Broj: Pp-2852/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Katje Blašković kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EK i CK, zbog prekršajnog djela iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem: 511-08-21/ 05-5-354-1/ 2021 od dana 10. studenog 2021. godine, nakon održane usmene rasprave uz isključenje javnosti, dana 08. ožujka 2023. godine, u prisutnosti okrivljenika osobno i bez prisutnosti tužitelja te provedenog dokaznog postupka, temeljem članka 222. stavka 3. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) , dana 26. rujna 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona,

II okrivljenici:

1. EK, od oca E i majke C, r. P, rođen dana **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., po zanimanju odvjetnik sa završenom visokom stručnom spremom, zaposlen u vlastitom odvjetničkom uredu, po narodnosti K, neoženjen, bez djece, uzdržava se iz plaće u iznosu od oko 1300,00 eura mjesečno, državljanin Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

2. CK , r. CK, od oca E i majke C, r. P, rođena dana **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., po zanimanju dipl. ing. brodogradnje sa završenom visokom stručnom spremom, zaposlena u tvrtki NAVALIMPIANTI PULA d.o.o., po narodnosti D, neudana, bez djece, uzdržava se iz plaće oko 1800,00 eura mjesečno, državljanka Hrvatske, prekršajno nekažnjavana

o s l o b a đ a j u  o d  o p t u ž b e

što su se dana 05. studenog 2021.godine, u 17,15 sati, u [adresa], u [adresa]., nasilnički ponašali u obitelji brat i sestra na način da su se po dolasku prvo- okrivljenog EK iz [adresa] u obiteljsku kuću na neko vrijeme, verbalno sukobili oko plaćanja režija za vrijeme njegovog boravka, kojom prilikom je EK vikao na sestru, drugo- okrivljenu CK te ju odgurnuo uslijed čega je CK pala na pod , a potom je CK izašla iz obiteljske kuće, a EK je izašao za njom te ju je polio vodom po glavi, a zatim se zaključao u unutrašnjost obiteljske kuće, dok je CK ostala vani i vikala je na EK da je bolestan, kako uništava obitelj, da je pička, te nasilno pokušavala ući u unutrašnjost kuće, pa su na taj način počinili psihičko nasilje čime su međusobno prouzročili povredu dostojanstva i uznemirenost, dok je EK počinio i nasilje primjenom fizičke sile uslijed koje nisu nastupile tjelesne ozljede za CK,

III čime su počinili prekršaj iz članka 10. točke 1. i točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

IV Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi sudskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. i točke 7. ovog Zakona, terete proračunska sredstva Suda.

V Temeljem članka 140. stavka 3. Prekršajnog zakona, ovlašteni tužitelj snosi svoje troškove iz čl.138. st.2. toč. 1. istog Zakona.

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ, podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika EK i CK, zbog osnovane sumnje da su ostvarili prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenike proglasi krivima i prvo-okrivljenog EK kazni novčanom kaznom u iznosu od 398,17 EUR-a/ 3000,00 kuna i CK novčanom kaznom u iznosu od 265,45 EUR-a/2000,00 kuna te da se uz kaznu svakom izrekne zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana, a da se postupak provede po procesnim pravilima iz čl.221. PZ.

2.Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako su u konkretnom predmetu ispunjeni uvjeti za vođenje žurnog postupka iz članka 221. stavka 2. Prekršajnog zakona, budući da visina novčane kazne koju predlaže tužitelj za svakog okrivljenika ne prelazi kaznu navedenu u stavku 1. točki 1. ovoga članka, zbog čega je prihvatio prijedlog tužitelja i u predmetu okrivljenika primijenio odredbe posebnog postupka, propisanog u Glavi XXVIII, Žurni postupak.

3. . Budući da prvo-okrivljenik EK ne boravi i nema prebivalište na području suda koji vodi prekršajni postupak, sudac je zatražio njegovo ispitivanje zamoljenim putem pred sudom gdje okrivljenik ima prebivalište ( čl.171. st.9. PZ).

3.1. Općinski prekršajni sud u Zagrebu, u postupku pružanja pravne pomoći pozvao je okrivljenika na raspravu na koju se on nije odazvao već je dostavio podnesak kojim izvješćuje da će sukladno načelu neposrednosti svoju obranu izložiti kod suca koji vodi predmetni postupak. Okrivljenik je tom prigodom dostavio podnesak kojim u cijelosti poriče terećeni prekršaj obrazlažući pritom i uzroke koji su konkretne prigode pridonijeli činjenici da je on postao žrtva nasilja u obitelji od strane sestre CK.

