REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

52000 PAZIN, Dršćevka 1

P-506/2020-160

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Sonji Marinac Rumora, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Mijić Scheidl, odvjetnica iz Odvjetničkog ureda Grgić & partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE ISTARSKE ŽUPANIJE, OIB 29919922049, Pazin, M. B. Rašana 2/4, kojeg zastupa punomoćnik Dino Čekada, odvjetnik u Puli, Andrije K. Miošića 4/II, I. umješača ALLIANZ HRVATSKA d.d., OIB 23759810849, Zagreb, Heinzelova 70, kojeg zastupa punomoćnik Dean Ilijevski, odvjetnik iz Odvjetničkog ureda Ilijevski i Cibralić j.t.d., odvjetnik u Puli, A. K. Miošića 4/3 i II. Umješača ISTARSKE CESTE d.o.o., OIB 04000527358, Pula, Partizanski put 140, kojeg zastupa punomoćnik Milenko Ilić, odvjetnik u Puli, Mletačka 12, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. kolovoza 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, punomoćnika tuženika, punomoćnika I. umješača i zamjenice punomoćnika II. umješača, na ročištu za objavu presude 26. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku Županijskoj upravi za ceste Istarske Županije, Pazin, M.B. Rašana 2/4 OIB: 29919922049 da tužitelju ADRIATIC osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, isplati iznos od ukupno 292.500,00 kn / 38.821,42 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje

- na iznos od 100.000,00 kn / 13.272,28 eura koje teku od dana 07. prosinca 2018. godine do isplate, te

- na iznos od 192.500,00 kn / 25.549,14 eura koje teku od dana 09. siječnja 2019. do isplate,

i to po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku Županijska uprava za ceste Istarske županije, M.B. Rašana 2/4 OIB: 29919922049 da tužitelju Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 isplati troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku u roku od 15 dana naknadi trošak postupka u iznosu od 13.125,00 eura.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 5.059,64 eura.

IV. Nalaže se tužitelju da I. umješaču na strani tuženika u roku od 15 dana naknadi trošak postupka u iznosu od 10.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 26. rujna 2025. pa do isplate, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

V. Odbija se zahtjev I. umješača za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.500,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 26. rujna 2025. do isplate.

VI. Nalaže se tužitelju da II. umješaču na strani tuženika u roku od 15 dana naknadi trošak postupka u iznosu od 12.125,00 eura.

VII. Odbija se zahtjev II. umješača za naknadu troškova postupka u iznosu od 625,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 28. rujna 2020. protiv tuženika podnio regresnu tužbu kojom zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 292.500,00 kn.

1.1 Tužbeni je zahtjev tužitelj uredio podneskom od 6. prosinca 2022. obzirom na promjenu novčane valute na način da sada zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 38.821,42 eura.

2. U tužbi navodi da se 26. prosinca 2016. na ŽC 5046, Paz-Cerovlje, dogodila prometna nesreća na način da je ZE upravljala motornim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] te da je dolaskom u desni zavoj i nailaskom na zablaćeni kolnik došlo do destabilizacije vozila [registarska oznaka] i gubitka nadzora nad istim, uslijed čega je predmetno vozilo izletjelo van ruba kolnika pri čemu je vozilo svojom desnom bočnom stranom udarilo u stablo van kolnika. U vozilu se kao suvozač nalazio pokojni NE, koji je u predmetnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede uslijed kojih je preminuo. Provedenim istražnim radnjama po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli, Stalnoj službi u Pazinu, utvrđeno je kako je uzrokom ove prometne nezgode sa smrtnim ishodom po suvozača zablaćenost kolnika koja je uzrokom destabilizacije vozila te posljedično tome i gubitku nadzora nad vozilom i izlijetanjem van kolnika, obzirom bi vozačica ZE krećući se brzinom od 49 km/h mogla savladati predmetni zavoj bez destabilizacije vozila i gubitka nadzora nad istim pod uvjetom da predmetne zgode kolnik nije bio zablaćen. Prometnim vještačenjem utvrđeno je kako vozačica nije imala tehničkih mogućnosti za pravovremeno uočavanje zablaćenosti kolnika.

3. U odnosu na osiguratelja vozila, tužitelj ističe da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka], marke Škoda, modela Fabia, na dan 26. prosinca 2016. bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 068600176942, a sve temeljem odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

4. Na zahtjev ZEC i TE, djece pokojnog IE, putem pomoćnika odvjetnika iz Odvjetničkog društva Čohilj, Pula, tužitelj je 7. prosinca 2018. i 9. siječnja 2019. isplatio istima naknadu štete s pripadajućim troškovima u ukupnom iznosu od 292.500,00 kn na ime neimovinske štete poradi duševnih boli uslijed smrti njihova oca pokojnog IE.

5. Tužitelj drži da je uzrokom ove nezgode stanje kolnika, odnosno zablaćenost kolnika te da je tuženik odgovoran za štetni događaj obzirom da je tuženik odgovorna osoba koja temeljem odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/2014; u daljnjem tekstu - ZC) i Pravilnika o održavanju cesta („Narodne novine“, broj 90/2014) upravlja županijskim cestama i u obvezi je osigurati i omogućiti siguran promet na njima, pa da je stoga tužitelj isplatom utuženog iznosa stekao pravo regresa prema tuženiku temeljem odredbe članka 14. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013 i 152/2014) i odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018). Zbog navedenog, predlaže da se tuženiku naloži da tužitelju plati utuženi iznos uvećan za zakonske zatezne kamate i troškove postupka uvećane za zakonske zatezne kamate.

6. Tužitelj je izvansudskim putem pozvao tuženika da podmiri utuženi iznos, no tuženik je tom prilikom otklonio svoju odgovornost nakon čega je tužitelj pokrenuo ovaj parnični postupak.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu podnesenom 22. veljače 2021. osporio je odgovornost za štetni događaj, visinu potraživanja te je istaknuo prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije. Pored navedenog istaknuo je i prigovor zastare te je osporio sve dokaze i činjenične navode iz tužbe.

8. Vezano uz prigovor promašene pasivne legitimacije, tuženik je ukazao na odredbu članaka 33. ZC-a iz koje da nedvojbeno proizlazi da županijske uprave za ceste (pa tako i tuženik u konkretnom slučaju) izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, budući da se isti ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove, koja je tehnički opremljena i raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova. U konkretnom slučaju, za razdoblje 2016., ti radovi ustupljeni su pravnoj osobi Istarske ceste d.o.o. Pula, Partizanski put 140, s kojom je i sklopljen takav pravni posao.

9. Dodatno ističe kako u nalazu i mišljenju vještaka Željka Petkovića, a koji je sačinjen u postupku pred državnim odvjetništvom te na kojem tužitelj zasniva tužbu, uopće se ne spominje točno mjesto na kojem se navodno nalazio zablaćeni kolnik, niti točna lokacija navodnog „blata“, niti njegove dimenzije (širina, dužina), kao ni njegova dubina, odnosno način na koji je navodno bio raspoređen na kolniku, što sve da itekako utječe na prianjanje pneumatika na njega, niti da li je ono, ukoliko je postojalo bilo suho, mokro ili vlažno, što sve nalaz i mišljenje čini nepotpunim. Također se ne spominje kada je ono dospjelo na kolnik, da li je bilo svježe ili ustajalo, od kuda je dospjelo na kolnik, sve to pod uvjetom da je doista postojalo, dok iz izvornika fotografija koje se nalaze u spisu državnog odvjetništva, nikakvo zablaćenje kolnika se ne vidi. Povrh toga, ističe kako se isti nalaz i mišljenje ne mogu koristiti u ovom postupku, a sve sukladno odredbi članka 259. stavka 1. Zakona o parničnom postupku koja izričito propisuje da sud rukovodi vještačenjem, sud označuje predmet vještačenja i sl. Zaključno navodi kako je provedeno vještačenje nepotpuno.

