Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni b roj: Pp-1426/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, uz sudjelovanje zapisničara Karla Begovića, u prekršajnom predmetu protiv 1-okrivljene pravne osobe Fajfarić Graditeljstvo d.o.o. i 2-okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi CŠ, branjeni od strane Sanje Smontara, odvjetnice iz Varaždina, zbog prekršaja iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 109/19, 84/21, 119/22, 96/25) i iz članka 88. stavka 1. i stavka 4. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/20, 114/22, 151/22, 40/25), povodom podnijetog optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: 116-02/25-01/2272, urbroj: 443-02-04-11-25-7 od 12. lipnja 2025., na temelju članka 179. i 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon završene glavne i javne rasprave 24. rujna 2025. te objave presude 26. rujna 2025. u prisutnosti 1-okrivljene pravne osobe i 2-okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
1-okr. pravna osoba Fajfarić Graditeljstvo d.o.o., OIB: 54494352860, sa sjedištem: [adresa], predmet poslovanja: gradnja stambenih i nestambenih objekata, žiro-račun kod: Zagrebačka banka d.d., IBAN: [broj bankovnog računa], dobit po godišnjem obračunu za prošlu godinu: 30.000,00-40.000,00 eura, broj zaposlenih: pedeset, prekršajno kažnjavana
i
2-okrivljena odgovorna osoba MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i BŠ, djev. M, rođen **.**.1996. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem: [adresa], sa završenom SSS, po zvanju zidar, zaposlen u 1-okr. pravnoj osobi kao direktor, sa mjesečnim prihodima od oko 1.400,00 eura, oženjen, otac jednog mlt. djeteta, prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
I/ 1a) što radnike IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji su zaposleni u trgovačkom društvu Fajfarić Graditeljstvo d.o.o. [adresa], nisu prije početka rada prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a što su bili dužni jer su imenovani radnici obavljali poslove iz članka 7. Zakona o radu za koje se, prema članku 14., stavku 2. istog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu, pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada zaključno do dana 17. ožujka 2025., s danom 17. ožujka 2023., a za koje radnike su prijave podnijeli dana 18. ožujka 2025.,
1b) što radnika VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je zaposlen u trgovačkom društvu Fajfarić Graditeljstvo d.o.o. [adresa], nisu prije početka rada prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, što su bili dužni jer je imenovani radnik obavljao poslove iz članka 7. Zakona o radu za koje se, prema članku 14. stavku 2. istog Zakona, smatra da je sklopljen ugovor o radu, pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada zaključno do dana 3. kolovoza 2024. s danom 3. kolovoza 2024 , a za kojeg radnika su podnijeli prijavu dana 6. kolovoza 2024.,
II / čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po članku 172. stavku 2. točke 5. i stavku 3. istog Zakona,
III / pa im se temeljem članka 37 st 1 toč 3 Prekršajnog zakona
i z r i č e
1-okr. pravnoj osobi
novčana kazna u iznosu od 300 ,00 ( tristo ) eura
2.okr. odgovornoj osobi
novčana kazna u iznosu od 150,00 ( sto pedeset ) eura
Okrivljena pravna i odgovorna osoba su dužne novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi. Okrivljenici se na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne plate 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena. Ukoliko okrivljeniciu roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne ne plate 2/3 izrečene kazne, onda su dužni platiti puni iznos izrečene novčane kazne, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
IV /
Trošak postupka iznosi 50,00 (pedeset) eura za pravnu osobu i 30,00 eura za odgovornu osobu i odnosi se na paušalni trošak, a temelji se na članku 138. stavku 3. u vezi s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i dužni su ga nadoknaditi okrivljenici u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
V /
Temeljem članka 182 st 1 toč 3 Prekršajnog zakona , okrivljeni se
o s l o b a đ a j u o d o p t u ž b e
2) što je kod okrivljenih u periodu od 25. ožujka 2025. do 24. travnja 2025. na poslovima armirača radio radnik ZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], bez važeće dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, budući da imenovanom radniku zaključno do 12. lipnja 2025. dozvola za boravak i rad u Republici Hrvatskoj nije izdana,
čime bi počinili prekršaj iz članka 88. stavka 1. i stavka 4. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 247. stavku 2. točke 1. i točke 2. i stavku 5. istog Zakona
VI / Trošak postupka iznosi 50,00 (pedeset) eura za pravnu osobu i 30,00 eura za odgovornu osobu i odnosi se na paušalni trošak, a temelji se na članku 138. stavku 3. u vezi s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i dužni su ga nadoknaditi okrivljenici u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljene pravne i odgovorne osobe radi prekršaja opisanih u izreci ove presude, nakon čega je proveden prekršajni postupak.
