenama i turnusima i u radu na drugačiji način. Ukoliko je radio u razdoblju od ponedjeljka do petka na dan blagdana, tada se mjesečni fond sati trebao obračunati na način da se taj dan ne smatra radnim danom i množi s 8 sati, kako bi se dobio redovni mjesečni fond sati, već se sati odrađeni na taj dan imaju smatrati prekovremenim radom, jer prelaze redovni mjesečni fond sati, radi čega za takvu vrstu rada tužitelju pripada uvećanje plaće od 50%.

9. Radom u smjenama smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom, poslijepodnevnom ili noćnom dijelu dana, dok se radom u turnusu smatra rad prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kada je rad organiziran u smjenama ili u turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju odraditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati.

Člankom 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 33/95, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) propisano je da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi, a zaposlenici za te dane imaju pravo na nadoknadu.

Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU je na 8. sjednici dana 11. siječnja 2013. godine zauzela mišljenje da je redovni mjesečni fond radnih sati za sve službenike i namještenike jedinstven i dobije se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013. godine i tumačenje broj 22/44 od 22. siječnja 2014. godine, koje je potvrđeno i presudom VSRH Revr 1083/13 od 25. listopada 2017. ukazuje da službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak, ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Iz unaprijed navedenog se zaključuje da je Komisija, čije je mišljenje obvezujuće za ugovorne strane temeljem čl. 118. st. 6. KU, zauzela stajalište da se u radne dane ne uzimaju dani blagdana, u slučaju kada je radnik na taj dan redovno radio. Komisija je dala jednako mišljenje i na 13. sjednici od 29. travnja 2013. godine u kojem decidirano stoji "službenik može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni svi uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati.

Prekovremeni rad se djelatniku koji radi u turnusu obračunava mjesečno neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla (ovakvo je i tumačenje Komisije broj 24/44, te VSRH Revr 1083/13). Sati prekovremenog rada ostvareni na navedeni način obračunavaju se na osnovnu plaću koja je prethodno već uvećana za postotak na ime posebnih uvjeta rada (VSRH Revr 1067/10), a koji stavovi Komisije, identični su pravnom stavu tužitelja, s kojim pravnim stavom se slaže i ovaj sud.

10. Neosnovan je prigovor dvostruke litispendencije koji je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbu. Uvidom u tužbu iz ovosudnog predmeta Pr-227/2019 (list 14-17 spisa), odnosno uvidom u cjelokupni Pr-227/2019 utvrđeno je, da je tužitelj u tom predmetu NĐ, koji je tužitelj i u ovom predmetu, podnio tužbu protiv tuženika RH, za Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije radi isplate prekovremenog rada za razdoblje od 15. listopada 2013. do 1. kolovoza 2018. kojom traži da mu tuženik plati sate rade za ostvareno radno vrijeme koji nije bio evidentiran, ali samo za razdoblje kada je u pojedine radne dane zbog odlaska u vanjske bolnice, po nalogu poslodavca bio obvezan ranije dolaziti na posao u zatvorsku bolnicu pola sata ranije odakle je nakon preuzimanja opreme, odlazio na preuzimanje službe u vanjsku bolnicu te bi se nakon odrađene smjene i predaje službe vraćao u matičnu ustanovu pola sata kasnije, dok se tužbeni zahtjev tužitelja u ovom predmetu odnosi na prekovremeni rad koji je ostvarivan u svim oblicima rada, a koji je za razliku od prethodno navedenog bio evidentiran u Evidenciji radnog vremena. Slijedom navedenog zahtjevi se međusobno ne preklapaju odnosno ne radi se o identičnim tužbenim zahtjevima u istom razdoblju, te je stoga valjalo odbiti prigovor dvostruke litispendencije istaknut od strane tuženika.

11. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, provedeno je financijsko vještačenje po sudskom vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću koji u svom nalazu od 30. siječnja 2025. navodi da je iz evidencija radnog vremena utvrđeno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u više oblika rada, uglavnom u turnusu u pravilnom ciklusu, kao i to da svi sati rada iskazani u mjesečnim tabelarnim evidencijama rada odgovaraju broju sati rada iskazanima i isplaćenima u platnim listama tužitelja. Tužitelju su u evidencijama rada evidentirani sati plaćenog dopusta, a isti su u listama plaća evidentirani kao slobodni dani ili kao sati plaćenog dopusta. U skladu sa zadatkom vještaku, na temelju dokumentacije, te prema pravnom okviru i izračunima iz nalaza, vještak je dao mišljenje kako u razdoblju od kolovoza 2014. do 18. svibnja 2019. kada je tužitelju prestao radni odnos neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada u turnusu iznosi ukupno 33,88 eura, dok neisplaćene bruto plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način iznosi ukupno 421,68 eura.

12. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao primjedbi, te je podneskom od 2. rujna 2025. specificirao konačni tužbeni zahtjev sukladno stupcu 'r1' Tabele 1 iz nalaza i mišljenja vještaka na način da potražuje razlike neisplaćenih plaća po osnovi prekovremenog rada na drugačiji način.