10. Osim navedenog, tuženik smatra kako je važna činjenica da nakon predmetne nesreće nije pokrenut nikakav postupak protiv tuženika, kao ni protiv Istarskih cesta d.o.o. niti kazneni, niti prekršajni niti upravni (inspekcijski), te što nitko nije naložio navedenim pravnim subjektima da je potrebno počistiti cestu, odnosno poduzeti druge radnje vezane uz uklanjanje stranih predmeta na cesti. Naime, tuženik drži da je obveza policijskih službenika da ukoliko na javnoj cesti postoje neki predmeti, neke stvari, nakupine i slično, da o tome obavijeste pravni subjekt nadležan za organizaciju i održavanje prometnica, da poduzmu radnje kojim će se te stvari ukloniti, jer je to od značaja za sigurno odvijanje prometa. Nitko neće, nakon teške prometne nesreće, istu prometnicu ponovno otvoriti za promet ukoliko na njoj postoje stvari koje bi mogle dovesti do prometnih nesreća. Dakle, u konkretnom slučaju, nitko nije obavijestio niti tuženika niti Istarske ceste d.o.o. Pula da bi kolnik trebalo počistiti od zemlje. Tvrdi da je primitkom izvansudskog dopisa tužitelja za isplatom spornog iznosa tuženik po prvi puta službeno saznao za nastanak prometne nesreće. Dakle, gotovo četiri godine nakon nastanka prometne nesreće.

11. Tuženik ukazuje u odgovoru na tužbu na izjavu koju je sama vozačica ZE dala policijskim službenicima i to odmah po nastanku nesreće, 26. prosinca 2016., iz koje ne proizlazi nikakva njena tvrdnja da je naišla na zemlju ili slično, već jednostavno navodi da ju je „okrenulo“. Isto je navela i kasnije tijekom njezina formalnog ispitivanja pred Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu. Nakupine zemlje koje bi uzrokovale destabilizaciju vozila, a time i izlijetanje vozila izvan kolnika nisu vidljive, njih na licu mjesta nije bilo, nikakva zemlja niti zablaćenje kolnika nije prikazano u situacijskom planu prometne nesreće. Da bi postojale nakupine zemlje, one bi svakako bile prikazane u situacijskom planu, budući da se u njega unose svi značajni tragovi koji su uočeni na licu mjesta, i koji bi mogli biti od utjecaja na nastanak prometne nesreće.

12. Zaključno, tuženik navodi kako se predmetna dionica ceste redovno ophodari, sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, na način da se najprije donosi godišnji plan ophodnje, koji je za 2016. donijet 29. prosinca 2015. Klasa: 023- 01/15-01/04, Ur.broj: 2163/1-12/01-01-15-3. Iz istog je vidljivo kako je za predmetnu dionicu ceste oformljena ophodarska služba – ispostava u Pazinu, pri čemu se predmetna dionica ceste ophodi svakodnevno. Temeljem navedenog plana, donosi se posebna Odluka o obavljanju ophodarske službe na županijskim cestama, u nadležnosti tuženika, Klasa: 023-01/16-01/04, Ur.broj: 2163/1-12/01-01-16-1 dana 29. listopada 2016., pri čemu je predmetna dionica ceste, također uvrštena u popis županijskih cesta na kojima se ophodnja vrši svakodnevno. Svaka ophodnja vrši se sukladno navedenom planu, te se svaka radnja uredno upisuje u ophodarski dnevnik. Iz izvatka ophodarskog dnevnika nadcestarije Pazin, i to od dana prije nastanka prometne nesreće, ali i iz samog dana nastanka prometne nesreće, vidljivo je da je predmetna dionica ceste ophodarena dva puta dnevno, te nikakve radnje na cesti nisu poduzimane, jer za to nije bilo potrebe, budući da ništa nije uočeno, a što bi zahtijevalo poduzimanje određenih radnji, upotrebu radne snage, sredstva za rad i materijala. Stanje na prometnici je u oba dana bilo redovno, bez poduzimanja bilo kakvih radnji, niti upisa bilo čega u sam dnevnik u kojem za tako nešto postoje posebne rubrike, pa tako pod br. 5. i rubrika za čišćenje kolnika.

13. Podneskom tuženika od 9. prosinca 2021. društvo Allianz Hrvatska d.d. te dopisom suda od 20. listopada 2022. društvo Istarske ceste d.o.o., sukladno članku 211. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023; u daljnjem tekstu - ZPP) na prijedlog tuženika, obaviješteni su o mogućnosti prijave miješanja u ovom postupku, u smislu odredbe članka 206. ZPP-a, što su gore navedena društva i učinila.

13.1. Podneskom od 28. studenog 2022. (list 280-282 spisa) Istarske ceste d.o.o. (u daljnjem tekstu - II. umješač) pridružilo se ovom postupku kao umješač na strani tuženika, te se u cijelosti pridružilo navodima tuženika i osporilo tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kako po osnovi tako i po visini. Osporava bilo kakvu radnju ili propust koji bi ga doveo u vezu s navedenim štetnim događajem te ističe kako uredno izvršava sve svoje obveze te u tom smislu ističe kako nije odgovoran za nastanak štetnog događaja. Nadalje navodi kako nalaz i mišljenje prometnog vještaka Željka Petkovića ne prihvaća te se protivi da se isti koristi u ovom postupku obzirom da je isti sačinjen za potrebe kaznenog postupka. Građanskopravna odgovornost za nastanak štetnog događaja ne može se utvrditi izrađenim nalazom samo iz razloga što vještak iznosi da vozačica nije mogla savladati zavoj zbog navodno zablaćenja istog, niti da je navodno blato na kolniku mogla pravovremeno uočiti. Iz samog nalaza, odnosno fotografija očevida, nigdje nije razvidno postojanje ikakvog blata ili zemlje na mjestu događaja. Uvidom u situacijski plan, odnosno u legendu, označene su sve tvari i tragovi pronađeni na licu mjesta pa tako II. umješač uvidom u popis uočava da nigdje nije naznačeno "tragovi zemlje", "tragovi blata na kolniku" i slično. Obzirom da je navedeno ključno, II. umješač smatra da bi takvo što zasigurno bilo označeno u situacijskom planu odnosno skici lica mjesta, no to nije tako. Također, ni sama vozačica ZE u svojoj izjavi nije spomenula komadiće zemlje, već isključivo gubitak nadzora. Pridružuje se navodima tuženika kako je točno, a obzirom na ugovornu obvezu redovitog održavanja i zaštite ceste Istarske županije, da se predmetna cesta ophodila svakodnevno sukladno Odluci od 29. listopada 2016. Svaka radnja ophodnje uredno se uvrštava u ophodarski dnevnik pa je uvidom u dnevnik jasno utvrđeno kako je kritičnog dana ophodnja ceste izvršena te je stanje ceste bilo redovno, bez ikakvih intervencija, budući na cesti ništa nije uočeno niti je ophodnja od stane policije pozvana zbog bilo kakvog razloga.

14. Sve stranke tijekom ovog postupka su se podnescima očitavale na daljnji tijek postupka, ističući pritom kako ostaju kod već svojih iznesenih navoda te se u bitnome očitovale na dokazni postupak, odnosno provedena vještačenja.

15. Sud je proveo dokaze čitanjem dokumentacije u spisu, uvidom u spis kaznenog postupka pred Općinskim državnim odvjetništvom u Puli – Stalna služba u Pazinu, uvidom u fotodokumentaciju očevida, saslušanjem svjedoka i vještačenjem po vještaku medicinske i prometne struke. U nastavku će se navesti listovi spisa na kojima se nalaze pojedine isprave, iskazi svjedoka te nalazi i mišljenja vještaka.

16. Na temelju provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

17. Tužitelj zahtijeva da mu tuženik kao regresni dužnik isplati iznos od 38.821,42 eura za osigurani slučaj uslijed prometne nezgode po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 068600176942 kojeg je isplatio nasljednicima na ime naknade neimovinske štete poradi duševnih boli uslijed smrti JE, njihova oca, odnosno zbog smrtnog slučaja koji je uslijedio nakon prometne nezgode od 26. prosinca 2016. na ŽC 5046, Paz-Cerovlje, a u kojoj prometnoj nesreći je pokojni NE ZE sudjelovao kao suvozač u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. To stoga što tužitelj smatra da tuženik kao pravna osoba koja upravlja županijskim cestama je u obvezi osigurati i omogućiti siguran promet na njima, obzirom da drži da je uzrok prometne nesreće stanje kolnika zbog kojeg je vozačica ZE izgubila nadzor nad vozilom.