2. LŠ, predstavnik 1-okrivljene pravne osobe Fajfarić Graditeljstvo d.o.o., je usmenoj obrani naveo ,što se tiče prekršaja pod točkom 1. optužnog prijedloga , da je istina da je za radnike IŠ, SŠ i PŠ prijava na obavezno mirovinsko osiguranje bila dana 18. ožujka 2025., iako je trebala biti dana 17. ožujka 2025., a do toga je došlo iz razloga što knjigovodstvo tvrtke nije na vrijeme poslalo te prijave nadležnom tijelu. Što se tiče istog prekršaja u odnosu na radnika VŠ, prijava na obavezno mirovinsko osiguranje je bila predana 6. kolovoza 2024., iako je trebala biti 3. kolovoza 2024. godine. Naime, dan 3. kolovoza 2024. je bila subota, tako da knjigovodstvo u tvrtki nije radilo, a 5. kolovoza 2024. je bio praznik (Dan pobjede), a sljedeći radni dan, tj. 6. kolovoza 2024., su prijave bile predane na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Što se tiče prekršaja pod točkom 2. optužnog prijedloga naveo je da je dana 25. ožujka 2025. sa radnikom iz Uzbekistana bio sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. Naime, rođak od tog radnika iz Uzbekistana je bio zaposlen kod njih u tvrtki, te je on predložio da zaposle KŠ u firmi , te su oni pozvali istog radnika, koji je boravio na području Koprivnice, i rekli mu da žele da se zaposli kod njih. On je njima tada predao svoje papire iz kojih je bilo vidljivo da je dobio otkaz u tvrtki u Koprivnici u kojoj je prije radio. Nakon toga su tog radnika prijavili na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, međutim on je imao radnu dozvolu kod prijašnjeg poslodavca i imao je OIB. Na temelju OIB [osobni identifikacijski broj]a su zatražili novu radnu dozvolu za njega, međutim kako je došlo do promjene Zakona , njima policija nije mogla izdati dozvolu za boravak tog radnika u Republici Hrvatskoj, tako da oni do te dozvole nisu niti mogli doći. Napomenuo je da trenutno imaju dvadeset pet radnika iz trećih država zaposlenih u firmi i do sada nikada nisu imali nikakvih problema, tako da se u konkretnom slučaju radi o iznimci i to upravo zbog situacije u kojoj su se našli, a koja se odnosi na promjenu Zakona o strancima, a koji u nekim odredbama nije bio njima dovoljno jasno definiran i određen. Želi naglasiti da sporni radnik uopće nije nikada bio na gradilištu, već je čekao novu radnu dozvolu, a oni su 24. travnja 2025. raskinuli ugovor o radu sa njim. Osim toga želi napomenuti da oni gotovo svakodnevno imaju inspekcijsku kontrolu na gradilištu i do sada je bilo sve u redu i nisu bile pronađene nikakve nepravilnosti .