13. Tuženik je imao primjedbe na Nalaz i mišljenje vještaka koje je stavio podneskom od 26. ožujka 2025. u kojem navodi da iz nalaza vještaka nije moguće zaključiti da li je vještak nedvojbeno utvrdio rad tužitelja na drugačiji način. Tuženik ističe da se iz nalaza i mišljenja vještaka ne može zaključiti da je vještak prilikom primjene odgovarajućih odredaba o radu na drugačiji način iz Kolektivnog ugovora, uzeo u obzir i obavezno tumačenje Zajedničke komisije prema kojem se odluka poslodavca da službenik najviše dva turnusa u mjesecu radi kraće ili ne radi, odnosi na najviše dvije smjene od 12 sati u okviru rada u ciklusima u turnusima, a ne na dva puna ciklusa 12-24-12-48.

14. Na prigovore i primjedbe tuženika vještak se očitovao podneskom od 26. svibnja 2025. u kojem vještak u bitnome ističe kako je rad na drugačiji način u financijskom vještačenju evidentirao kao rad koji nije obuhvaćen čl. 8. i čl. 44. od stavka 6. do stavka 10, te čl. 8. i čl. 38. od stavka 6. do stavka 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, kada je tužitelj radio u nejednakom rasporedu radnog vremena, odnosno u kojima je njegov raspored rada odstupao od uobičajene tj. očekivane dinamike rada u turnusu (12-24-12-48), a pojedini tjedni u kojima je tužitelj radio na takav način vještak je evidentirao u tabelarnim pregledima (Tabela 2. i 2.1.). Vještak nadalje navodi da su prigovori tuženika pravne prirode, te da u cijelosti ostaje pri danom dopunskom nalazu i mišljenju.

15. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke, te je provedeno od osobe koja raspolaže stručnim i naučnim znanjima potrebnim za provođenjem istog, a stranke na nalaz i mišljenje vještaka nisu imale posebne primjedbe. Tuženik nije osporavao matematički izračun već pravni osnov, s tim da pri zaključenju glavne rasprave stranke nisu predlagale izvođenje daljnjih dokaza tj. predloženo je donošenje odluke temeljem do tada utvrđenog činjeničnog stanja.

16. Sud je otklonio tuženikov prigovor na Nalaz i mišljenje vještaka u kojem navodi da ostaje nejasno koji je oblik rada vještak utvrdio kao neosnovan, s obzirom da je iz Nalaza i mišljenja razvidno da su postojala razdoblja u kojima je tužiteljev rad bio organiziran na drugačiji način. Navedeni prigovor tuženika sud nije uzeo kao relevantan budući da tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi u utuženom razdoblju postojala takva vrsta Odluke poslodavca na koju se poziva. Uvidom u spis, a niti iz evidencije radnog vremena koju je tuženik dostavio u spis nije utvrđeno da bi postojala Odluka o tome da službenik koji radi u turnusu može raditi kraće ili da ne radi, u najviše dva turnusa u mjesecu, u kojem slučaju se ne bi radilo o promjeni organizacije rada, već bi se i dalje smatralo da službenik radi u turnusu.

17. Iz navedenog razloga tužitelju je na ime razlike plaće dosuđen ukupan bruto iznos od 421,68 eura sa zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, jer plaća sukladno članku 92. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) dospijeva petnaestog dana u slijedećem mjesecu pa je tuženik slijedećeg dana došao u zakašnjenje, pa je u tom dijelu valjalo usvojiti tužbeni zahtjev kao pod točkom I. izreke presude.

18. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate od šesnaestog u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23) prema vrijednosti predmeta spora i sukladno trošku zatraženom u troškovniku.

Tako su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora i sastav tužbe – svaki po 50 bodova po Tbr. 7/1, sastav dva obrazložena podneska i to podneska od 8.4.2021. i podneska od 2.9.2025.

– svaki po 50 bodova po Tbr. 8/1, sastav podneska od 2.10.2024. – 12,5 bodova po Tbr. 8/4, zastupanja na ročištu dana 3.10.2019., dana 1.2.2022., dana 1.10.2024., dana 14.4.2025. te dana 3.9.2025. – svako po 50 bodova po Tbr. 9/1, te pristup na ročište za objavu – 25 bodova po Tbr. 9/3, dakle ukupno 487,5 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr 54.) i uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 1.218,75 eura. Tužitelj ima pravo i na trošak vještačenja u zatraženom iznosu od 663,61 eura, obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice. Slijedom navedenog na ime ukupnog parničnog troška valjalo je dosuditi tužitelju iznos od 1.882,36 eura sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a, te je slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

Valja reći i da tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 13.2.2025. kojim uređuje tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka budući da je tužitelj isto tako konačno uredio tužbeni zahtjev i podneskom od 2.9.2025., za što mu je priznat trošak zastupanja. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podneska od 30.9.2024. i podneska od 19.3.2025. kojima dostavlja sudu dokaze o uplati predujma za financijsko vještačenje, budući da bi priznavanje tih podnesaka u parnični trošak bilo suprotno načelu ekonomičnosti vođenja postupka.

20. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 29. rujna 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po OGDO Zagreb (na broj: Pr-DO-824/2019)