4.Pozvan na raspravu kod ovoga suca da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, prvo-okrivljenik EK izjašnjava se nedužnim. Osporava da bi kritične prigode počinio nasilje prema sestri CK, a niti je bio inicijator svađe, naprotiv, njegova je sestra CK tog dana došla u njegovu sobu koju ima u obiteljskoj kući, te iako je znala da je doputovao iz Zagreba i zamolio ju je da ga pusti raspremiti stvari, inzistirala je na tome da bude prisutna u sobi, zatvarala mu je svjetlo, lupala po zidovima i vratima, pa smatra da je ona svjesno željela izazvati ga na reakciju koja bi za njega bila nepovoljna i štetna, sve kako bi ga prikazala opasnim i osobom koja je sklona nasilju, te mu na taj način onemogućila pravo na dolazak u obiteljsku kuću čiji je suvlasnik zajedno sa CK i svojom starijom sestrom i bakom koja je smještana u Domu za starije osobe. Napominje da je dostavio pismeni podnesak u kojem je opisao tijek i dinamiku događaja te je priložio i dokaze iz kojih se vrlo dobro može utvrditi stvarno stanje. Smatra da tužitelj osim izjava sestre CK i njega nije utvrdio nikakve druge činjenice, zbog čega u konkretnom slučaju on sebe smatra "žrtvom" i ne može biti okrivljenik jer nije ostvario ni jednu radnju koja se opisuje u optužnom prijedlogu i koja mu se stavlja na teret. Uz psihičko nasilje, njegova sestra godinama prema njemu, starijoj sestri i baki provodi ekonomsko nasilje, jer nakon što je baka otišla u Dom ona se ponaša kao isključivi vlasnik nekretnina. Naime, nakon smrti majke sestra je ostala u dobrim donosima s ocem, on ju je zaposlio kod sebe i na određeni način financijski joj pomaže jer joj daje plaću direktora, dok njega i stariju sestru na određeni način zanemaruje, zbog čega ne mogu tražiti pomoć oca kako bi riješili problem s CK. Na pitanje suca odgovara da je ove konkretne prigode njegova sestra CK bila nasilna prema njemu, dok s obzirom na njenu obranu zaključuje da je i sama svjesna da je počinila nasilje. Prilaže svojoj obrani predmet ovrhe iz 2021. godine odakle je vidljivo da je rješenje postalo izvršno, kao i Zapisnik Centra za socijalnu skrb Zagreb –Podružnica Črnomerac iz kojih se mogu utvrditi činjenice o kojima je kazivao u obrani i o čemu je sudu već priložio dokaze.

5. Drugo-okrivljenica CK pozvana kod suca da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, izjavljuje da potvrđuje istinitim optužni prijedlog. Izjavljuje da od rođenja živi u mjestu [adresa], u obiteljskoj kući u kojoj je živjela sa roditeljima i bratom, misli da su odnosi između nje i brata dok je bila mlađa bili vrlo dobri, brat ju je jako volio, međutim ti su se odnosi poremetili, a zatim potpuno prekinuli tijekom 2017. ili 2018. godine, nakon smrti majke kada se brat odrekao nasljedstva, a tada je ona postala nasljednicom obiteljske kuće i preuzela sve obveze koje je pokojna majka imala, pri tom misli na plaćanje nekih dugova. Izjavljuje da brat živi u [adresa], gdje radi kao odvjetnik, a nakon što je došlo do poremećenih odnosa između nje i brata, izjavljuje da s njim ne kontaktira osim što ga viđa na ročištima po sudovima, budući da on koristeći svoje zanimanje protiv nje podnosi svakojake tužbe, koje se odnose prvenstveno na imovinsko pravne odnose za koje on smatra da nisu riješeni. Ističe da je ona preuzela obvezu i brigu o baki koja je također živjela sa njima u susjednoj kući, dok je sada smještena u Dom za starije osobe, no sve troškove snosi ona jer brat kaže da unuci nisu u obvezi uzdržavati bake i djedove. Obrazlaže da brat koristi sobu u obiteljskoj kući, i da mu je ona predala ključeve kuće, dok je on preuzeo obvezu da će joj najaviti dolazak u Pulu 7 dana prije dolaska. Navodi da je znala da će brat doći, i istina je da je tada između njih došlo do razmirica nakon što je pitala brata koliko dugo namjerava ostati u kući, na što joj je on rekao neka izađe vani i neka ga pusti. Navodi kako ne zna definirati da li se radilo o žešćoj obiteljskoj svađi između brata i sestre ili je pak to poprimilo obilježje nasilja, jer ustvari vidjela je po izgledu svog brat i po njegovom ponašanju da je on izuzetno ljut, agresivan, s njime se nije dalo komunicirati na što mu je rekla neka se smiri jer da će zvati tatu, a kada je uzela mobilni telefon on ju je odgurnuo tako da je tada pala. Nakon toga brat je uzeo svoj mobilni telefon i pozvao policiju , iako u tom trenutku nije bilo nikakve svađe. Izjavljuje da je brat govorio policiji neka brzo dođu jer da ga ona napada na što je ostala zatečena jer sve što je govorio nije odgovaralo činjeničnom stanju, već je konkretne prigode brat pretjerao sa svojim ispadom. Do ovog događaja iz optužbe, kao ni nakon toga između nje i brata nije dolazilo do sukoba, ona je jednostavno shvatila kako je najbolje da prekine sve odnose sa bratom jer je to najbolje za nju i za njega.