3. 2-okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi MŠ je u svojoj usmenoj obrani rekao, u vezi prekršaja pod točkom 1. optužnog prijedloga, da je do zakašnjenja prijave radnika nadležnim tijelima došlo iz razloga što knjigovodstvo tvrtke nije na vrijeme prijavilo iste, a pretpostavlja da je do toga došlo iz razloga što su oni primorani gotovo svakodnevno zapošljavati druge osobe ( većinom strance) , obzirom da mnogi i odlaze, pa čak ima i slučajeva da su poneki radnici otišli, a da im se nisu niti nikada poslije toga javili, pa su tako imali slučaj da su morali ići ponekim radnicima u mjesto boravišta, odnosno u stan gdje žive, kako bi vidjeli jesu li njihove stvari još uvijek u stanu ili je radnik otišao. U otprilike pet godina su ishodili otprilike dvjesto radnih dozvola. Od 2020. godine su počeli zapošljavati strance, te su prošle godine u jednom trenutku počeli dobivati odbijene vize i u tom trenutku su imali najviše potrebe za radnicima i najveći rad tvrtke i zatražili su pedeset jednu radnu dozvolu i platili svaku oko osamdeset eura, međutim svim tim strancima, za koje su platili radne dozvole, su odbijene vize. Što se tiče prekršaja pod točkom 2. optužnog prijedloga, naveo je da su radnika ZŠ oni zaposlili prema uputama Policijske uprave varaždinske, te su zaprimili za njega OIB i nisu slutili da bi se mogli naći u problemu u kojemu su danas. Taj radnik nikada nije ni počeo obavljati poslove za Fajfarić Graditeljstvo d.o.o. na bilo kojem gradilištu, već je čekao u stanu da mu se izda radna dozvola kako bi mogao krenuti u radni odnos. Sklopili su ugovor 25. ožujka 2025. i prijavili su ga na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i čekali su za njega radnu dozvolu, a koja nije ishođena, pa su zbog toga raskinuli sa njime radni odnos 24. travnja 2025. godine. Napomenuo je da je do opisanih prekršaja došlo zbog nejasnog Zakona i lošeg tumačenja istog, iako je on išao na Inspekciju rada i Policijsku upravu Varaždinsku radi razjašnjenja određenih zakonskih odredbi, međutim odgovori su također bili nejasni, pa tako i sam nije znao kako treba ispravno postupati. Kako bi potkrijepio sve što je rekao dao je u spis primjerke email-ova koji su bili upućivani u Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvu unutarnjih poslova, Udruzi hrvatskih poslodavaca te Policijskoj upravi Varaždinskoj.
4. U dokaznom postupku je izvršen uvid u prijave o početku mirovinskog osiguranja za radnike RŠ, GŠ, TŠ i ĐŠ, u prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja za KŠ, u odjavu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za KŠ, u prijavu o početku osiguranja na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za KŠ, u prijavu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za KŠ, u ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 24. ožujka 2025. između tvrtke Fajfarić Graditeljstvo d.o.o. i KŠ te u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenu pravnu i odgovornu osobu.
5. Na temelju provedenog postupka utvrđeno je da su okrivljeni počinili prekršaj iz točke 1) izreke ove presude , a što su i priznali . U članku 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je navedeno , da podatke o početku osiguranja za osiguranike obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dok je kažnjivom odredbom članka 172. stavka 2. točke 5. propisano da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna poslodavac, odnosno obveznik doprinosa ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanoga roka. Kako nije sporno da su okrivljeni kao poslodavci prijave na obvezno mirovinsko osiguranje dostavili za radnike IŠ, RŠ i TŠ ,dana 18. ožujka 2025 a ne dana 17. ožujka 2025 . počinili su prekršaj . Također je i za radnika HŠ prijava dana nadležnom tijelu dana 6.kolovoza a ne dana 3. kolovoza 2025 , a što je utvrđeno uvidom u prijave osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje .
6. Stoga su proglašeni krivima i za počinjene prekršaje su im izrečene novčane kazne. Novčane kazne su u konkretnom slučaju okrivljenima ublažene i izrečene ispod zakonom propisanog minimuma iz razloga što je uzeta u obzir činjenica da su okrivljeni priznali počinjenje prekršaja, uzeta je u obzir činjenica da su s prijavom zakasnili samo jedan dan ( za radnike GŠ , RŠ i PŠ) ,a kod radnika ŽŠ su zakasnili tri dana, jer je 3. kolovoza 2024. bila subota, ( tako da knjigovodstvo u tvrtki nije radilo ) a 5. kolovoza 2024. (ponedjeljak ) je bio praznik (Dan pobjede). Nadalje je uzeta u obzir činjenica da počinjenim prekršajem nisu nastupile štetne posljedice, dok je uzeta u obzir i činjenica da okrivljeni nisu bili prekršajno kažnjavani radi počinjenja istovrsnih prekršaja, što je vidljivo iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo i probaciju, Odjela za prekršajne evidencije.