18. Među strankama je nesporno da je tužitelj oštećenima isplatio iznos od 292.500,00 kn, kao i da se protiv vozačice osiguranog vozila provodio kazneni postupak u svezi predmetnog događaja. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva te je li postojao doprinos vozačice ZE nastanku prometne nezgode zbog te okolnosti ili je uzrok prometne nezgode stanje kolnika. Također, sporan je i prigovor aktivne i pasivne legitimacije te prigovor zastare.

.

19. Prigovor zastare potraživanja je neosnovan. Naime, u predmetnom slučaju nije riječ o tražbini iz ugovora o osiguranju nego o tražbini s osnove regresa za koju zakonom nije određen poseban rok zastare pa se na istu sukladno članku 225. ZOO- a primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina, pri čemu zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon dana kada je naknada štete isplaćena trećoj osobi (tako VSRH, Rev-x 835/2015-2 od 29. travnja 2020.). Predmetna tužba podnesena je 28. rujna 2020., a tužitelj je 7. prosinca 2018. i 9. siječnja 2019. oštećenima putem punomoćnika isplatio novčanu tražbinu u ukupnom iznosu od 292.500,00 kn, iz čega jasno proizlazi kako zastarni rok od 5 godina nije protekao te je slijedom toga prigovor zastare neosnovan.

20. Radi utvrđivanja odgovornosti za nastanak štetnog događaja izvršen je uvid u kazneni spis Općinskog državnog odvjetništva u Puli – Stalna služba u Pazinu broj K-DO-3021/2017 te je sud u dokaznom postupku pročitao, kao relevantno za odlučivanje u ovom postupku, zapisnik o očevidu sa situacijskim planom (list 4-7 spisa K-DO-3021/2017), fotodokumentaciju očevida (list 17-21 spisa K-DO-3021/2017), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičene pred državnim odvjetništvom zajedno sa DVD snimkom (list 23-27 spisa K-DO-3021/2017), zapisnik o drugom ispitivanju osumnjičene pred državnim odvjetništvom zajedno sa DVD snimkom (list 72-76 spisa K-DO-3021/2017).

21. Iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Pazin od 2. siječnja 2017. slijedi da se prometna nesreća dogodila 26. prosinca 2016. na ŽC 5046, Paz-Cerovlje, u kojoj je sudjelovalo vozilo marke "Škoda Fabia" registarske oznake [registarska oznaka], kojim vozilo je upravljala ZE, a kao suvozač nalazio se NE kojem je do dolaska prometne ophodnje pružena liječnička pomoć od strane djelatnika za Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije. Vozilo se kretalo iz smjera Paza u smjeru Cerovlja gdje je neposredno nakon samog izlaska iz desnog nepreglednog zavoja na ravnom cestovnom potezu došlo do gubitka nadzora nad vozilom. Stanje kolnika utvrđeno prilikom poduzimanja očevida jest da je isti gladak, dobar, mokar (samo u zavoju zbog vlage i hladovine), blatan – djelomično nanijeti komadići zemlje. Ograničenje brzine iznosi 60 km/h, a vremenske prilike toga dana bile su sunčane i vedre, te je zabilježena vidljivost dana – dnevna svjetlost.

21.1. U situacijskom planu ucrtan je smjer kretanja vozila [registarska oznaka], tragovi struganja guma po kolniku, položaj vozila nakon prometne nesreće, trag struganja kotača po travi i zemlji, stablo s mehaničkim oštećenjima kore drveta, poljski put, travnata površina, prekopani i nanovo asfaltirani dio kolnika, travnata površina sa kanalom za oborine, autobusno stajalište sa nogostupom i pripadajućim prometnim znakom te razno drveće i nisko raslinje

21.2. Iz fotografija očevida uočava se širi izgled mjesta događaja koji odgovara sačinjenom situacijskom planu. Iz istih fotografija vidljiv je smjer kretanja vozila, tragovi struganja guma po kolniku te položaj i stanje vozila nakon prometne nesreće. Također, iz istih je razvidno da je predmetnog dana vrijeme bilo sunčano te da je stanje kolnika suho, osim u pojedinom dijelu gdje je kolnik vlažan zbog hlada. Na snimljenim fotografijama kolnika ne uočavaju se bilo kakva onečišćenja u vidu zablaćenja kolnika ili grumena zemlje (blata), osim na fotografiji F-1 u vidu sitnih nasumičnih nakupina nepoznatog sastava.

21.3. ZE je pred Općinskim državnim odvjetništvom u Puli-Pola, Stalna služba u Pazinu, iskazala je u vezi štetnog događaja da nije bila odlučna brzina kretanja vozila, da nije bila pod utjecajem alkohola. Imala je osjećaj kao da ju je netko povukao i bacio van. Prošla je zavoj i osjetila zadnji kraj, odlazak u lijevu stranu. Sve se desilo u djeliću sekunde koji joj je promijenio život.

22. Čitanjem dokumentacije priložene ovom spisu, iz potvrda o plaćanju te potpisanom sporazumu o izvansudskoj nagodbi (list 54-57 spisa), razvidno je kako je tužitelj isplatio oštećenicima putem pomoćnika 7. prosinca 2018. iznos od 100.000,00 kn, 9. siječnja 2019. iznos od 180.000,00 kn i iznos od 12.500,00 kn, a što dodatno potvrđuje i punomoćnik oštećenika u svom dopisu od 4. travnja 2022. (list 142 spisa). Time na strani tužitelja postoji pravni interes za vođenje ovog parničnog postupka, odnosno njegova aktivna legitimacija, a slijedom čega prigovor promašene aktivne legitimacije nije osnovan.

23. Iz dopisa od 23. travnja 2020. (list 59 spisa) vidljivo je kako je tužitelj pozvao tuženika na uplatu regresnog duga u iznosu od 292.500,00 kn na ime predmetnog štetnog događaja, no i odgovor tužitelja kojim otklanja zahtjev kao pravno neosnovan (list 60-61 spisa).

24. Uvidom u Ugovor br. 3. za ustupanje radova redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016., sklopljen između tuženika i Istarskih cesta d.o.o. Pula. (list 71-78 spisa), Istarske ceste d.o.o., odnosno II. umješač, obvezao se izvoditi, osim redovitih, i radove koji nisu obuhvaćeni mjesečnim operativnim programom ako su oni posljedica izvanrednih događaja ili je njihova nužnost ustanovljena po dojavi ako bi zbog njihovog neobavljanja bila ugrožena sigurnost i mogla bi nastati šteta sudionicima u prometu i trećim osobama te ako bi mogla nastati veća oštećenja na cesti (članak 13 Ugovora). Osim toga, dužan je sprječavati sve štetne događaje, nedopuštene radove ili radnje na cesti, koje bi mogle oštetiti cestu, ugroziti ili omesti sigurno odvijanje prometa, evidentirati ih te na odgovarajući način obavijestiti ovdje tuženika (članak 23. Ugovora). Sve nastale štete na cesti ili njenim pojedinim dijelovima, II. umješač mora evidentirati i obavijestiti tuženika (članak 24. Ugovora). Ugovorom II. umješač nije preuzeo generalnu obvezu osiguranja prometom, već je to obveza tuženika čime nije sporna pasivna legitimacija tuženika te je sukladno tome prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan.

24.1. S tim u svezi, dopisom od 28. travnja 2020. (list 79 spisa) II. umješač je obavijestio tuženika kako nemaju saznanja o prometnoj nezgodi koja se dogodila na ŽC 5046 Paz-Cerovlje 26. prosinca 2016. te kako nisu bili pozvani na intervenciju od strane policijskih službenika koji su obavljali očevid.

25. Iz Odluke o obavljanju ophodarske službe na županijskim cestama čije je održavanje u nadležnosti Županijske uprave za ceste Istarske županije klasa: 023- 01/16-01/04, urbroj: 2163/1-12/01-01-16-1 od 29. listopada 2016. (list 101-104), a u skladu s Godišnjim planom ophodnje tuženika (list 91-95 i 96-100 spisa), proizlazi kako je ŽC 5046 Gabrijelski Brig – Ž 5013 (Cerovlje) – Paz – D 500 (Boljun) cesta na kojoj se ophodnja obavlja jednom dnevno. U skladu s time, dana 25. i 26. prosinca 2016. evidentirana je obavljena ophodnja u ophodarskom dnevniku (list 106-109 spisa) i to u dva navrata oba dana, u kojima nema istaknutih radova manjeg obima i/ili aktivnosti u funkciji zaštite ophodarske dionice i prometa.