6.S obzirom na sustav žurnog postupka koji se primjenjuje u konkretnom predmetu, a koji dozvoljava postojanje iznimnih okolnosti koje umanjuju procesne zahtjeve / stajalište ESLJP u predmetu Marčan protiv Hrvatske br.40820/12 /, sudac je proveo dokazni postupak bez prisutnosti okrivljenika.

6.1. U nastavku dokaznog postupka sudac je izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te proveo uvid i čitanje Izvješća Policijske postaje Pula, broj 511-08-21/05-5-354-1-2021. od 05.11.2021.god., povodom dojave EK da ima problema sa sestrom i po dojavi CK da ju je brat izbacio iz kuće, Obavijesti okrivljenicama iz čl.109. a PZ, da će se pokrenuti prekršajni postupak, pod ser. brojem [serijski broj] i ser. brojem [serijski broj] od 05. 11. 2021. god., potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz koje ne proizlazi dosadašnje kažnjavanje okrivljenika ( list 4. i 5., 9. do 14. spisa), dok je radi otklanjanja proturječnosti iskaza i razjašnjenja odlučnih činjenica proveo dokaz saslušanja svjedoka PK, policijske službenice.

6.2. Prihvaćanjem dokaznog prijedloga prvo-okrivljenika sudac je proveo uvid i čitanje podneska sa priloženim dokazima, od 13.12.2021.god. ( list 16 do 40 spisa).

6.2.1. Sudac nije prihvatio audio-snimak iz mobitela prvo-okrivljenika ( list 41 spisa) kao dokaz, cijeneći da su isti neovlašteno pribavljeni i da su učinjeni u interesu koji nije pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane osobe, u konkretnom predmetu sestre CK.

6.2.2. Svjedokinja PK izjavljuje da je u kritično vrijeme bila u službi PU Istarske, Policijske postaje Pula te je zajedno s kolegom upućena na intervenciju po dojavi da je došlo do nekakvog sukoba između brata i sestre. Sjeća se da su ih po dolasku zatekli u dvorištu obiteljske kuće i vidjelo se da je CK dosta uznemirena jer je navodno prema njenom kazivanju njen brat EK došao u obiteljsku kuću bez da ju je prethodno obavijestio, te su se raspravljali o nekakvim financijama u pogledu održavanja kuće ili režija. Sjeća se također da je između njih stalno dolazilo do prepirke da je bilo teško povezati izgovorene riječi s jednom cjelinom koja bi dala sliku što se stvarno dogodilo. Ona je razgovarala sa CK, i od nje je saznala što se dogodilo. Na pitanje suca da li su po dolasku mogli uočiti da je između okrivljenika došlo do nekakve svađe koja je prerasla u nasilje, odnosno da li je CK bila mokra i da li se vidjelo da ju je brat polio vodom po glavi izjavljuje da se toga ne sjeća, no kao što je rekla vidjelo se da je CK uznemirena, dok je njezin brat za sve vrijeme isticao kako on ima pravo boraviti u kući te su stalno spominjali neke imovinsko pravne probleme koje imaju od prije, a koje nisu riješili. Nakon što su obavili razgovor obavijestili su sudionike o proceduri koja će se provesti povodom događaja, a potom su se oboje primirili. Na pitanje suca odgovara da se sjeća kako je izvan dvorišta bila još jedna muška osoba, CK je rekla da je to njihov otac, ne sjeća se da li se on nalazio prije njihovog dolaska ili je došao naknadno, no ta se osoba nije miješala u sukob, pa s njime nisu obavili razgovor.

7.Temeljem obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka , ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju , logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenike i koje im idu u korist, sudac smatra kako tužitelj nije dokazao djelo koje je predmet optužnog prijedloga budući da u postupku nije bilo dokaza kojima bi se za svakog okrivljenika utvrdile odlučne činjenice koje čine biće djela iz optužnice i od kojih ovisi primjena odredbe čl.22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, slijedom čega je trebalo donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.