7. Što se tiče prekršaja iz članka 88 st 1 i st 4 Zakona o strancima ,donesena je odluka da se okrivljeni oslobode od optužbe , temeljem članka 182 st 1 toč 3 Prekršajnog zakona, jer nije dokazano da su počinili prekršaj za koji se terete. Naime, iz provedenog postupka proizlazi da su okrivljeni sa stranim radnikom ZŠ sklopili ugovor o radu ( 25.3.2025 ) te su ga prijavili nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ( u koje je izvršen uvid ). Međutim , u svojoj obrani su okrivljenici tvrdili da strani radnik nije uopće radio nikakve poslove za njih, već je bio na stanu i čekao izdavanje dozvole za boravak i rad , a što su tvrdili u obrani pred sudom ,a što su tvrdili i prilikom inspekcijskog nadzora , što je vidljivo i iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, zbog čega je obrana okrivljenika uvjerljiva i prihvaćena .Naime ,iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru se ne može zaključiti da je sporni strani radnik doista i "radio" kod okrivljenih, jer se ta činjenica , prilikom inspekcijske kontrole nije niti utvrđivala, već se do podatka da je radnik Umrzakov ZŠ radio kod okrivljenih ,došlo temeljem sklopljenog ugovora o radu, koji je poslodavac sklopio sa spornim radnikom.Stoga činjenični navodi optužnog prijedloga, u kojoj je navedeno da je "u periodu od 25 ožujka 2025. do 24. travnja 2025. radio na poslovima armirača radnik ZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], bez važeće dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj " nisu utvrđeni ni dokazani. U članku 97 stavak 1. Zakona o strancima je propisano da Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, može izdati dozvolu za boravak i rad državljaninu treće zemlje koji ispunjava uvjete iz članka 59. ovoga Zakona, a na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz članka 99. ovoga Zakona te ako je ispunjen uvjet iz članka 103.f ovoga Zakona u slučaja kada poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguravanju smještaja. Stavak 3. istog Zakona propisuje da se zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad iz stavka 1. ovoga članka prilaže ugovor o radu, dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac i dokaz o primjerenom smještaju kada poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik o osiguravanju smještaja. Iz citiranih odredbi slijedi koji su uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad odnosno na temelju kojih dokumenata se takva dozvola izdaje. Dakle,u konkretnom slučaju sklapanje ugovora o radu i prijavljivanje radnika nadležnim tijelima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ,je upućivalo na ozbiljnu namjeru poslodavca da tog radnika zaposli , ali to ne znači da je taj radnik doista obavljao posao armirača za koje je ugovor i sklopljen. Međutim do rada radnika nije ni došlo , jer mu nije bila izdana dozvola za boravak i rad ,tako da su okrivljeni 25.ožujka 2025 . istoga odjavili na Zavodu za mirovinsko osiguranje . K navedenome treba dodati da činjenični opis prekršaja ne sadrži podatak o mjestu (gdje, na kojem gradilištu ) je strani radnik radio ,I na kojim poslovima , tako da je činjenični opis prekršaja ima nedostataka jer sadrži samo zakonski opis prekršaja. S obzirom na sve navedeno u konkretnom slučaju nije dokazano da su okrivljeni počinili prekršaj za koji se terete u podnesenom optužnom prijedlogu ,zbog čega su oslobođeni od optužbe .
8. Osim novčane kazne, okrivljenima je izrečen i trošak postupka koji je izrečen u skladu s trajanjem i složenošću postupka, a dužni su ga platiti okrivljeni jer su ga vođenjem ovog postupka prouzročili.
U Varaždinu 26. rujna 2025.
Zapisničar
Sutkinja
Karlo Begović, v.r.
Vesna Poljan, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana po primitku presude. Žalba se predaje ovom sudu pisanim putem u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj će odlučivati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.
Dostavna naredba:
1. Tužitelj Državni inspektorat - Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Ankice Opolski 2, Varaždin
2. 1-okr. pravna osoba Fajfarić Graditeljstvo d.o.o., Braće Sluka 49A, Varaždin
3. 2-okr. odg. osoba MŠ, [adresa]
4. Braniteljica okrivljenih Sanja Smontara, odvjetnica iz Varaždina, Hrvatskih branitelja 1