26. Svjedokinja ZE, vozačica vozila tužiteljeva osiguranika, saslušana je na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. prosinca 2022. (iskaz na listu 288 spisa). Iskazala je kako ni sama ne zna kako je došlo do štetnog događaja. Na cesti nije bilo ništa neuobičajeno za to vremensko razdoblje, ne može se očitovati da li je bilo ili nije bilo leda. Ne sjeća se da su u vrijeme štetnog događaja na predmetnoj dionici bile nakupine ili tragovi blata. Prilikom slijetanja s ceste, automobil se nije rotirao, niti je ona u jednom trenutku poduzela radnju kočenja. Njezin suprug bio je vezan sigurnosnim pojasom, a "stanje" u vozilu prije štetnog događaja bilo je normalno, nije bilo nikakvih izvanrednih situacija, suprug i ona nisu ni pričali već su se samo vozili. Prije tog događaja, njezin suprug bio je normalnog zdravstvenog stanja. Iskaz svjedokinje prihvaćen je kao istinit s obzirom na to da je svjedokinja i pred naslovnim sudom kazivala sukladno ranijem iskazu danim pred Općinskim državnim odvjetništvom u Puli

- Pola te cijeneći da unatoč izrazito životno negativnom ishodu predmetnog štetnog događaja, gubitku supruga, ista ničim nije nastojala otkloniti svoj doprinos štetnom događaju.

27. Svjedok ŽE, policijski djelatnik koji je izvršio očevid štetnog događaja, saslušan je na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. prosinca 2022. (iskaz na listu 288-289 spisa) kada je, u bitnome, iskazao kako je zajedno s kolegom OE izvršio očevid štetnog događaja. Sastavili su zapisnik o očevidu i sve što su tada utvrdili, konstatirali su na zapisnik i fotografirali. Što se tiče tragova sjeća se da je bilo tragova zanošenja, da je zavoj koji je bio u hladovini bio mokar, da su utvrdili oštećenja na vozilu. U vezi blata sjeća se da su bili sitni komadići blata i zemlje duž kompletne dionice kroz zavoj koji je bio u hladovini. Bilo je blato jer je bilo mokro. Da su bili veći grumeni zemlje on bi to bio nacrtao u skici. On je osobno izvršio opis fotografija sačinjenog fotoelaborata. Onaj tko fotografira sastavlja i objašnjenja za svaku pojedinu fotografiju. Zemlja koja se tada nalazila na kolniku nije predstavljala opasnost. Komadići zemlje koje je konstatirao na zapisniku o očevidu se mogu vidjeti na fotografiji F1 fotoelaborata kao točkice na desnoj strani kolnika, međutim to nije utjecalo na štetni događaj jer se radilo o sitnim nakupinama. O štetnom događaju nije tražio izvanredno održavanje jer po njegovom mišljenju stanje na kolniku u odnosu na nakupine zemlje nije predstavljalo opasnost za daljnje odvijanje prometa. Na fotografiji F5 fotoelaborata na kojoj mu se pokazuju dvije fleke na donjem dijelu fotografije F5 naveo je da je moguće da su to bile nakupine blata koje je konstatirao na zapisnik, međutim može se raditi i o nečemu drugome. Ostao je pri tome što je utvrdio na zapisniku o očevidu, a to je da se radilo o ugaženim i nanesenim komadima zemlje od strane nepoznatih vozila. Da su nakupine zemlje mogle utjecati na uzrok nesreće on bi to bio konstatirao kao trag i bilo bi posebno označeno u fotoelaboratu i legendi te u zapisniku o očevidu. Zemljane nakupine su bile neravnomjerno raspoređene svakih pola metra, metar jedne od druge, različitih promjera otprilike od 1-5 cm. Nije moguće da komadići zemlje uslijed kiše dođu na prometnicu jer prometnica graniči sa travnatom površinom. Na uviđaju na licu mjesta održanom 28. travnja 2023. svjedok ŽE (iskaz na listu 321 spisa) dodatno je iskazao kako je na očevid prometne nezgode dolazio iz smjera Pazina prema Pazu. Na mjestu nesreće automobil se nalazio s desne strane izvan ceste uz drvo, gledano iz smjera Pazina. Na licu mjesta zatekao je vozačicu, dok je suvozač odveden od strane hitne pomoći. Na kolniku je bilo nešto nanesene zemlje za koju pretpostavlja da je pala s nekog vozila, a koje nije bilo puno niti bi utjecala na izazivanje prometne nesreće. Na tom je dijelu kolnik bio mokar zbog hladovine drveća, a ostatak je bio suh.

28. Sa navodima ŽE suglasio se i svjedok UE koji je također saslušan na uviđaju na licu mjesta 28. travnja 2023. (iskaz na listu 321 spisa), a koji je kao policijski službenik osiguravao mjesto ovog štetnog događaja.

29. Iskazi obojice svjedoka prihvaćeni su kao objektivni i logični s obzirom na to da su suglasni dokumentaciji i fotodokumentaciji priloženoj spisu.

30. Svjedokinja DE, zaposlenica tuženika, saslušana je na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. prosinca 2022. (iskaz na listu 290-291 spisa) kada je iskazala da predmetna cesta spada u županijske ceste koje se ophodare svaki dan. Za predmetnu cestu u zimskom periodu, da bi osigurali nadstandard kontrole prometnica, istu ophodare dvaput dnevno i to od 4,00 sati ujutro do 7,00 sati i poslije od 15,00 do 18,00 sati popodne radnim danom, i ukoliko nastupaju zimski uvjeti i temperature osciliraju oko 0 stupnjeva onda slijedi intervencija zimske službe. Za predmetnu prometnicu govori da je u poprilično kvalitetnom stanju, ocjena kolnika je dobra, čak i odlična na nekim potezima. Na takvim zaobilaznim pravcima koji mogu služiti kao zaobilazni pravac sa „ipsilona“, a što je ova prometnica, promptno se intervenira kako bi cesta uvijek bila u kvalitetnom stanju. Konkretno, da se na predmetnoj prometnici koja je dužine 15,7 km (od Gabrijelskog brijega do državne ceste D500 Boljun, preko Cerovlja i Paza) su u prethodnom periodu unatrag 10 godina od danas imali tri velike intervencije na poboljšanju stanja kolnika. Kada se izrađuju godišnji planovi od policijskih postaja traže se godišnja izvješća o prometnim nesrećama na prometnicama i o možebitnim crnim točkama. Predmetna dionica županijske ceste nije nikad bila navedena kao kritična prometnica sa tzv. crnim točkama. Županijska uprava za ceste Istarske županije ne izvodi radove već iste ugovara ili ustupa putem postupka javnog nadmetanja najpovoljnijem ponuditelju. Ugovorni izvođač redovitog održavanja za Istarsku županiju je tvrtka Istarske ceste d.o.o. Pula. U popisu radova redovitog održavanja su i radovi ophodnje javnih cesta. Plan ophodnje javnih cesta izrađuje tuženik kao upravljač u suradnji sa Istarskim cestama d.o.o., izrađuje se spisak cesta koje se ophodare svakodnevno, odnosno jednom ili dvaput mjesečno. Temeljem takvog spiska Istarske ceste d.o.o. rade detaljan plan ophodnje raspoređen pod nadcestarijama u čijoj je nadležnosti održavanje cesta. Konkretno, da predmetna cesta spada u nadležnost ophodnje od strane nadcestarije Pazin Istarskih cesta d.o.o. Napominje da svaki ophodar sukladno zakonu mora voditi ophodarski dnevnik, putni radni list i vođen je GPS-om tako da u svakom trenutku može pregledati dionice koje se ophodare. Ophodar u svom redovnom radu obavlja ophodnju sukladno zakonu, a po potrebi odlazi na intervenciju temeljem dojave Istarskih cesta d.o.o. i o svemu se vodi evidencija. Postoji izvješće o izvanrednoj situaciji kad dođe dojava o izvanrednoj situaciji na javnoj cesti. Nakon toga dežurstvo Istarskih cesta d.o.o. obavještava ophodara o potrebi intervencije. U konkretnom slučaju takve dojave da nije bilo, nije došla dojava niti u dežurstvo Istarskih cesta d.o.o. niti kod tuženika, što je uobičajena praksa kod bilo kakve prometne nesreće pogotovo ako na kolniku ostane bilo kakav materijal od prometne nesreće ili blato koji bi mogli biti potencijalno opasni za buduću prometnu nesreću. Sa slučajem Hero prvi se put susrela prije otprilike 2 godine kad je jedna osiguravajuća kuća tražila sporazumnu naknadu štete, kada je pripremala dokumentaciju za njihova punomoćnika obzirom da je pomoćnica ravnatelja te voditelj održavanja. Nema saznanja da je protiv tuženika pokrenut bilo kakav postupak zbog predmetnog štetnog događaja. Od Istarskih cesta d.o.o. zatražila je kopiju ophodarskih dnevnika za taj dan i dan prije, a u ophodarskom dnevniku nije zabilježen podatak o postojanju bilo kakve situacije na kolniku koja bi mogla utjecati i na sigurnost prometa. Iskaz svjedokinje DE sukladan je dokumentaciji priloženoj spisu, a koja se odnosi na održavanje predmetne dionice ceste, kao i dokumentaciji MUP-a iz koje proizlazi da o štetnom događaju nije obaviještena pravna osoba kojoj je povjereno upravljanje, odnosno održavanje ceste, slijedom čega je iskaz svjedokinje prihvaćen.

31. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. prosinca 2022. svjedok LE (iskaz na listu 292 spisa), zaposlenik II. umješača, iskazao je kako je u Istarskim cestama d.o.o. kao nadcestar za područje Pule zaposlen unazad godinu dana. Prije toga bio je pomoćnik nadcestara u Puli u službi redovnog održavanja i voditelj ophodara za cijelu Istru od prosinca 2011. do studenog 2021. Nije mu poznat predmetni štetni događaj s obzirom da se isti dogodio u nadležnosti nadcestarije Pazin, no nakon što mu se pokazao dio ophodarskog dnevnika na stranici 106-107 spisa, naveo je da je istoga sastavio zamjenik ophodar Z, a dio ophodarskog dnevnika na stranici 108-109 spisa je ispunjavao FE. Ophodarski dnevnik ispunjava ophodar svakodnevno i to ovisno da li se radi o ljetnoj sezoni kada se ispunjava jednom jer je jednokratno radno vrijeme (osim subote i nedjelje i blagdana) te zimskoj sezoni kada se ispunjava dva puta jer je dvokratno radno vrijeme. U dnevnik se unosi stanje prometnice i prohodnost, temperatura, meteorološki uvjeti značajni za odvijanje prometa, radovi manjeg obima koje ophodar može napraviti ako uoči da nešto ugrožava promet (primjerice čišćenje i ispravljanje stupića) te podaci ako su primjerice nekakvi prilazi i rampe. Iskazao je da dijelovi ophodarskog dnevnika na koje se pozivao u iskazu se nalaze u predmetnom spisu na listu 106-109 spisa. Kao i svjedokinja DE, i svjedok LE nije imao neposrednih saznanja o predmetnom štetnom događaju. Međutim iskaz istog koji se odnosi na opis uobičajenog postupanja ophodara i nadležnosti nadcestarije Pazin prihvaćen je s obzirom na to da je ocijenjen objektivnim i sukladnim ophodarskom dnevniku priloženom spisu.

32. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja u tijeku postupka proveden je uviđaj na licu mjesta i prometno vještačenje po vještaku Goranu Husinecu. Vještak Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila, podnio je nalaz i mišljenje (list 331-335 spisa) na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće i vremensko prostorne analize. Vještak je u nalazu istaknuo kako temeljem tragova zanošenja te rotacije vozila proizlazi da se vozačica prije potpunog gubitka kontrole vozila kretala brzinom od oko 70 km/h, dok je na kolniku važilo, kao najviša dozvoljena brzina kretanja u idealnim uvjetima, brzina od 60 km/h. Pri tome, navodi kako je vozačica iz položaja automobila ulaskom u zavoj imala mogućnost uočavanja prostiranja zavoja kao i drveta u koje je udarila. I pri brzini kretanja od 60 km/h bi vrlo vjerojatno došlo do gubitka kontrole nad upravljanjem vozilom, no ne bi došlo do tako snažne rotacije. Po njegovom mišljenju prilagođena brzina kretanja u navedenom zavoju iznosila bi 45 km/h te tada ne bi došlo do izlijetanja vozila van kolnika.

32.1. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 24. travnja 2024. (list 386-387 spisa) vještak Goran Husinec je u cijelosti ostao pri nalazu i mišljenju. Obrazložio je da se na dan štetnog događaja radilo o zimskom periodu, te na temelju fotografija dodatno zaključio kako je cesta bila vlažna, a sukladno zimskom periodu i hladna. Na dan očevida sa sudskom komisijom bilo je lijepo vrijeme te je cesta bila suha, međutim stanje raspucanosti ceste je bilo od prilike jednako, odnosno cesta u tom vremenu vrlo vjerojatno nije rekonstruirana, a u Republici Hrvatskoj se i po takvim prometnicama odvija promet. Na mjestu štetnog događaja dopuštena je brzina do 60 km/h, a prema njegovoj procjeni za siguran prolaz predmetnim zavojem u uvjetima kakvi su vladali u vrijeme štetnog događaja, bila bi prilagođena brzina od oko 45 km/h. Da je asfalt bio potpuno nov pri brzini od 70 km/h sa predmetnim vozilom, bilo bi vrlo teško proći predmetni zavoj, odnosno vozač amater ne bi mogao proći zavoj. Policijski službenici uvijek kada utvrde prisutnost blata na cesti o tome obavještavaju nadležne službe. Po njegovom mišljenju na fotografiji F1 se vide komadići blata na desnoj prometnoj traci, dok na fotografijama F5 i F6 sigurno nema blata. Vještak dalje navodi kako je vozačica prije ulaska u zavoj, s obzirom na to da se radilo o danu, mogla vidjeti da je cesta blatna i raspucala jer radi se o županijskoj cesti kroz koju dnevno prođe nekoliko stotina vozila pa očito su svi drugi vozači primijetili da se radi o lošoj cesti i prilagodili brzinu. Da tomu nije tako sigurno bi i netko drugi od stotine vozača koji tamo prolaze dnevno izletjeli iz ceste. Na koji način je blato došlo na cestu nije moguće utvrditi, može se samo pretpostaviti da je otpalo sa nekog vozila koje je izašlo iz blata na cestu. Općenito govoreći kada se blato nađe na kolniku u vlažnim uvjetima automobili ga raznose, ''melju'', te se stvara vrlo sklizak tanki sloj na cesti. Da je kolnik bio u boljem stanju rotacija vozila bi bila manja, ali kako je ranije naveo pri brzini kojom se vozilo kretalo vrlo teško bi tim vozilom prošao taj zavoj. U tom slučaju vozilo bi u širem luku izletjelo s ceste, ali opet sve ovisno o vještini upravljanja vozilom. Dakle, da bi se rotacija dogodila ali bi bila manja. Nije mogao odgovoriti na pitanje što je uzrok. Na izlijetanje vozila, po mišljenju vještaka, osim brzine utjecalo je i stanje kolnika.

33. Iako se sve stranke u postupku u svojim podnescima (list 338-341, 342-343, 348-349 i 352-354 spisa) nisu očitovale na način da se protive sačinjenom pismenom nalazu i mišljenju prometnog vještaka, kao i usmen iznesenom nalazu i mišljenju, s obzirom na to da sud izvedenim dokazom nije utvrdio ovdje spornu činjenicu, sud je odlučio izvesti dokaz novim prometnim vještačenjem na okolnost nastanka štetnog događaja. Naime, vještak Goran Husinec u svom nalazu i mišljenju naveo je kako je vozačica prekoračila najveću dopuštenu brzinu kretanja na toj dionici ceste te da je ista imala mogućnosti uočavanja stanja kolnika pri ulasku u zavoj sa svojim vozilom misleći pritom na komadiće blata i raspucanost ceste. Međutim, zaključak vještaka da se zavoj na predmetnoj dionici ceste, u uvjetima kakvi su bili na dan ovog štetnog događaja ne može svladati brzinom većom od 45 km/h sud nije mogao prihvatiti jer je zaključak suda da bi u tom slučaju na predmetnoj dionici ceste, posebice u zimskom periodu, učestalo dolazilo do izlijetanja vozila koja se kreću unutar ograničenja brzine ali brzinom većom od 45 km/h (u rasponu od 45 km/h do 60 km/h), a što niti iz jednog predloženog i provedenog dokaza ne proizlazi. Zbog navedenog, naslovni sud je rješenjem poslovni broj P-506/2020-119 od 27. veljače 2025. glavnu raspravu ponovno otvorio radi dopune postupka.