7.1. Iz raspravnog spisa proizlazi zaključak da je tužitelj svoje promišljanje o postajanju osnovane sumnje u ostvarenje prekršaja temeljio na činjenicama o događaju koje je prikupio u neformalnom razgovoru sa okrivljenicima o čemu je sačinio službene zabilješke, koje u procesnom smislu ne predstavljaju dokaz, dok okrivljenici u obrani kod ovoga suda osporavaju ostvarenje prekršaja navodeći da su se kritične prigode raspravljali, da su se prepirali i da je u jednom trenutku prvo-okrivljenik odgurnuo drugo-okrivljenicu i da je ona pala, no da se nije ozlijedila, o čemu u obrani izjavljuje i CK , slijedom čega sudac zaključuje kako nije sa sigurnošću utvrđeno da su okrivljenici ostvarili prekršaj na način koji im se optužbom stavlja na teret.

7.2. Izjava svjedokinje PK temelji se na saznanju o događaju iz obavijesnih razgovara sa sudionicima, zbog čega sudac cijeni da njezino svjedočenje nije objektivno i ne predstavlja realno iznošenje činjenica već iznošenje onih činjenica koje je saznala u informativnom razgovoru sa CK, zbog čega svjedočenje nema dokaznu snagu na kojima bi se temeljila ocjena o prekršajnom djelu i počiniteljima.

7.2.1. Svjedokinja pak o činjenicama koje je mogla opaziti prilikom intervencije, a koje bi upućivale na zaključak da se događaj mogao dogoditi na način kako se opisuje u optužbi, nije mogla precizirati, a niti konkretizirati, već je na pitanje suca izjavila da se tih činjenica ne sjeća.

7.3. Iz izloženih razloga sudac cijeni kako za obojicu okrivljenika postoji dvojba o odlučnim činjenicama, i da se ta dvojba nije mogla otkloniti drugim dokazima, pa je primjenom načela "in dubio pro reo" donio oslobađajuću presudu.

8. Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

8.1. Člankom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 126/19-114/22) propisuju se prava žrtava nasilja u obitelji, krug osoba na koje se Zakon odnosi, određuju se oblici nasilja u obitelji, prekršajno-pravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji, prikupljanje podataka o primjeni Zakona, osnivanje Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji te prekršajne odredbe.

8.2. Članak 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, taksativno nabraja radnje koje ponašanju osobe daju obilježje nasilja pa je to primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci i zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

8.3. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje sankciju za svakog tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona ( novčana kazna u iznosu od najmanje 260,00 eura/2 000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana).

8.4. Članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 126/19) određuje osobe na koje se primjenjuje ovaj Zakon pa su to bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

8.5. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam " žrtve nasilja u obitelji" u smislu ovoga Zakona te propisuje da je to osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

8.6. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

8.7. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

9. Budući da u svojim obranama okrivljenici osporavaju prekršaj za koji se terete, ističući da je protupravne radnje poduzeo onaj drugi na njegovu štetu, sudac cijeni kako bez obzira na činjenicu da je u postupku nepobitno dokazano da okrivljenici imaju zajedničke roditelje pa su srodnici po krvi u pobočnoj lozi / brat i sestra/ i da je konkretne prigode između njih došlo do prepirke uslijed neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koje svatko prihvaća na svoj subjektivan način, a da iz raspravnog predmeta ne proizlazi ni jedan prikladan dokaz za utvrđivanje pravno-relevantnih činjenica koji bi upućivao na odgovornost pojedinog okrivljenika, već su te činjenice iz kojih proistječe zakonsko obilježje djela ostale dvojbene, zbog čega sudac smatra kako raspoloživi dokazi nisu takve kvalitete da bi se na temelju njih nepobitno utvrdila odgovornost svakog okrivljenika za imputirano djelo prekršaja.

9.1. Kako tužitelj treba dokazati slučaj izvan svake razumne sumnje što je temeljni zahtjev kaznenog i prekršajnog prava, a kako činjenice koje terete okrivljenike nisu utvrđene s izvjesnošću, ovaj je sudac donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.

10.Sudac nije prihvatio prijedlog tužitelja da se prema okrivljenicima primijeni predložena zaštitna mjera cijeneći kako se s obzirom na ishod postupka, izricanje zaštitne mjere ne ukazuje opravdanim ( čl.51.a Prekršajnog zakona).

11. S obzirom da je za okrivljenike donijeta oslobađajuća presuda troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 7. Prekršajnog zakona, terete proračunska sredstva Suda ( čl.140. st.2. PZ).

U Puli, 26. rujna 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Katja Blašković

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude tužitelj može izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno, u dva istovjetna primjerka putem ovog suda, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja.

Dostaviti:

1.I-okrivljeniku

2.II-okrivljenici

3.tužitelju