34. Vještak Saša Monas, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila, podnio je nalaz i mišljenje (list 669-686 spisa) nakon što mu je dan nalog da provede vještačenje na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja 26. prosinca 2016.

34.1. Vještak je iznio mišljenje da je u konkretnom slučaju došlo do gubitka nadzora nad vozilom Škoda Fabia te ocrtavanja tragova zanošenja vozila koji su u situacijskom planu policijskih službenika označeni radnim brojevima 1 i 2. Brzina kretanja vozila u trenutku udara u stablo mogla je iznositi od oko 45 km/h, dok je u trenutku ocrtavanja prvog traga zanošenja na kolniku, a i neposredno prije njega, mogla iznositi od oko 53 km/h. Obzirom na stanje kolnika u trenutku prometne nesreće, predmetni zavoj bilo je moguće savladati vozilom Škoda Fabia graničnom sigurnosnom brzinom od oko 61,2 km/h. Brzina kretanja predmetnog vozila bila je niža od granične sigurnosne brzine za savladavanje navedenog zavoja te je stoga vještak mišljenja da gubitak nadzora nad vozilom nakon izlaska iz desnog zavoja nije u uzročnoj vezi sa njegovom brzinom kretanja. Također, uzimajući u obzir ocrtane tragove zanošenja na kolniku te brzinu kretanja predmetnog vozila u trenutku početka ocrtavanja tragova zanošenja na kolniku, vještak tehnički ne može isključiti mogućnost da je u ovoj predmetnoj situaciji neposredno prije početka ocrtavanja traga zanošenja na kolniku, a sve nakon izlaska iz desnog zavoja, u kritičnom trenutku od strane vozačice ZE bila poduzeta nagla radnja upravljačem u lijevu stranu, a koja radnja je posljedično dovela do gubitka nadzora nad vozilom te nastavno do nastanka prometne nesreće. Vezano za djelomično nanijete komadiće zemlje na kolniku, koji su prikazani na prvoj fotografiji fotodokumentacije očevida (F-1), ističe kako isti svojom geometrijom ne prelaze dimenziju 5 cm te stoga isti nisu imali utjecaja na gubitak stabilnosti predmetnog vozila.

34.2. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 27. kolovoza 2025. (list 723-725 spisa) vještak je u cijelosti ostao pri pismenom nalazu i mišljenju. Ustvrdio je da se predmetno vozilo Škoda Fabia u trenutku početka ocrtavanja traga zanošenja na kolniku koji je označen rednim brojem 1 kretalo brzinom od 53,6 km/h. Uzimajući u obzir da policijski službenici tijekom obavljanja očevida prije navedenog materijalnog traga koji je označen rednim brojem 1 nisu pronašli neke druge tragove usporavanja predmetnog vozila, a pri tome misli na zanošenje ili kočenje predmetnog vozila, mišljenja je da se vozilo i prije ocrtavanja tog traga pod rednim brojem 1 kretalo brzinom od 53,6 km/h. Uzimajući u obzir stanje kolnika u trenutku prometne nesreće, po mišljenju vještaka, predmetni je zavoj bilo moguće savladati od strane prosječnog vozača vozilom Škoda Fabia graničnom sigurnosnom brzinom od 61,2 km/h. Iz navedenog je zaključio da brzina kretanja vozila Škoda Fabia nije bila u uzročnoj vezi sa gubitkom stabilnosti kretanja navedenog vozila nakon samog izlaska iz desnog zavoja na ravnom cestovnom potezu. S obzirom na prikazane tragove zanošenja predmetnog vozila na kolniku, a koji su označeni rednim brojem 1 i 2, napomenuo je da su isti jače usmjereni u lijevu stranu u odnosu na uzdužni smjer pružanja kolnika te se stoga tehnički ne može isključiti mogućnost da je vozačica predmetnog vozila nakon izlaska iz desnog zavoja izvršila neku radnju upravljačem u lijevu stranu. Dalje, s obzirom na usmjerenost tragova zanošenja i veću rotaciju vozila prilikom izlijetanja vozila iz kolnika u smjeru suprotnom kazaljke na satu tehnički ne može isključiti mogućnost da je vozačica poduzela naglu radnju upravljačem u lijevu stranu. Ponovio je da brzina kretanja vozila nije bila u uzročnoj vezi sa gubitkom bočne stabilnosti kretanja. Dodatno napominje, a vezano za komadiće zemlje koji su vidljivi u fotodokumentaciji očevida, da se isti nalaze u prvoj polovini predmetnog zavoja te da njihova veličina po njegovoj procjeni ne bi prelazila dimenziju od oko 5 cm te je mišljenja da navedeno nije imalo utjecaja na gubitak stabilnost vozila i njegovog izlijetanja izvan kolnika nakon predmetnog zavoja. Ukoliko ne bi došlo do gubitka bočne stabilnosti u samom lijevom zavoju, predmetno vozilo bi tangencijalno izletilo izvan kolnika u samom lijevom zavoju uz najvjerojatniju rotaciju u smjeru kazaljke na satu, dok je ovdje u konkretnoj situaciji rotacija u suprotnom smjeru. U slučaju prometnih nesreća kada je utvrđeno postojanje onečišćenja, zablaćenja, tragova ulja i slično policijski službenici za potrebe čišćenja prometnice obavještavaju za to nadležne službe, a po potrebi se i nužan dio dionice ceste zatvara. Preglednost kolnika iz smjera kretanja vozila Škoda Fabia utvrdio je tijekom uvida u lice mjesta prometne nesreće, te navedena preglednost kolnika prema predmetnom desnom zavoju iznosi najmanje 60 m. Iz navedenog proizlazi da je vozačica predmetnog vozila imala tehničke mogućnosti uočiti stanje na kolniku u predmetnom zavoju (fotografije na strani 12 pismenog nalaza i mišljenja). Ranije navedeno je u sukladnosti sa fotodokumentacijom očevida policije, a što se vidi na fotografijama lica mjesta na strani 4 njegova nalaza i mišljenja, slikano iz smjera kretanja vozila Škoda Fabia. Brzinom kojom se u ovom slučaju kretalo vozilo i uzimajući u obzir stanje kolnika moglo se po prosječnom vozaču lijepo svladati taj zavoj. Na uočenim komadićima zemlje, koji su po njegovu mišljenju otpali sa nekog vozila, nije uočio da bi isti bili razvučeni, rastegnuti po kolniku kao posljedica klizanja, odnosno zanošenja vozila u predmetnom zavoju. Na kolniku nije bio tzv. fil, klisko područje koje bi nastalo uslijed ''rastapanja'' grumena zemlje. Da je padala kiša to bi još bilo moguće, ali bio je sunčan dan, a taj dio prometnice bio je u hladu i to što je od noći dijelom kolnik bio vlažan, po njegovu mišljenju nije moglo utjecati na stvaranje takve pojave na kolniku. Ranije je iskazao da bi u slučaju da je u samom zavoju došlo do izlijetanja zbog pojave blata na kolniku tada došlo do izlijetanja vozila bočno u samom zavoju, a ne nakon zavoja, pri čemu bi vozilo najvjerojatnije imalo rotaciju u smjeru kazaljke na satu dok je u konkretnom slučaju, došlo do rotacije u suprotnom smjeru od kazaljke na satu. Prilikom izračuna granične sigurnosne brzine za savladavanje desnog zavoja uzeo je koeficijent bočnog prianjanja koje spada u njegovo donje područje, a uzimajući u obzir da je u zapisniku o očevidu navedeno da je asfalt bio gladak, mokar i dobar. Nakon što mu je pokazana fotografija F-4 na listu 19 K-DO spisa i iščitan opis fotografije iz legende iskazao je da na navedenoj fotografiji F-4, a pogotovo na fotografiji F-5, uočava dva manja grumena moguće zemlje koji po njegovom mišljenju nemaju veći promjer od 5 cm i na lijevom grumenu kao da se uočavaju tragovi šara pneumatika vozila po njemu koji su usmjereni u smjeru uzdužnog pružanja kolnika.

34.3. Nalaz i mišljenje vještaka Saše Monasa prihvaćen je s obzirom na to da je vještak detaljno analizirao dokumentaciju i fotodokumentaciju priloženu spisu i iskaze svjedoka, a potom jasno i objektivno iznio nalaz i mišljenje, koje je prihvaćeno cijeneći da je isto sačinjeno sukladno pravilima struke, jasno i objektivno.

35. Obzirom da je ustupila smrt suvozača pokojnog IE nakon prometne nezgode, vještak Ilija Kučinar, stalni sudski vještak sudske medicine, podnio je nalaz i mišljenje (list 405-423 spisa) nakon što mu je dan nalog da provede vještačenje na okolnost nastalih ozljeda pokojnog GE i uzročno-posljedične veze između njegovog zdravstvenog stanja prije nezgode, nakon nezgode i nastupanja smrti te utvrđenja je li isti koristio sigurnosni pojas u vrijeme prometne nezgode. Vještak je sačinio nalaz i mišljenje na temelju dostatne medicinske dokumentacije i rezultata toksikoloških vještačenja za pokojnog IE (list 36-53, 146-180, 198-201, 205- 206, 208-211).

35.1. Vještak Ilija Kučinar u nalazu je naveo da je tijekom dinamike prometne nesreće pokojni NE zadobio ozljede serijskih prijeloma rebara desne polovine prsnog koša od 2 do 7 rebra, nagnječenje poplućnice desno, razdor desnog krila, nagnječenje oba plućna krila, nakupljanje zraka i krvi u desnom prsištu i nakupljanje krvi u lijevom prsištu. Uvidom u zdravstveni karton i recentnu medicinsku dokumentaciju, vještak je utvrdio da je pokojni NE od prije prometne nesreće postojećeg narušenog zdravstvenog stanja koje se očitovalo akutnom upalom sinusa, kroničnom upalom dušnika i dušnica, akutnom upalom grla, kroničnom obstruktivnom bolešću pluća (KOBP), aterosklerotskim promjenama srca, masnom promjenom jetre, šećernom bolesti, želučanim refluksom, mioproliferaktivnom bolesti (porast atipičnih eritoblasta), uriničnim artiritisom i senilnom kataraktom. Vještak međutim zaključuje kako je smrt pokojnog IE nastupila uslijed razvoja upale pluća, a koja je u uzročnoj-posljedičnoj vezi s ozljedama nastalim u prometoj nezgodi, tzv. posttraumatska upala pluća. Ranije narušeno zdravlje nije imalo značajnijeg udjela u nastanku smrtnog ishoda već upravo komplikacije nastale nakon zadobivanja ozljeda u prometnoj nezgodi. Ne može dati decidirani odgovor je li pokojni NE koristio sigurnosti pojas. No, na udar desne bočne strane vozila u stablo, odnosno na djelovanje bočnih sila nekog jakog intenziteta najvećim dijelom u područje desne bočne strane grudnog koša, što je situacija u predmetnom štetnom događaju, vezivanje sigurnosnog pojasa u takvim okolnostima prometne nesreće, nije moglo spriječiti nastanak zadobivenih ozljeda.

35.2. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 29. siječnja 2025. (list 634 spisa) vještak je u cijelosti ostao pri pismenom nalazu i mišljenju kojeg je podnio. U konkretnom slučaju kao posljedica predmetne prometne nesreće došlo je do niza ozljeda, a koje se u svom zbiru kvalificiraju kao osobito teška tjelesna ozljeda koja u svojoj podlozi sadržava realnu opasnost po život koja je u prvom dijelu liječenja otklonjena adekvatnom kirurškom pomoći u smislu kirurške sanacije prijeloma rebara i razdora desnog plućnog krila sa nakupljanjem krvi i zraka u oba prsišta. Da pokojnom HE nije bila pružana evidentirana liječnička pomoć, on bi po svemu sudeći od zadobivenih ozljeda preminuo u kraćem vremenskom razdoblju od 15 dana nakon kojih je isti doista i umro. Kao posljedica zadobivenih ozljeda, pružanje liječničke pomoći te dugotrajnog nepokretnog ležanja došlo je do razvoja, a što je ovdje važno naglasiti, tzv. posttraumatske upale pluća, takve upale pluća koja je nastala nakon traume, a nije nastala kao posljedica od prije evidentiranih narušena zdravlja. Naziv posttraumatska upala pluća znači da je ista u uzročno posljedičnoj vezi sa traumom odnosno sa ozljedama koje su nastale tijekom dinamike prometne nesreće. U onom dijelu gdje je naveo kako od prije postojeće narušeno zdravlje nije imalo značajnijeg udjela u nastanku smrtnog ishoda, taj pojam nije imalo značajnijeg udjela se može interpretirati i kao beznačajniji udjel odnosno ono što nije važno. Iz dosadašnje medicinske dokumentacije razvidno je kako je pokojni NE prije predmetne prometne nesreće sporadično prijavljivao smetnje vezane za upalu sinusa i gornjih dišnih puteva, odnosno grla ili laringsa, zatim da je bolovao od šećerne bolesti te kronične opstruktivne bolesti pluća. Utjecaj kronične opstruktivne bolesti pluća na razvoj posttraumatske upale pluća ne može eksplicite opovrgnuti niti potvrditi, samo može iskazati kako kronična opstruktivna bolest pluća ne bi mogla utjecati na razvoj posttraumatske upale pluća da ista nije nastala kao posljedica osobito teških tjelesnih ozljeda nastalih u prometnoj nesreći.

35.3. I nalaz vještaka sudske medicine Ilije Kučinara prihvaćen je s obzirom na to da je iz istog razvidno da je vještak pomno analizirao dostupnu medicinsku dokumentaciju i potom stručno i objektivno iznio nalaz i mišljenje, odnosno dao jasne razloge za izneseno mišljenje.

36. U odnosu na provedene dokaze, u bitnome, valja ponoviti, odnosno istaknuti, da iz iskaza svjedoka BE, policijskog službenika, proizlazi da su na dijelu prometnice na kojem je došlo do štetnog događaja bili sitni komadići blata i zemlje, a koje bi da su bili veći grumeni zemlje nacrtao u skici. Zemlja koja se tada nalazila na kolniku nije predstavljala opasnost, niti je utjecala na štetni događaj jer se radilo o sitnim nakupinama. Takve navode sud je doveo u korelaciju s fotografijama očevida iz kojih proizlazi da su sitne nakupine vidljive na samoj jednoj od fotografija, dok isto u suglasju s navedenim potvrđuje i sama vozačica ZE u svom iskazu kada iskazuje da na kolniku ceste nije bilo ništa neuobičajeno za to vremensko razdoblje te da se ne sjeća da su na predmetnoj dionici bile nakupine ili tragovi blata. Nadalje, svjedok BE po štetnom događaju nije tražio izvanredno održavanje jer po njegovom mišljenju stanje na kolniku u odnosu na nakupine zemlje nije predstavljalo opasnost za daljnje odvijanje prometa. Svjedokinja DE navela je kako u konkretnom slučaju dojave o izvanrednom održavanju nije bilo, nije došla dojava niti u dežurstvo Istarskih cesta d.o.o. niti kod tuženika, dok svjedok LE navodi da se u dnevnik unose radovi manjeg obima koje ophodar može napraviti ako uoči da nešto ugrožava promet. Nadalje, sam prometni vještak Saša Monas istaknuo je u svom nalazu da sukladno utvrđenim vremenskim prilikama u zapisniku o očevidu, sunčanom danu, te glatkom, dobrom i mokrom (samo u zavoju zbog hladovine) asfaltu, je bilo moguće savladati predmetni zavoj brzinom kojom se kretala vozačica predmetnog vozila. Osim navedenog, vještak je mišljenja da ni brzina kretanja predmetnog vozila nije bila uzrok nastanka prometne nezgode, dok djelomično nanijeti komadići zemlje na kolniku svojom geometrijom ne prelaze dimenziju 5 cm te stoga isti nisu imali utjecaja na gubitak stabilnosti predmetnog vozila.

37. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, vezano za sporna pitanja u ovom predmetu, sud je utvrdio da se 26. prosinca 2016. oko 13:40h, na kolniku ceste ŽC 5046, Paz-Cerovlje dogodila prometna nesreća na način da je ZE upravljala motornim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] te da je dolaskom u desni zavoj došlo do destabilizacije predmetnog vozila i gubitka nadzora nad istim, uslijed čega je predmetno vozilo izletjelo van ruba kolnika pri čemu je vozilo svojom desnom bočnom stranom udarilo u stablo van kolnika. U vozilu se kao suvozač nalazio sada pokojni NE, koji je u predmetnoj nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede, a posljedično kojima je isti tijekom liječenja obolio od posttraumatske upale pluća. Prema provedenom sudsko-medicinskom vještaku posttraumatska upala pluća znači da je ista u uzročno posljedičnoj vezi sa traumom odnosno sa ozljedama koje su nastale tijekom dinamike prometne nezgode. Iako je pokojni NE bio narušenog zdravlja, isto nije imalo značajnijeg udjela, odnosno isto nije bilo od važnosti u nastanku smrtnog ishoda. Dakle, utvrđeno je da je smrt pokojnog IE u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Po provedbi prometnog vještačenja po vještaku Saši Monaru utvrđeno je da je da uzrok prometne nesreće nije bila brzina kretanja predmetnog vozila, kao ni stanje kolnika i uvjeti na kolniku u trenutku prometne nezgode. Komadići nanijete zemlje na kolniku ceste, na koje tužitelj ukazuje kada ističe zablaćenje kolnika kao uzrok prometne nesreće, nisu imali utjecaja na gubitak stabilnosti predmetnog vozila.

38. Sukladno odredbi članka 963. stavka 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, dok je odredbom članka 1045. stavka 1. ZOO-a propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom članka 14. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014; u daljnjem tekstu - ZOOP) propisano je da društvo za osiguranje koje je nadoknadilo štetu oštećenoj osobi ili platilo osigurani iznos, a na temelju toga Zakona nije bilo u obvezi, ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za štetu i to isplaćenog iznosa naknade štete, zajedno s kamatama i troškovima.

39. Međutim, u tijeku postupka utvrđeno je da uzrok prometne nesreće nije stanje kolnika, ni "zablaćenje" istoga, te da su stoga navodi tužitelja kontradiktorni provedenim dokazima, slijedom čega proizlazi zaključak suda kako na strani tuženika (pa ni na strani II. umješača na strani tuženika) ne postoji odgovornost (krivnja) za štetu pa je stoga tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

40. Odluku o parničnom trošku u točki II.-VII. izreke presude, sud je donio na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu isti je u obvezi tuženiku, I. umješaču i II. umješaču na strani tuženika naknaditi troškove postupka.

41.1.1. Tuženiku su priznati troškovi za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.250,00 eura u skladu s Tbr. 7.t. 1. Odvjetničke Tarife, za sastav podneska od 13. prosinca 2023., 6. kolovoza 2024. i 21. srpnja 2025. u iznosu od po 1.250,00 eura, sukladno Tbr. 8. t. 1.Odvjetničke Tarife, trošak zastupanja na pripremnim ročištima održanim 10. ožujka 2022. i 13. listopada 2022. te na ročištu za glavnu raspravu održanom 5. ožujka 2024. u iznosu od po 625,00 eura za svako od tih ročišta, u skladu s Tbr. 9. t. 2. Odvjetničke tarife, jer se na istima nisu provodili dokazi, zatim priznat je iznos od po 1.250,00 eura za zastupanje na ročištima za glavnu raspravu održanim 7. prosinca 2022., 24. travnja 2024., 29. siječnja 2025. i 27. kolovoza 2025., u iznosu od po 1.250,00 eura za svako od tih ročišta, u skladu s Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, za nazočnost očevidu 28. ožujka 2023., u iznosu od 1.250,00 eura u skladu s Tbr. 9. t. 7. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife. U navedenim iznosima priznat je i PDV, u skladu s Tbr. 46. Odvjetničke Tarife.

41.1.2. Tuženiku nije priznat zahtjev za naknadu troškova za sastav podneska od 9. prosinca 2022., 8. ožujka 2024. i 21. listopada 2024. jer su isti podnesci podneseni bez prethodnog odobrenja, a njihovo podnošenje sud ne cijeni kao radnje potrebne za vođenje parnice u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a. Osim navedenog, nije priznat trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu jer tuženik nije bio pozvan na plaćanje te sudske pristojbe. U točki III. izreke odbijen je stoga zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u sveukupnom iznosu od 5.059,67 eura.

41.2.1. I. umješaču na strani tuženika su priznati troškovi za sastav podneska od 2. siječnja 2024. i 22. srpnja 2025. u iznosu od po 1.250,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 1. Odvjetničke Tarife, trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 13. listopada 2022. i ročištu za glavnu raspravu od 5. ožujka 2024. u iznosu po 625,00 eura, u skladu s Tbr. 9. t. 2. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, te uzimajući u obzir da se na tim ročištima nisu provodili dokazi, zatim priznat je iznos od po 1.250,00 eura za zastupanje na ročištima za glavnu raspravu održanim 7. prosinca 2022., 24. travnja 2024., 29. siječnja 2025. i 27. kolovoza 2025., u iznosu od po 1.250,00 eura za svako od tih ročišta, u skladu s Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, a za nazočnost očevidu 28. ožujka 2023., u iznosu od 1.250,00 eura u skladu s Tbr. 9. t. 7. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife. U navedenim iznosima priznat je i PDV, u skladu s Tbr. 46. Odvjetničke Tarife. Kako je I. umješač postavio i zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate na troškove postupka u točki IV. izreke presude tužitelju je naloženo da I. umješaču naknadi i zatezne kamate na priznati trošak postupka i to od dana donošenja ove presude do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a) po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (članak 29. stavak 2. ZOO-a).

41.2.2. I. umješaču na strani tuženika nije priznat zahtjev za naknadu troškova za sastav podneska od 13. veljače 2023. jer je isti podnesen bez prethodnog odobrenja, a njegovo podnošenje sud ne cijeni kao radnju potrebnu za vođenje parnice u smislu odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a. Zbog navedenog zahtjev I. umješača za naknadu troškova postupka u točki V. izreke odbijen je za iznos od sveukupno 2.500,00 eura, koji se iznos odnosi na više zatraženi trošak zastupanja na ročištima održanim 13. listopada 2022. i 5. ožujka 2024. te za sastav podneska od 13. veljače 2023.

41.3. II. umješaču na strani tuženika u točki VI. Izreke priznati su troškovi za sastav podneska od 29. studenog 2022., 23. siječnja 2024. i 30. srpnja 2025. u iznosu od po 1.250,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 1. Odvjetničke Tarife, trošak zastupanja na ročištima za glavnu raspravu održanim 7. prosinca 2022., 24. travnja 2024., 29. siječnja 2025. i 27. kolovoza 2025., u iznosu od po 1.250,00 eura za svako od tih ročišta, u skladu s Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, za nazočnost očevidu 28. ožujka 2023., u iznosu od 1.250,00 eura u skladu s Tbr. 9. t. 7. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, te za trošak zastupanja na ročištu za glavnu raspravu održanom 5. ožujka 2024. iznos od 625,00 eura, u skladu s Tbr. 9. t. 2. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, te uzimajući u obzir da se na tom ročištu nisu provodili dokazi. U navedenim iznosima priznat je i PDV, u skladu s Tbr. 46. Odvjetničke Tarife. II. umješaču priznat je i trošak vještačenja u iznosu od 250,00 eura, koji je iznos na ime predujma uplaćen 2. svibnja 2024.

41.3.1. U točki VII. Izreke odbijen je zahtjev II. umješača za naknadom više zatraženog iznosa troškova postupka za zastupanje na ročištu održanom 5. ožujka 2023. jer se na istomu nisu provodili dokazi.

U Pazinu 26. rujna 2025.

Sutkinja

Sonja Marinac Rumora

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- Tužitelju po punomoćnici, uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu,

- Tuženiku po pomoćniku,

- I. umješaču na strani tuženika po pomoćniku,

- II. umješaču na strani tuženika po punomoćniku.